O ulozi Rosalind Franklin, kemičarke i rendgenske kristalografkinje, u jednom od najvažnijih otkrića 20. stoljeća – otkriću spiralne strukture DNK – već se dugo raspravlja. Premda su mnogi ...protagonisti ponudili različite inačice događaja koji su prethodili objavljivanju famoznog Watsonova i Crickova rada u časopisu Nature u travnju 1953. godine, svejedno je očigledno da je počinjeno teško kršenje istraživačke etičnosti. Analizirajući kontroverzu Franklinine zaslužene, ali nedobivene Nobelove nagrade, autori ovoga rada predlažu da bi se postupak nominiranja i dodjeljivanja Nobelove nagrade mogao revidirati da se izbjegnu buduće nepravde nalik Franklininoj. Po autorima, to bi se moglo postići povratkom k izvornoj ideji Alfreda Nobela o dodjeljivanju nagrade »onima koji su tijekom prethodne godine doprinijeli najvećoj dobrobiti čovječanstvu« ili dopuštajući da se preminulu osobu može i nominirati i nagraditi.
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za kemiju podijelila su trojica dobitnika: Francuz Yves Chauvin, Amerikanci
Robert H. Grubbs i Richard R. Schrock. Prema obrazloÞenju Kraljevske švedske akademije ...znanosti,
Nobelova nagrada dodijeljena im je za razvoj postupka metateze u organskoj sintezi. Osim velikog odjeka
u akademskoj zajednici, laureati su svojim znanstvenim postignuæima omoguæili i znaèajan napredak u
kemijskoj industriji i proizvodnji kemikalija otvarajuæi pregršt novih moguænosti za pripravu lijekova i drugih
biološki aktivnih tvari i polimernih materijala, uz istodobno smanjenje troškova proizvodnje i zagaðenja
okoliša.1,2
Ivana Brlić-Mažuranić (1874 − 1938) bila je nominirana za Nobelovu nagradu za književnost četiri puta. Njezin opus uključuje dva sasvim iznimna i hvaljena djela dječje književnosti trajne ...vrijednosti, Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i Priče iz davnine (1916.). Spisateljicu je za Nobelovu nagradu 1931. i 1935. godine nominirao Gavro Manojlović, a 1937. i 1938. zajednički Gavro Manojlović i Albert Bazala, obojica profesori Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i, svaki u svoje vrijeme, predsjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Njihovi su prijedlozi kojima se Ivana Brlić-Mažuranić kandidira za Nobelovu nagradu za književnost na njemačkome jeziku. Nominacijski dokumenti, uz formalne i općenite podatke o njezinu životu i pisanju, sadrže i studiju Gavre Manojlovića, napisanu već za prvu nominaciju 1931. Faksimile originalnih tekstova četiriju prijedloga i prvu inačicu Manojlovićeve studije, u obliku u kojemu su ti dokumenti zaprimljeni u Švedskoj akademiji, donosimo u ovome broju časopisa Libri & Liberi, popraćene hrvatskim prijevodom.
Status žena u znanosti nije pravedan i nije zadovoljavajući. Između ostalog, to je vidljivo i u broju dobitnica Nobelove nagrade. Alfred Bernhard Nobel najviše je obilježen činjenicom da je izumio ...dinamit. Ljudi nisu koristili dinamit u svrhe koje je on zamišljao, što ga je veoma rastužilo. Iz tog razloga ustanovio je Nobelovu nagradu. Od prve dodjele Nobelove nagrade do danas ne događa se sve prema želji i zamisli Alfreda Nobela. Jako je mali broj žena koje su dobile Nobelovu nagradu. Ljudi su danas sve više svjesniji te činjenice i pokušavaju je ispraviti na razne načine.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Ivo Andrić na obisku v Piranu. Na fotografiji v družbi z občinskimi možmi v Hotelu Metropol ...v Portorožu.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
