Za liječenje relapsno-remitirajućeg oblika MS-a (RRMS) odobreno je više lijekova koji modificiraju tijek bolesti (DMT). Postoje dva pristupa u liječenju MS-a. Jedan pristup je kontinuirana primjena ...terapije (tzv. terapija održavanja), a koja se onda može optimizirati ovisno o tijeku bolesti. U terapiju održavanja spadaju interferoni beta, glatiramer acetat, teriflunomid, dimetilfumarat, natalizumab, modulatori S1P receptora (fingolimod) te okrelizumab. Drugi noviji pristup u liječenju MS-a je imunorekonstitucijski. U imunorekonstitucijsku terapiju spadaju alemtuzumab i kladribin. Općenito se može reći kako, osim beta-interferona i glatiramer acetata, svi ostali DMT su u različitim stupnjevima povezani s rizikom od infekcije. Upravo ovaj povećani rizik od infekcija kod osoba s MS-om koje primaju različite DMT postao je vrlo aktualan uslijed pandemije COVID-19. Potrebno je naglasiti kako trenutno ne znamo jesu li osobe s MS-om izložene povećanom riziku da dobiju COVID-19 ili da razviju teški oblik COVID-19 bolesti. Također, ne postoje znanstveni dokazi o tome koji DMT koji koristimo u liječenju MS-a utječe na mogućnost zaraze ili tijek COVID-19 infekcije. Jasno je da će svaku odluku o početku primjene DMT-a tijekom pandemije COVID-19 trebati pažljivo donijeti i ovisit će o stanju pandemije COVID-19, ne samo u određenoj zemlji, već i na specifičnom području gdje osoba živi i prima terapiju. Pri tome potrebno je voditi računa o proaktivnom pristupu liječenja MS-a, usredotočiti se na osobu s MS-om u svim fazama bolesti kako bi se posljedice bolesti svele na minimum te povećala kvaliteta života.
Liječenje multiple skleroze se osobito tijekom posljednjeg desetljeća intenziviralo te obuhvaća liječenje osnovne bolesti imunomodulacijskom terapijom i primjenu simptomske terapije za redukciju ...popratnih simptoma. Imunomodulacijsku terapiju multiple skleroze čine interferon beta-a1 (Avonex, Rebif), interferon beta-1b (Betaseron, Extavia), peginterferon beta- 1a (Plegridy), glatiramer-acetat (Copaxone), mitoksantron (Novantrone), terifl unomid (Aubagio), dimetil fumarat (Tecfi dera), fi ngolimod (Gilenya), natalizumab (Tysabri), alemtuzumab (Lemtrada), daclizumab (Zinbryta) i ocrelizumab (Ocrevus). Lijekovi se prema redoslijedu primjene dijele na lijekove prve, druge i treće linije. U liječenju bolesnika teži se postizanju koncepta NEDA („No Evidence Of Disease Activity“) čiji ciljevi su da nema relapsa, nema povećanja onesposobljenosti, nema novih ili aktivnih lezija na MR slikama, nema znakova atrofi je mozga. Postizanje cilja NEDA podrazumijeva ranu dijagnozu, ranu primjenu indiciranog lijeka uz mogućnost zamjene terapije učinkovitijim lijekom. U kliničkoj praksi se trenutno provode dva različita terapijska pristupa: eskalacijski i indukcijski. Eskalacijska terapija uključuje rano započinjanje primjene prve linije imunomodulacijske terapije te ako su lijekovi djelomično učinkoviti ili neučinkoviti brzi prelazak na drugu liniju liječenja. Indukcijska terapija uključuje ranu upotrebu imunosupresivnih lijekova nakon koje slijedi dugoročna terapija održavanja imunomodulacijskim lijekovima. Sigurnosni profi l lijekova za indukciju ukazuje na potrebu stratifi kacije rizika i pažljivu selekciju bolesnika.
Multipla skleroza je kronična, cjeloživotna bolest. Obilježje su joj brojni simptomi koji zahvaćaju nekoliko funkcijskih sustava SŽS-a te zbog toga čine lepezu raznolikih poteškoća s kojima se ...bolesnici suočavaju. Stoga ne iznenađuje da mnogi pomišljaju na promjenu prehrambenog režima, odnosno na uzimanje određenih dodataka u prehrani koji mogu neke od simptoma ublažiti ili, ponekad, i ukloniti. Prehrana je jedan od tri ključa zdravlja, zajedno uz tjelesnu aktivnost i dobro psihičko zdravlje. Pionir prehrane u multiploj sklerozi je Roy Lever Swank koji je osmislio prvu dijetu za ove bolesnike, no od tada se do danas razradilo nekoliko različitih prehrambenih režima koji su ponekad i značajno suprotstavljeni jedni drugima tako da ne postoji jasno znanstveno mišljenje o tome koji je od navedenih režima prehrane najbolji. Primjeri ovih prehrambenih režima su: paleo dijeta, Wahlsova dijeta, dijeta bez glutena, McDougalova dijeta, OMS (engl. Overcoming multiple sclerosis) dijeta, dijeta Asthon Embry, ketogena dijeta te detoksikacijska dijeta. Najznačajnija skupina dodataka u prehrani svakako su vitamini, osobito B skupina i vitamin D, te omega-3 nezasićene masne kiseline.
Trudnoća i multipla skleroza Bašić Kes, Vanja
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
02/2019, Letnik:
28, Številka:
1 Neurologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Trudnoća, dojenje, liječenje neplodnosti, oralni kontraceptivi i za sada ograničene terapijske mogućnosti u oboljelih trudnica utječu na tijek multiple skleroze. Dokazano je da je za vrijeme trudnoće ...snižena, a u ranome postpartalnom razdoblju povišena godišnja stopa relapsa. Nadalje, istraživanja su pokazala da je dojenje u bolesnica s multiplom sklerozom sigurno; trenutačno nema jasnog stajališta o sigurnosnom profilu oralnih kontraceptiva. S druge strane, smatra se da pri liječenju neplodnosti treba izbjegavati agoniste hormona koji oslobađa gonadotropin (GnRH). Ne preporučuje se uzimanje većine lijekova koji modificiraju tijek bolesti multiple skleroze za vrijeme trudnoće i dojenja, osim glatiramer acetata, odnosno interferona za vrijeme dojenja. Stoga ih je potrebno, ovisno o brzini njihove eliminacije iz organizma, ukinuti tijekom određenog razdoblja prije začeća. Relapsi bolesti u trudnica i dojilja mogu se liječiti pulsnim dozama kortikosteroida, s time da se u trudnica preporučuje njihovo izbjegavanje u prvom tromjesečju, dok se u dojilja preporučuje odgoditi dojenje za četiri sata nakon primljene terapije. U novije vrijeme istražuju se metode prevencije postpartalnih relapsa kao što su primjena intravenskih imunoglobulina, kortikosteroida i hormonske terapije, međutim, za konačni zaključak potrebno je provesti daljnja istraživanja.
Evocirani potencijali (EP) metoda su izbora u dijagnostici osjetnih poremećaja: vidnih, slušnih, somatosenzornih, kognitivnih. Služe za objektivan prikaz osjetnih funkcija. To je neinvazivna metoda ...koja se može učestalo ponavljati, a rezultati snimanja mogu se uspoređivati tijekom vremena. Demijelinizacijske bolesti prikazuju se širokim spektrom simptoma uz učestale ispade osjetnih funkcija. EP služi u objektivizaciji ispada osjeta koje bolesnici navode. Zbog različitosti osjetnih ispada, kao i nalaza EP-a, ovo je metoda koja pomaže u diferencijalnoj dijagnostici demijelinizacijskih bolesti.
Multipla skleroza je kronična, imuno posredovana bolest središnjega živčanog sustava, koja obično pogađa odrasle ljude mlađe životne dobi. Često je povezana sa širokim rasponom funkcionalnog deficita ...i progresivne nesposobnosti. Uobičajeni simptomi multiple skleroze su smetnje vida, spastičnost, slabost, ataksija, smetnje kontrole mokrenja i stolice, umor, bolni sindromi, tremor, vrtoglavica, pogoršanje kognitivnih funkcija i poremećaji raspoloženja. Multipla skleroza ima značajan negativan utjecaj na kvalitetu života oboljelih od ove bolesti. Kvaliteta života je multidimenzionalna formulacija sastavljena od funkcionalnih, fizičkih, emocionalnih, socijalnih i duhovnih čimbenika zdravlja. Istraživanja su pokazala da oboljeli od multiple skleroze imaju nižu kvalitetu života od zdrave populacije i oboljelih od nekih drugih kroničnih bolesti. Uključivanje upitnika o kvaliteti života u praćenju bolesnika je važno u optimiziranju liječenja, određivanju i odlučivanju o vrsti liječenja i poboljšanju suradljivosti, kao i u smanjenju neugodnosti koje proizlaze iz liječenja, kao što je primjerice pojava nuspojava primijenjenih lijekova.
Danas je za liječenje relapsno remitirajuće multiple skleroze (RRMS) odobreno više od 10 lijekova, od kojih su neki blage do umjerene učinkovitosti, ali dobra sigurnosnog profila, a neki visoke ...učinkovitosti, no lošijega sigurnosnog profila. S obzirom na velik broj dostupne terapije, problem je kako se odlučiti za optimalno liječenje bolesnika s RRMS-om. Ponajprije je potrebno znati mehanizam djelovanja lijeka, podatke o njegovoj učinkovitosti na smanjenje broja relapsa i napredovanja neurološke onesposobljenosti te sigurnosni profil lijeka kako bi se ispravno mogli staviti u odnos korist i rizici od liječenja svakim od navedenih lijekova. Podaci iz kliničke prakse govore da samo određeni broj bolesnika odgovori na pojedini lijek, što znatno otežava odabir odgovarajućeg lijeka za svakog bolesnika. Štoviše, unatoč velikom napretku u liječenju multiple skleroze još ne postoji biomarker koji bi nam na individualnoj razini omogućio odabir lijeka što bi najviše odgovarao pojedinom bolesniku. Odabir lijeka ovisi o aktivnosti bolesti koja se najčešće definira s pomoću relapsa, zatim stupnja onesposobljenosti koji se mjeri EDSS-om (Expanded Disability Status Scale) te nalaza magnetske rezonancije (broj i volumen lezija T2, broj lezija T1 koje se imbibiraju nakon primjene kontrastnog sredstva). Međutim, unatoč brojnim pokazateljima aktivnosti bolesti još nema jasno prihvaćenih kriterija kako definirati niskoaktivan ili visokoaktivan oblik RRMS-a. Također, postoji problem kako prepoznati bolesnika na samom početku bolesti, koji će poslije imati teži tijek multiple skleroze. Postoje dva pristupa u liječenju te bolesti. Jedan je pristup kontinuirana primjena terapije (tzv. terapija održavanja), koja se onda može optimizirati ovisno o tijeku bolesti. Ovakav eskalacijski pristup liječenju može se razvijati na dva načina koji ovise o aktivnosti bolesti. Kod osoba s visokoaktivnom multiplom sklerozom kreće se s lijekom visoke učinkovitosti odmah od početka bolesti, čak i u fazi klinički izoliranog sindroma ako postoje negativni prognostički čimbenici. Za razliku od navedenoga, kod osoba s blagim oblikom multiple skleroze liječenje započinjemo lijekovima umjerene učinkovitosti, ali odlična sigurnosnog profila, a tek ako oni zataje, odlučujemo se za lijekove jače učinkovitosti, ali lošijega sigurnosnog profila. Obilježja su ovog pristupa da bolesnik mora kontinuirano primati terapiju. Drugi pristup liječenju jest imunorekonstitucijski, pri kojemu pulsnom imunosnom rekonstitucijom dovodimo do (prolaznog ili trajnog) resetiranja imunosnog sustava s potencijalom trajne remisije. Nakon primjene jednog od takvih lijekova bolesnik može biti bez ikakve terapije, dobivati dodatne cikluse istog lijeka prema potrebi ili nastaviti terapiju održavanja nekim od lijekova umjerene učinkovitosti, ali odličnoga sigurnosnog profila.
To validate the Slovenian version (SOC-13-SVN) of Sense of Coherence 13-item instrument (SOC-13) in Slovenian multiple sclerosis (MS) patients.
A consecutive 134 Slovenian MS patients were enrolled ...in a cross-sectional study in 2013. The reliability of the SOC-13-SVN was assessed for internal consistency by Cronbach's alpha coefficient (α), dimensionality by the confirmatory factor analysis (CFA), and criterion validity by Pearson correlation coefficient (r) between SOC-13-SVN global score and MSQOL-54 composite scores - Mental Health Composite score (MHC) and Physical Health Composite score (PHC).
For the SOC-13-SVN instrument as a whole, internal consistency was high (α
=0.88) while it was low for three subscales (α
=0.79; α
=0.66; α
=0.69). The results of the CFA confirmed a three-factor structure with good fit (RMSEA=0.059, CFI=0.953, SRMR=0.065), however, the correlations between the factors were very high (r
=0.938; r
=0.811; r
=0.930). The criterion validity analysis showed a moderate positive strength of relationship between SOC-13-SVN global score and both MSQOL-54 composite scores (MHC: r=0.597, p<0.001; PHC: r=0.437, p<0.001).
Analysis of some psychometric properties confirmed that this instrument is a reliable and valid tool for use in Slovenian MS patients. Despite the three-dimensional structure of the instrument, the use of the global summary score is encouraged due to the low reliability of the subscale scores and high correlations between them.
Cilj: Upotrebom standardnih psihometrijskih testova utvrditi razinu umora, boli, funkcionalne neovisnosti i kvalitetu života u ljudi oboljelih od multiple skleroze (MS) u odnosu na neoboljele na ...malom broju ispitanika, te utvrditi povezanost umora i boli s percipiranom kvalitetom života vezanom za umor, bol, emocionalno i fizičko funkcioniranje.
Ispitanici i metode: Grupa ljudi oboljelih od MS (N = 17), pretežno ženskog spola, u dobi od 21 - 70 g, EDSS (Expanded Disability Status Scale) vrijednosti 0.0 - 8.0, bez relapsa i kortikosteroidne terapije proteklih 4 tjedna te bez težih kroničnih oboljenja, bila je podvrgnuta sljedećim testovima: Barthelov indeks, Functional Independence Measure, Visual Analogue Scale, Modified Fatigue Impact Scale i Medical Outcomes Study 36-Item Short-Form Health Survey. Kontrolna grupa (N = 17) bez težih akutnih i kroničnih oboljenja također je podvrgnuta istim testovima.
Rezultati: Utvrđene su statistički značajne razlike među grupama (P<0.05 - P<0.001) te statistički značajna (P<0.05) povezanost između razine umora i percipirane kvalitete života vezane za umor, te nepostojanje veze između razine boli i percipirane kvalitete života vezane za bol. Korelacijom razine umora i boli s kvalitetom života vezanom za fizičko funkcioniranje utvrđene su statistički značajne (P<0.05) veze, za razliku od korelacije s kvalitetom života vezanom za emocionalno funkcioniranje.
Zaključak: Odabrana kombinacija psihometrijskih testova pokazala je jasne razlike u razini umora, boli, funkcionalne neovisnosti te kvaliteti života kod oboljelih od MS u odnosu na neoboljele na malom broju ispitanika te utvrdila povezanost razine umora s percipiranom kvalitetom života vezanom za umor kao i razine umora i boli s kvalitetom života vezanom za fizičko funkcioniranje.
Multiple sclerosis (MS) results in a wide range of disabilities. The effects of cognitive and motor dysfunctions are significant and affect level of functioning in people with MS.
The aim of the ...research was to determine the common contribution of neurological, motor and cognitive status to the overall functioning of MS patients.
The sample consisted of 108 subjects with RRMS. The instruments used in the research included: The General Questionnaire, the World Health Organization Disability Assessment Schedule, the Audio Recorded Cognitive Screen, Paced Auditory Serial Addition Test, the Nine Hole Peg Test, the 25 Foot Walk Test, and the Expanded Disability Status Scale.
Subjects with a mild neurological deficit had a higher level of current functioning in all domains (a lower WHODAS 2.0 score) than subjects with a moderate neurological deficit (r=0.43, p<0.001). We found a positive correlation between the level of cognitive impairment and motor deficits of both upper and lower extremities and the level of neurological deficit (p<0.001). Subjects with lower neurological deficits had significantly lower WHODAS 2.0. scores, i.e. better motor abilities of both upper and lower extremities than subjects with moderate neurological deficits (p<0.001). The greatest contribution to explaining the overall level of current functioning of people with MS had subjects' age, cognitive abilities and motor abilities of the upper extremities.
Inverse relationship of neurological, motor and cognitive status affects the overall daily functioning of people with MS, requiring planning of comprehensive programs in the rehabilitation of people with MS.
PDF
