Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Je že tako da bomo morali še lep čas dokazovati in opozarjati da smo, čeprav je nekakšno prva predstavitev Slovenije že davno opravil plemeniti Janez Vajkad Valvasor. Tudi njegovi spisi so se znašli na razstavi, ki so jo ob 200 letnici kmetijskega tiska v Sloveniji, odprli v galeriji Insula.- Information:- Ljubljana: 200th anniversary of the agricultural press. Insula Art Gallery: a presentation of expert books. A Statement by Prof. Dr. Franc Adamič, Slovenska Matica Vice-President.- Original language summary:
Ljubljana: 200 let kmetijskega tiska; galerija Insula, predstavitev strokovnih knjig, izjava prof. dr. Franc Adamič, podpredsednik Slovenske matice.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Prispevek ni namenjen propagiranju novega slovenskega satiričnega lista s častitljivim starim Pavlihovim ...imenom. Stari Pavliha je čudno žalostno preminil zadnje poletje. Nihče ni potočil solze za njim, skoraj opazili nismo, da ga ni več. Je preminil zato, ker ni bilo več šal in satire? Kadar ni več šal, pa vemo kako je. Od kod vemo? Iz starih šal.- Information:- Čatež: a new issue of Pavliha satirical bulletin. An editorial board and a few issues of Pavliha.- Original language summary:
Čatež: nova številka satiričnega lista Pavliha; uredniški odbor, nekaj številk Pavlihe.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Država Slovenija je danes dobila tudi svojo tiskovno agencijo. Pred slabima dvema urama je začela v Ljubljani poskusno delati Slovenska tiskovna agencija - STA. Ustanovilo jo je sicer zasebno podjetje INI, vendar tudi z denarjem slovenske vlade. Zdaj je tam zaposlenih okoli 10 ljudi, večina novinarjev, v letu dni pa nameravajo razširiti dopisniško mrežo po Sloveniji , Jugoslaviji in Evropi. In ni naključje, da je »dan D« za slovensko tiskovno agencijo napočil prav zdaj./The state of Slovenia got its own press agency today. Two hours ago, the Slovenian Press Agency STA started to work in Ljubljana. The agency was established by the INI private company, but with the financial help of the Slovene government. It currently employs 10 people, mainly journalists, but they have plans to enlarge their network in Slovenia, Yugoslavia and Europe within one year. It is no coincidence that the D-Day for the Slovenian Press Agency was just now.- Information:- Ljubljana, the establishment of STA, Slovenska tiskovna agencija (Slovenian Press Agency). A statement by Dejan Verčič, STA's general manager.- Original language summary:
Ljubljana: ustanovitev Slovenske tiskovne agencije, STA; izjava Dejan Verčič, direktor STA.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Izjava Ramadan Murmullaku, glavni urednik Lirije. »Lirija« v albanščini pomeni »svoboda«.- Information:- ...Ljubljana: Lirija, the first newspaper for human rights in Slovenia.- Original language summary:
Ljubljana: prvi časopis za človekove pravice v Sloveniji, Lirija.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:- Information:- Commentary of the week: Žebljico na glavico (Into the Bull's Eye). Magazines and culture. ...Commentary by Majda Širca. Newspapers and magazines covers.- Original language summary:
Komentar tedna - Žebljico na glavico; revijalni tisk in kultura, komentar Majda Širca, naslovnice časopisov in revij.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
Že pred nekaj meseci je Ljudska skupščina Ljudske Republike Slovenije sprejela zakon o ustanovitvi Visoke šole ...za politične vede v Ljubljani., v ponedeljek pa so jo v novi stavbi na Mariborski cesti slovesno odprli. Otvoritvi so prisostvovali številni ugledni predstavniki in družbenih organizacij, med njimi predsednik Ljudske skupščine LR Slovenije Miha Marinko, predsednik Izvršnega sveta LR Slovenije Boris Kraigher, predsednik GO SZDL Slovenije Vida Tomšič in drugi. Na slovesnosti je govoril predsednik Začasnega sveta Visoke šole za politične vede France Perovšek. Nova šola je najmodernejše urejena, ima 3 predavalnice, 6 seminarjev, 1 čitalnico s knjižnico in učilnico za 6 tujih jezikov z 20 kabinami. Že letos bo obiskovalo predavanja petnajst stalnih predavateljev okrog sto slušateljev, poklicnih političnih delavcev, novinarjev ter delavcev državne uprave, gospodarstva ter prosvete. Seveda pa je sedanja šola le del velikega objekta, ki ga še grade in ki bo obsegal 12 nadstropni nebotičnik ter več zgradb, v katerih bodo šolski internat, restavracija, velika knjižnica, več novih predavalnic in drugih prostorov.
- Information:- Ljubljana: the establishment of a college for political sciences so as to educate political workers and journalists. A lecture room, professors, Stane Južnič and Niko Toš, Igor Gruden amongst students and Stane Dolanc, the first general manager of the Political Sciences College.- Original language summary:
Ljubljana: ustanovljena višja šola za politične vede za izobraževanje političnih delavcev in novinarjev; predavalnica, profesorji, Stane Južnič, Niko Toš, med študenti Igor Gruden, Stane Dolanc, prvi direktor Višje šole za politične vede.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ekonomski, tehnološki i društveni trendovi promijenili su
model (online) novinarstva tako da su mediji usmjereni na
brzinu i količinu objava, što je rezultiralo nižom razinom
točnosti u ...izvještavanju. Da bi mediji zadržali ulogu koju
imaju u demokraciji, tom je modelu potrebna odgovarajuća
praksa ispravljanja novinarskih pogrešaka. U ovom smo
istraživanju uzeli analizu sadržaja kako bismo istražili kako
hrvatski online mediji ispravljaju pogreške te kako se njihova
praksa ispravaka razlikuje ovisno o vrsti online medija.
Rezultati pokazuju da su pogreške radnje ili značenja (N =
217) činile 67,8 % svih pogrešaka, da je najčešći način
ispravljanja pogrešaka objavljivanje neovisne bilješke o
pogrešci (ispravci) koja je linkom povezana s originalnom
objavom (59 %, N = 188) te da su ispravci bili povezani s
neispravljenim objavama u 85,1 % (N = 159) slučajeva.
Zaključuje se da je jedina statistički značajna razlika između
online izdanja tradicionalnih i isključivo online medija u
načinu imenovanja ispravaka i mjestu njihove objave.
Odavno je uočeno da je problem javnog informisanja sa polja prikupljanja i prodaje informacija, preusmeren na problem zaštite od dezinformacija, kao i na poteškoće da se proprate sve informacije ...objavljene o nekoj temi. Medijsko izveštavanje u doba krize kao što je pandemija, izoštrilo je i još snažnije markiralo razmere problema javnog informisanja. U radu iznosimo uverenje da novinarski profesionalci nisu dobro odgovorili svom osnovnom zadatku – da obezbede tačne, nepristrasne, pouzdane i za javnost važne informacije. Umesto toga objavljivane su informacije zasnovane na pretpostavkama, emocijama i stavovima u interesu određenih društvenih grupa, a ne od koristi za građane. Zabrana velikih skupova i događaja koji su uobičajeni izvori informacija, ograničnje kretanja ljudi i novinara, usmerenost na zvanične izvore sa ograničenim mogućnostima provere informacija, velika upotreba društvenih mreža, kao i opšta odstupanja od svakodnevnih redakcijskih rutina, uticali su na izostanak poštovanja osnovnih novinarskih načela. Umesto činjenica u medijima su dominirale interpretacije i emocije, što je u situaciji skromne opšte medijske pismenosti doprinelo širenju straha i nepoverenja u medije i institucije sistema. U radu se zalažemo za poštovanje Smernica Komiteta ministara Saveta Evrope o zaštiti slobode izražavanja i informisanja u vreme kriza (iz 2007. godine) i za opšte medijsko opismenjavanje, kako bi mediji efikasno obavljali svoju društvenu ulogu, a građani kritički procenjivali informacije koje su im dostupne, naročito u vreme kriza.
Najveći izazovi novinarstva u novom medijskom okolišu su kako zadobiti povjerenje publika, zadovoljiti njena očekivanja, a pritom ostati predano najvišoj kvaliteti izvještavanja. To se očituje i u ...organizacijskim promjenama i kulturološkim promjenama u samim redakcijama. Digitalizacija procesa proizvodnje vijesti donijela je nove modele organizacije redakcija, kao i nove novinarske prakse. Budući da je televizija i dalje medij kojemu u Hrvatskoj građani najviše vjeruju, ovo se istraživanje usredotočuje na tri televizijske informativne redakcije – informativni medijski servis Hrvatske radiotelevizije (HRT), informativnu redakciju komercijalne televizije Nove TV, i najgledaniji kabelski kanal za vijesti N1 – te analizira modele njihove organizacije i funkcioniranja, načine na koje su se prilagodile promijenjenom medijskom okruženju, ali i očekivanjima publike. Provedeni su polustrukturirani intervjui s 28 novinara i urednika kako bi se istražile redakcijske prakse u proizvodnji vijesti, učinkovitost integriranja redakcije i procesa konvergencije (ako je postojala), kao i proizvodnja i distribucija originalnog i inovativnog novinarskog sadržaja za različite platforme. Također, identificirane su glavne prilike i prepreke u proizvodnji onoga što novinari i urednici percipiraju kao kvalitetan novinarski sadržaj kojim grade odnos sa svojim publikama. Rezultati istraživanja upućuju na tri različita modela redakcijske integracije i organizacije koju su oblikovali različiti čimbenici, poput tradicionalnih i ustaljenih načina rada u redakcijama, tehnologije, vlasništva (Nova TV), stranih investitora, međunarodnih konzultanata, politike (HRT), kao i samog formata kanala (N1). Sve ovo ponajviše se odražava u procesu proizvodnje vijesti, tj. u načinima na koji urednici i novinari stvaraju i oblikuju dnevne emisije vijesti. Uočene su i razlike u načinu rada između novinara zaposlenih u javnom servisu i onih na drugim televizijskim redakcijama.
Priroda novinskih žanrova evoluirala je zbog izloženosti raznim kulturnim, društvenim, političkim i tehnološkim promjenama i razvoju. Danas utjecaj Interneta i pojava novih medija imaju značajan ...utjecaj na razvoj novih trendova u suvremenim klasičnim tiskovnim medijima. Ova studija ispituje raspon aktualnih žanrovskih oblika koje koriste slovački tjednici usmjereni na političke i aktualne događaje. Analiza se temelji na opsežnim istraživanjima koja su nas dovela do definiranja 16 novih žanrova koji se mogu svrstati u tri skupine – duga forma, kratka forma i stil života. Rezultati ovog istraživanja detaljno su prikazani samo za kratke tekstove, a unutar te skupine identificirali smo četiri nova specifična žanra: tjedne vijesti, ažuriranje vijesti, dnevnik i svjedočanstvo. Temelj naše klasifikacije je utvrđeni kriterij koji određuje žanr (tema, funkcija, oblik, sastav i jezik). Istraživanje donosi tri ključna otkrića: (1) tendenciju postojećih žanrova prema povećanoj razini subjektivnosti (tzv. 'Blog fenomen'); (2) ovisnost specifičnih oblika unutar žanrovskog modela na pozicioniranju periodike na ljestvici pristojnosti / tabloidizma (kontinuum između ekstrema uglednih i tabloidnih časopisa, a time između žanrova "tvrdih" i "mekih" oblika); i (3) konvergentni razvoj različitih žanrova (tekstovi se konvergiraju u smislu jezika, sastava i oblika, iako imaju ključne kriterije - funkcije i temu – oni ostaju netaknuti).
PDF
