Probna arheološka istraživanja nalazišta Vrti I u Domašincu, u
Donjem Međimurju, otkrila su ostatke neolitičkog naselja kulture
zapadnotransdanubijske linearnotrakaste keramike. Naselje
se smjestilo ...na blagoj padini u blizini rijeke Trnave, na tlu
pogodnom za bavljenje poljoprivredom. Duge, nadzemne kuće,
uobičajene u kulturi linearnotrakaste keramike, nisu pouzdano
potvrđene s obzirom na relativno malu istraženu površinu naselja
od 63 m². Međutim, pronađene rupe od stupova, koje u nekim
slučajevima tvore pravilne nizove smjera sjeveroistok – jugozapad,
ukazuju na postojanje nadzemnih objekata i njihovu
vjerojatnu orijentaciju. Ulomci keramičkog posuđa, pronađeni
na naselju, pokazuju karakteristike kesteljske grupe koja se
razvila početkom mlađe faze kulture zapadnotransdanubijske
linearnotrakaste keramike. Kameni nalazi, iako relativno malobrojni,
ukazuju na mogućnost razmjene dobara s naseljima oko
gorja Bakony, odakle je vjerojatno nabavljan szentgalski crveni
radiolarit, te onima oko zapadnih Karpata, gdje su najbliža
ležišta opsidijana. Pretpostavlja se da je neolitičko naselje u
Domašincu koristilo istu mrežu dobave sirovina kao i naselja
zapadne Transdanubije. Naselje u Domašincu za sada je jedino
objavljeno nalazište kesteljske grupe južno od Mure te također
jedino u literaturi poznato naselje spomenute grupe na području
Hrvatske.
Na dubini 4 – 4,7 metra na morskom dnu u uvali Soline, istočno od grada Korčule, otkrivena je podmorska struktura za koju smatramo da je nastala ljudskim radom. Prostor oblika donekle pravilnog ...sedmerokuta definiran je kamenom obalom, a središnji dio, površine oko hektara, nasut je lomljenim vapnencem. Lokalitet je s korčulanskim kopnom spojen prevlakom dužine četrdesetak metara. Rekognosciranjem i arheološkim iskapanjima nađena je veća količina keramičkih ulomaka, kamenih i koštanih alataka te ostataka prehrane. Analizom keramičkih ulomaka vrijeme korištenja određeno je u mlađu neolitičku fazu poznatu po hvarskom stilu u dekoriranju posuda.
Razlozi zašto neolitički stanovnici grade umjetni poluotočić nisu nam poznati. Motive vezane uz gospodarske ili fortifikacijske razloge isključujemo, a pažnju smo usmjerili prema iskonskoj ljudskoj potrebi za oplemenjivanje prostora i ostavljanje u njemu vlastitog, specifičnog „otiska“. Nekadašnje naselje se danas nalazi ispod mora zbog transgresija, odnosno podizanja razine mora. Vrijeme korištenja lokaliteta određujemo u sredinu petog milenija prije Krista, a od tada do danas se je razina mora podigla za nešto više od pet metara. Nalazi sličnih i donekle istovremenih potopljenih prapovijesnih struktura posljednjih godina su zabilježeni na više jadranskih lokacija.
The third publication in which an international group of researchers, under management of collaborators of the Institute of Archaeology at the Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of ...Sciences and Arts (ZRC SAZU) from Ljubljana, studies problems of pile-dwelling inhabitation of the Ljubljansko barje, introduces results of researches performed at pile-dwelling settlements Stare gmajne, Blatna Brezovica and Veliki Otavnik Ib, i.e. settlements dating to the 2nd half of the 4th millennium BC.
Neolithic Age sites in the Upper Tigris Basin have significantly increased in number over the past few years, not least because of rescue excavations related to the Ilısu Dam Project undertaken over ...the last decade. The resultant data has produced significant new information about this hitherto little documented period in the region. Boncuklu Tarla was discovered in 2008 during a field survey, with excavations beginning in 2012. This paper details the knapped stone assemblage from a single season of excavation, material that shed important light on the Pre- Pottery Neolithic B of the Upper Tigris Basin, adding to the information we previously knew from the important site of Çayönü.
Na trasi buduće dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek tijekom 2014. i 2015. godine istraživan je lokalitet AN 2 Beli Manastir – Popova zemlja. Na istraženome prostoru utvrđena su dva horizonta ...obitavanja, antički i prapovijesni. Antičkom horizontu, koji je datiran u 3. stoljeće, pripisuju se dvije peći za proizvodnju opeke, dječji grob te ukopi jama s nalazima. Prapovijesnome horizontu pripadaju brojni ukopi jama i kanala od kojih su najznačajniji ukopi jamskih objekata velikih dimenzija, zatim grobovi s ukopom pokojnika u zgrčenome položaju te kanal za regulaciju protoka vode koji dominira prostorom svojom veličinom i razvedenošću. Na osnovi analognih primjera ulomaka keramike i ukrasa te rezultata analize kosturnih ostataka metodom 1⁴C, prapovijesni život na lokalitetu odvijao se kroz neolitičke i eneolitičke kulture.
Hubungan urutan tahap reduksi batuan terhadap keberadaan cacat fisik dapat memperlihatkan limbah produk dan produk sesuai tujuan membentuk beliung. Hubungan keberadaan cacat fisik dengan urutan tahap ...reduksi batuan menjadi prabeliung dan beliung memperlihatkan bahwa tiap kelompok selalu tidak terdapat produk utuh berserpih, sehingga tidak memperlihatkan produk yang sesuai dengan tujuan membentuk prabeliung.
Hubungan urutan tahap reduksi batuan terhadap keberadaan cacat fisik dapat memperlihatkan limbah produk dan produk sesuai tujuan membentuk beliung. Hubungan keberadaan cacat fisik dengan urutan tahap ...reduksi batuan menjadi prabeliung dan beliung memperlihatkan bahwa tiap kelompok selalu tidak terdapat produk utuh berserpih, sehingga tidak memperlihatkan produk yang sesuai dengan tujuan membentuk prabeliung.
Lokvica je jedna od najravnijih i najplodnijih površina Blatskog polja s većim brojem danas aktivnih bunara. Godine 2015. i 2016. s površine vinograda obitelji Franulović Prcalo prikupljena je veća ...količina zanimljivih arheoloških predmeta vjerojatno izbačenih na površinu prilikom izgradnje i uređenja obližnjeg vodocrpilišta. Potaknut ovim nalazima, autor je 2016. predvodio iskapanje sonde pa u ovom članku donosi analizu prikupljenih i iskopanih keramičkih predmeta te predmeta od cijepanog kamena. Količina „ceramice figuline“, način ukrašavanja i prevlačenja površine fine keramike upućuje na mlađu, a vjerojatno i srednju fazu razvoja srednjeg neolitika. Lokvica je za sada jedino poznato i prvo istraživano neolitičko nalazište na otvorenom na Korčuli i okolnim otocima. U to doba na Lokvici se nalazilo naselje lokalnih stočara koji su prehranu dopunjavali lovom i ribolovom, a buduća istraživanja će pokazati u kolikoj su mjeri obrađivali zemlju. Za sada je potvrđena gospodarska, ali i kulturna povezanost Lokvice sa susjednim lokalitetima te s jugom Apeninskog poluotoka i njena pripadnost širem Jadransko – jonskom krugu srednjoneolitičke slikane keramike.
PDF
