Ne obstaja del oblačila, ki bi bil tako prežet s stereotipi in politizacijo, kot je muslimanska naglavna ruta. Institucija pokrivanja je tudi v slovenski družbi razumljena večinoma enodimenzionalno ...in (pre)splošno, otovorjena je z orientalističnimi reprezentacijami pokrivanja kot znaka podrejenosti in represije, sproža vprašanja varnosti in osebne svobode, ter prevprašuje vlogo religije v javni sferi in/ali v sekularni državi. Kljub vsemu pa se zdi, da osrednji problem ne predstavlja nošenje naglavne rute kot take, temveč vprašanje, kaj naglavna ruta simbolizira. Brezglave prepovedi, ki izhajajo iz nepoznavanja kompleksnosti tematike, ustvarjajo paranoične situacije in sejejo strah, prepogosto pa se opravičujejo tudi z retoriko zaščite in dobrobitjo naroda. S prevzemom takšnega skrbstva intervencijski subjekti, kot so mediji, država, druge vodstvene in politične strukture - od religijskih dostojanstvenikov do politikov in državnih uradnikov - legitimirajo svojo moč in avtoriteto, ter intervenirajo in diktirajo meje javne in zasebne sfere. Namen prispevka je v prvi vrsti raziskati motive pokrivanja med slovenskimi muslimankami in kristjankami (krščanskimi redovnicami) in nasloviti vzroke za nevidnost pokritih žensk v slovenski javnosti. V članku predstavimo pokrivanje kot širši problem, ki naslavlja vprašanje religijskih prezentacij in simbolike, kulturne diskriminacije, odstira pa tudi kompleksnost (ne)sliš(a) nosti ženskih glasov pri vzpostavljanju in ohranjanju lastne identitete.
Ovaj članak se oslanja na etnografsku studiju slučaja grupe učenica muslimanki u dvije škole u Engleskoj. Istraživanje razmatra pitanja oko njihovog vjerskog i etničkog identiteta i dali je to u ...suprotnosti s njihovi učestvovanjem u nastavi fizičkog vaspitanja (FV). Teorija socijalnog identiteta na koju se oslanja ovo istraživanje, fokusira se na istraživanje i interpretaciju empirijskih podataka prikupljenih u razdoblju od dvadeset mjeseci, uglavnom detaljnih polu-strukturisanih intervjua za tumačenje iskustva FV uz korištenje kvalitativne metodologije.Socijalne kategorije etničke pripadnosti i vjeroispovijesti igraju ključnu ulogu u formiranju identiteta učenica muslimanki. Djevojke doživljavaju FV kao predmet koji dopušta slobode kojih nema nigdje drugdje u nastavnom planu i programu i one prepoznaju važnost fizičke aktivnosti. Studija potvrđuje rezultate prethodnih istraživanja koja su utvrdila da pitanja opreme u postu tokom Ramazana i vannastavne aktivnosti predstavljaju problem za učenike muslimane.To su stvari koje se posebno usložavaju kada nastavnici nisu svjesni ovog problema.Rezultati su pokazali potrebu odstupanja od postavki tradicionalnog fizičkog vaspitanja. Iskustva učenika su se više oslanjaju na kvalitet pojedinih nastavnika. Izgleda da su kursevi multikulturalnosti i svijeti o rasizmu neophodni za bolje razumijevanje učenika i mogu da budu od pomoći ako ih učinimo dostupnim svim učiteljima, bez obzira na njihov hijerarhijski položaj.
Stvaranje modernog identiteta muslimanke žene moguće je pratiti u polju književnosti, na primjeru tema prve muslimanske (Bošnjačke) spisateljice Nafije Sarajlić (1893-1970). Njezin književni i ...aktivistički rad, te rad u profesiji, s obzirom na to da je bila i prva školovana učiteljica, determiniran je društvenim okolnostima smjene dva državna i vrijednosna, opozitna sistema: otomanskog i austrougarskog. U kulturalnom okruženju sukoba istoka i zapada, u Bosni I Hercegovini tijekom drugog desetljeća 20. stoljeća, nastala je kratka zbirka proze Teme, koja predstavlja rast i povijesno funkcioniranje ženske figure. Emancipacijski diskurs, koji prati biografiju i književnost Nafije Sarajlić, prožet je sviješću i utjecajem procesa europeizacije, koji su se reflektirali kroz dvojnost odabira: tradiciju i samoočuvanje te odbacivanje tradicionalnog okruženja. Pod utjecajima službenih državnih politika, posebno u polju obrazovanja, i sukoba unutar muslimanske zajednice, pokrenuto je muslimansko žensko pitanje. Nafija Sarajlić kao protofeministička spisateljica u kontekstu tih promjena profesionalnim radom (učiteljica i spisateljica) zauzima važno mjesto u tim procesima, te je u smjeru znanstvenih istraživanja bilo nužno demistificirati njezinu ulogu i sagledati njezin rad iz drukčije, kontekstualizirane perspektive. Ukratko, spisateljica je ostavila veliki emancipacijski zalog od neosporne važnosti za procese muslimanskog ženskog pitanja. Fokus znanstvenih istraživanja je na jednom od najznačajnih emancipacijskih pitanja, onom o obrazovanju muslimanske žene tog perioda. Stoga hipoteze uključuju detaljno razmatranje povijesnog okvira, biografskih podataka vezanih za Nafiju Sarajlić (intimno iskustvo obrazovanja, odnos s ocem, profesionalni poziv učiteljice – prva učiteljica muslimanka, drugačija pedagoška praksa – dodatni rad s učenicama, emancipacijski stavovi, napuštanje obje profesije – učiteljske i spisateljske), kao i niz intimnih iskustava (djelomično zabilježenih u fragmentima autobiografskog tipa). Preko analize specifičnih motiva, ne samo da se rekonstruira navedenj povijesni period, nego se i osvjetljavaju značajni aspekti tijekova emancipacije muslimanske žene prožete težnjom, ali I vlastitim utjecajem na formiranje modela moderne evropske muslimanke. Zahvaljujući inoviranom čitanju kratkoga proznog djela Teme Nafije Sarajlić postignut je cilj identificiranja njezine uloge u tom vremenu. Nafija Sarajlić, kako je to argumentirano ovim radom, značajna je spona za rekonstrukciju (muslimanske) ženske književne i kulturne tradicije, aktivna učesnica na javnoj sceni i zagovaračica ženske emancipacije žene. Na koncu njezin rad predstavlja početnu točku k razmatranju problema modernizacije europske muslimanke. Unatoč stalno djelujućim procesima tradicionalizacije, patrijarhalizacije i klerikalizacije unutar muslimanske zajednice (s jedne strane “brisanje” spisateljice, s druge manipulacija njezinim nacionalnim identitetom te sužavanje na kanonske potrebe), značenje djela Nafije Sarajlić nije sporno. Izvlačenje iz anonimnosti i pogrešnih interpretacija odvija se zahvaljujući novim čitanjima – značajnim za rekonstrukciju (muslimanske) ženske književne i kulturne tradicije, kao i za identificiranje spisateljičinog emancipatorskog angažmana. Također, korak naprijed u istaživačkom smislu predstavlja komparativni pristup pri čemu se rad Nafije Sarajlić stavlja u uže kontekste sa djelom Draginje Drage Gavrilović i Jagode Truhelka. Na taj način se predupređuje egzotizacija i izolirano izučavanje muslimankog ženskog kulturnog i književnog naslijeđa. Riječ je o transnacionalnom pristupu koji omogućava nova čitanja i smještanja i ovog fenomena u šire južnoslavenske, evropske i globalne pokrete za emancipaciju žena. Konkretno, lik i prozno djelo spisateljice Nafije Sarajlić predstavljaju početnu točku u stvarnom putu emancipacije muslimanske žene.
Članak ukazuje na to da su odredeni kodeksi oblačenja, koji su se
uvažili u nekim islamskim zemljama, posljedica predislamske tradicije i patrijarhalnih interpretacija Kurana te da nisu u skladu sa ...jednim od temeljnih ciljeva religije - ispravljanjem krivičnih društvenih struktura. Iako se iz Kuranskih propisa, koji su predstavljeni u prvom dijelu članka, može razabrati da upute o odijevanju nisu bile postavljene zato, da bi se žene podredilo, neke se prakse pokrivanja koje su ostale na snazi sve do danas i koje su predstavljene u drugom dijelu članka, utemeljuju upravo sa Kuranom. Zato članak u trećem, zadnjem dijelu, ističe potrebu, po ponovnom čitanju Kurana i osvještavanju o prvobitnoj namjeri islama.
PDF
