Podići svijest među zaposlenima u djelatnosti zdravstva o neophodnosti očuvanja njihova zdravlja i njihove radne sposobnosti jer su ključni čimbenici za kvalitetu zdravstvene zaštite. U bazi podatka ...PubMed ključnim riječima health staff, health workers i quality of care te na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, https://www.who.int/), Svjetske medicinske udruge (engl. World Medical Association, https:// www.wma.net/), Europske unije javnih službi (engl. European Public Service Union, https://www.epsu.org/) i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (https://zdravlje.gov.hr/) pretraženi su podatci o zdravlju na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstva u kontekstu kvalitete zdravstvene zaštite koju pružaju. Praksa i u nas i u svijetu pokazuje kako rizici u zdravstvu po zdravlje i sposobnost za rad zaposlenih još uvijek nisu prepoznati na odgovarajući način niti se odgovorni prema zaštiti zdravlja odnose na odgovarajući način. I kako se prijetnja zarazom COVID-19 svladavala, dramatičnom je brzinom nestajalo zanimanje za stanje zdravlja i radne sposobnosti osoba zaposlenih na poslovima i u sustavu zdravstvene zaštite. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u poglavlju o zdravstvu naglašava se da su ljudski resursi, stručni i posvećeni zdravstveni radnici i nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi i koji osiguravaju logističku podršku za nju najvažniji resurs našega zdravstvenog sustava, ali o očuvanju njihova zdravlja i podršci njihove radne sposobnosti nema ni riječi. U svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u zdravstvu potrebno je dosljedno provoditi mjere specifične zdravstvene zaštite. Primarnu odgovornost za skrb o sebi snose sami djelatnici. Ako prepoznajemo vlastitu vrijednost kroz odnos prema sebi, možemo očekivati to i od drugih, možemo i zahtijevati od poslodavca.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja zdravstveno-statističke podatke temeljem Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Svrha: Analizirani su prikupljeni ...podatci HZJZ-a iz godišnjih izvješća ugovornih timova i ustanova za djelatnost dentalne medicine po županijama i ukupno u cijeloj državi. Materijal i postupci: Podatci su prikupljeni iz Hrvatskoga zdravstvenog-statističkog ljetopisa od 2009. do 2013. godine. Rezultati: Analizom je ustanovljeno da je porastao broj osiguranika zdravstvene zaštite (5 %), ali se smanjio broj korisnika (10 %). Zabilježen je porast broja posjeta (14 %) i sistematskih pregleda (13 %). Najviše korisnika bilo je u Gradu Zagrebu gdje je najveći broj posjeta, ali malo sistematskih pregleda u posjetima (11 %) a Zadarska županija bilježi najveći broj sistematskih pregleda prema broju korisnika zdravstvene zaštite (90,6 %) i udjelu sistematskih pregleda u posjetima (30 %). Karijes je najčešće postavljena dijagnoza (43 %). Nepotpuno i nedostatno izvještavanje iz pojedinih županija, nepravilno evidentiranje dijagnoza te kurativnih i preventivnih postupaka mogu biti čimbenici koji utječu na kvantitetu i kvalitetu dobivenih podatka. Pravilno i redovito dostavljanje izvješća županijskim zavodima za javno zdravstvo, redovita provedba preventivnih pregleda, pravilno evidentiranje dijagnoza i postupaka pomoglo bi u daljnjem zdravstvenom planiranju, a u skladu s tim i u
provedbi mjera prevencije kako bi se poboljšalo oralno zdravlje. Zaključak: Analizom prikupljenih podataka dobiva se uvid u postojeće stanje prema kojemu bi se mogle planirati i provoditi daljnje aktivnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Potrebne su daljnje analize koje bi pomogle da se bolje sagleda rad u djelatnosti dentalne medicine i njegovo poboljšanje.
U Hrvatskoj je rak drugi najznačajniji uzrok smrti (četvrtina od svih umrlih). Od 1988. do 2005. godine porasla je stopa incidencije na 100.000 sa 303,9 na 466,8, a stopa umrlih na 100.000 porasla je ...sa 217,7 na 284,8. Ne računajući rak kože, godišnje (2005. godine) dijagnosticira se blizu 21.000 novih bolesnika od raka, a umire blizu 13.000 ljudi. Najučestalija sijela raka u muškaraca su rak pluća, kolorektalni rak, rak prostate, rak mokraćnoga mjehura i rak želuca, a u žena rak dojke, kolorektalni rak i rak jajnika. Iako su mnoga sijela raka lako dostupna dijagnostici i terapiji te iako danas raspolažemo suvremenom dijagnostičkom opremom, u našoj zemlji zabilježeno je nisko 5-godišnje preživljavanje. Vijeće Europske Unije 2003. godine pozvalo je zemlje članice da donesu nacionalne programe prevencije i ranoga otkrivanja raka i započnu njihovo provođenje. Testovi koji se preporučuju (uz osiguranu odgovarajuću kvalitetu rada) jesu ovi: mamografija za probir raka dojke žena u dobi 50-69 godina, okultno fekalno krvarenje za probir raka debeloga crijeva u dobi 50-74 godine i Papa-test za probir raka vrata maternice u žena, koji ne treba započeti u žena mlađih od 20 godina, a treba započeti prije 30. godine života. Prijedlog nacionalnoga programa prevencije i ranoga otkrivanja raka u Hrvatskoj predstavljen je na 2. kongresu Hrvatskoga onkološkoga društva 2004. godine i publiciran na hrvatskom i engleskom jeziku. Nešto revidiran program publiciranje 2007. godine pod nazivom Kako spriječiti i rano otkriti rak?
Ciljevi su Programa sljedeći:
1. Promotivnim aktivnostima i zdravstvenim odgojem smanjiti prevalenciju poznatih rizičnih čimbenika u stanovništvu (kontrolom pušenja, pravilnom prehranom, tjelesnom aktivnošću i izbjegavanjem prekomjerne tjelesne težine, umjerenijom konzumacijom alkohola, smanjenjem izloženosti karcinogenima na radu i okolišu, imunizacijom protiv hepatitisa B, izbjegavanjem izloženosti suncu te zdravstvenim odgojem u odnosu na spolne i reproduktivne čimbenike povezane s rakom.
2. Smanjiti ukupni mortalitet od raka za 15% u pet godina nakon početka provedbe programa.
3. Povećati postotak bolesnika u kojih je zloćudna bolest dijagnosticirana u pretkliničkom i lokaliziranom stadiju, povećati uspješnost liječenja i preživljavanja i time smanjiti troškove skupoga liječenja te poboljšati kvalitetu života bolesnika. Ciljevi su ranoga otkrivanja raka dojke ovi: za 25% smanjiti mortalitet od raka dojke pet godina nakon početka provođenja programa; ciljna su skupina žene u dobi 50-69 godina svake druge godine s obuhvatom od najmanje 70%. Test za probir: visokokvalitetna mamografija, klinički pregled između probira kao i za žene koje ne će sudjelovati u programu. Nakon mamografije očekuje se 4% pozitivnih za daljnju obradu. Ciljevi su ranoga otkrivanja raka debeloga crijeva smanjiti mortalitet od raka debeloga crijeva za 15% pet godina nakon provođenja programa uz obuhvat populacije od 75% do 2010. godine. Test za skrining: testiranje okultnoga fekalnoga krvarenja (FOBT) ili imunokemijski test (FIT) jednom godišnje (ili makar svake druge godine, odnosno najmanje svake treće godine), kod pozitivnih ispitanika na okultno fekalno krvarenje treba učiniti kolonoskopski pregled kako bi se utvrdio uzrok okultnoga krvarenja i mogući karcinom debeloga crijeva (s istovremenom endoskopskom terapijom-polipektomijom, ako je ona potrebna). Očekivani broj pozitivnih ispitanika na okultno fekalno krvarenje je od 2-3%. Primjenom programa za rano otkrivanje raka vrata maternice očekuje se smanjenje invazivnoga karcinoma za žene u dobi od 25 do 64 godine za 60% devet godina od početka programa, a za žene u dobi od 25 do 69 godina smanjenje mortaliteta za 80% nakon 13 godina. Test za skrining: Papatesta za žene u dobi od 25 do 64. godine starosti svake 3 godine. Idealni obuhvat bi bio 85%. Treba težiti sljedećim metodama skrininga: za žene u dobi od 25 do 30 godina koristiti Papa-test (konvencionalna ili tekuća citologija, uz kontrolu kvalitete u citološkim laboratorijima sukladno uputama EU) 3 godine, a za žene iznad 31 godine do 64. godine koristiti kombinaciju Papatesta i HPV-testiranja svakih 5 godina. U pozitivnih žena provedba Programa nadopunjena je kolposkopijom i ciljanom biopsijom. U budućim se programima prevencije raka vrata maternice očekuje cjeloviti sustav prevencije koji obuhvaća i cijepljenje protiv HPV-a. Cilj je ranoga otkrivanja raka prostate smanjiti mortalitet od raka prostate pet godina nakon početka programa. Ciljna su skupina muškarci u dobi iznad 40 godina kod kojih postoji pozitivna obiteljska anamneza za rak prostate (njih oko 10%), muškarci u dobi iznad 50 godina sa simptomima prostatizma, te onih u toj dobi bez simptoma koji zatraže pregled za rano otkrivanje raka prostate. Testovi za skrining: digitorektalni pregled, određivanje prostatičnoga serumskoga antigena (PSA) jednom godišnje. Pozitivni ispitanici upućuju se na daljnje dijagnostičke pretrage (oko 5-10% ispitanika). Nositelji programa probira određuju se ovisno o sijelu raka, a nužne su intenzivne promotivne aktivnosti na svim razinama. Monitoring i vrjednovanje skrininga provode zavodi za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira aktivnosti i redovito izvješćuje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Krajem 2006. godine (listopad) započelo se s programom ranoga otkrivanja raka dojke mamografijom i to pozivanjem žena 1937., 1954. i 1955. godišta, a u 2007. godini pozivane su žene 1938., 1939.-1943. i 1948.-1953. godišta. Do studenog 2007. godine pozvano je 330.000 žena, odaziv za prva pozivana godišta bio je 51,9%, a broj otkrivenih karcinoma 353. Krajem 2007. započeo je i program ranoga otkrivanja raka debeloga crijeva FOBT-om i pozivanjem osoba 1933. i 1937. godišta.
PDF
