Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Danes je izšla prva številka Kralji ulice. To ne bi bilo nič posebnega, če se časopis ne bi ukvarjal s problematiko brezdomstva. Po ulicah ga bodo po 200 tolarjev prodajali - kdo drug - kot brezdomci. Gre za prvi poskus take akcije pri nas, kot to imenujejo pri združenju za socialno pedagogiko na Pedagoški fakulteti v Ljubljani, ki ta časopis izdaja.
Information:
Ljubljana: the first issue of a newspaper for homeless. Statements by Tone Osredkar and Špela Razpotnik, Kralji ulice newspaper editor.
Original language summary:
Ljubljana: prva številka časopisa za brezdomce; izjavi Tone Osredkar in Špela Razpotnik, urednica revije Kralji ulice.
Posnetek s 3. okrogle mize, posvečene pomenu novinarjev in medijev med osamosvojitveno vojno. Na fotografiji sedijo od leve proti desni: Jože Jagodnik, Marjan Šrimpf, Majda Struc, voditelj Stanislav ...Kocutar, Janez Ujčič in Smiljan Pušenjak.
Posnetek s 3. okrogle mize, posvečene pomenu novinarjev in medijev med osamosvojitveno vojno. Na fotografiji so od leve proti desni: voditelj Stanislav Kocutar, Janez Ujčič in Smiljan Pušenjak.
Posnetek s 3. okrogle mize, posvečene pomenu novinarjev in medijev med osamosvojitveno vojno. Na fotografiji so od leve proti desni: Jože Jagodnik, Marjan Šrimpf in Majda Struc.
Iako je Sulejmanpašićeva knjiga „Žurnalizam – razarač čovječanstva“, jedna od najoštrije intoniranih kritika novinarstva koju smo čitali, vjerujemo da je ona i svojevrsni poziv na promjenu, vapaj za ...revitalizacijom profesije.
Zanimljivo je da je autor još 1936. precizno secirao novinarsku stvarnost, te napravio razliku između senzacionalističkog novinarstva illi, njegovim riječima, žurnalizma; i profesionalnog novinarstva, odnosno kako to Sulejmanpašić kaže, novinarstva. Ovime, osim što kritikuje žurnalizam kao takav, podložan senzacionalizmu i trivijalizaciji, autor nam ostavlja i prostora za drugačije viđenje novinarstva, za maštu i vizionarstvo. Diskutuje o utjecaju žurnalizma na različite sfere ljudskog društvenog i psihološkog života, a taj utjecaj je iz njegove perspektive uglavnom negativan. Iako su lekcije kojima nas uči Sulejmanpašićevo djelo duboke, a argumenti tako snažni da ih je uopšte teško osporiti, želimo vjerovati da za novinarsku profesiju još uvijek ima nade. Zato u ovom radu poredimo različita, ali ipak u dijelovima slična promišljanja o budućnosti novinarske profesije, koje su ponudili Dževad Sulejmanpašić 1936. i Barbie Zelizer, 2017. godine.
I dok Sulejmanpašić naglašava i savršeno prepoznaje sve nedostatke profesije, Zelier daje preporuke i osmišljava novinarstvo koje će u modernom digitalnom ili online kontekstu, služiti čovječanstvu umjesto da ga razara. Zajedničko obome teoretičara jeste spremnost da osmišljavaju nove pravce za razvijanje profesije, umjesto da idu dobro poznatim, posve utabanim i beskorisnim stazama.
Extended description:
Ljubljana: Pogovor Olge Rems s Tomažem Terčkom, leta 1976 o njegovem delu, začetkih, o sistemu dela na televiziji; pogovor se odvija na Rožniku za mizo. O prepletenosti ...novinarskega poklica in zasebnega življenja, nasveti in mnenje, kaj potrebuje mlad nadobuden novinar.
Information:
Olga Rems discussing the work at the television broadcasting station with the popular journalist Tomaž Terček.
Original language summary:
Pogovor Olge Rems s priljubljenim novinarjem Tomažem Terčkom o delu na televiziji.
Među mnogovrsnim temama koje se bave bioetikom i njezinim promicanjem, ovaj rad donosi neke vidove, osobito deontološke prirode novinarstva, kako bi se sustavno i analitički donijela ocjena o ...profesionalnoj vrijednosti tekstova koje objavljuju naši najčitaniji dnevni listovi. Svakodnevno se u novinama susrećemo s temama koje su tipično bioetičke, a koje može kao takve prepoznati samo budni čitatelj, zato što je bioetika interdisciplinarna, mlada znanost, koju treba i teorijski poznavati, da bi se teme koje ona obuhvaća s tih polazišta obradilo i kao takve predstavilo. Analiza dnevnih novina Večernji list, Jutarnji list, Novi list i 24 sata tijekom prvih šest mjeseci 2014. godine pokazala je da je bioetika u hrvatskim novinarskim krugovima još uvijek nepoznata kao znanstveno područje proučavanja, za razliku od sporta, ekonomije, ili politike, koji imaju svoje specijalne izvjestitelje i s pravom ih možemo zvati stručnjacima u tim područjima. Možda dolazi vrijeme da se probudi u Hrvatskoj i bioetičko novinarstvo, koje će dati svoj konstruktivni doprinos razvoju suvremenog hrvatskog društva, prema svim deontološkim načelima novinarske struke, koja je i najzaslužnija što je bioetika započela svoj znanstveni uspon do akademskih pozicija u svijetu, krajem prošlog stoljeća. U ovom radu iznose se rezultati kvalitativno–kvantitativne analize svih obrađenih tekstova koji su svojim sadržajem klasificirani kao tekstovi s bio etičkom tematikom, objavljeni od 1. siječnja do 1. srpnja 2014. godine.
Multiple scientific papers deal with bioethics and the promotion thereof, so too this article puts forth some perspectives, particularly that of the deontological nature of journalism, in order to enable a systematic and analytical evaluation of the professional merit of texts published in Croatia’s most–read daily newspapers. We encounter topics in the press on a daily basis which are typically bioethical, but which are recognized as such only by the alert reader, the reason being that bioethics is a young academic interdisciplinary field, the theory of which must be appreciated in order that the topics it covers may be approached from this angle and presented as being such, namely bioethical. An examination of Večernji list, Jutarnji list, Novi list and 24 Sata through a the period of the first six months of 2014 has indicated that in Croatian journalistic circles bioethics is still unrecognized as an academic field which merits study, as opposed to sports, economics or politics all of which have their particular reporters whom we may rightly consider to be experts in these areas. Perhaps the time is coming for bioethical journalism to be brought to life in Croatia, that it may contribute in a constructive way to the development of contemporary Croatian society, in accordance with all the deontological principles of professional journalism, which is to be credited for the global rise of bioethics to academic levels toward the end of the previous century. This paper presents results qualitatively, that is, it provides qualitative analyses of all texts considered and which have been classified as texts containing bioethical content and which were published between January 1 and July 1, 2014.
In certain periods, at certain places and in certain media, the reputation and credibility of the journalistic profession has suffered for a number of reasons, including ignorance, mediocrity, ...dishonorable or morally questionable methods of journalists, or scandalous, fabricated or partial news stories. This is the opinion of Luka Brajnović, whose reflections in a comparative analysis with other authors comprise the ”contemplative axis” of this article. The fundamental task and goal of this article is to present and analyze Mr Brajnović’s reflections on the possibility of saving or restoring the reputation and credibility of the journalistic profession. Journalists and the media will not be able to restore credibility as long as extravagant ideas exist about journalism as a profession that deals with ”public whispering, accusations and dissatisfaction with everything that has been established, or as a neutral profession that is ethically hybrid and indifferent towards good and evil”. Such an understanding of the journalistic profession runs against a positive image and reputation of journalism, a field which is in itself worthy of respect of the entire public. In journalism, just as in other professions, unethical behavior on the part of a small number of journalists and media outlets casts a shadow on the journalistic profession as a whole, causing the reputation of the profession to become dependent upon a positive image and the reputation of those individuals working in it. As results of this article show – which for the first time analytically approaches the scientific arguments and reflections of Mr Brajnović in the Croatian public sphere – ethical and intellectual health, which can restore credibility to the journalistic profession, are the very elements rooted deep inside of it.
Extended description:
Information:
The centenary of women's magazines: Jana, Naša žena and Lady magazines. Shots from the Narodna univerzitetna knjižnica (National University Library) exhibition. A ...statement by Karmen Štular Sotošek.
Original language summary:
100 let ženskega časopisa; revija Jana, Naša žena, Lady, posnetki z razstave v Narodni univerzitetni knjižnici, izjava Karmen Štular - Sotošek.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Slovenski Romi so dobili prvo številko svojega časopisa Romski svet. Ob tej priložnosti so romska kulturna društva in skupnosti, ki delujejo v Sloveniji, v Kulturno umetniškem društvu France Prešeren v Ljubljani pripravili svoj kulturni program.
Information:
Ljubljana: The Romski svet newspaper. A group of Romany dancing. A statement by Peter Winkler, general manager of Urad za narodnosti (Agency for Nationalities).
Original language summary:
Ljubljana: časopis Romski svet; ples Romov, izjava Peter Winkler, direktor Urada za narodnosti.
PDF
