Pitanje gubljenja granica između onoga što možemo nazvati novinarstvom i onoga što bi se u medijskome prostoru moglo nazvati „nenovinarstvom“ nije novo. Ono se opetovano postavljalo uz razne pojave ...koje su u pravilu predstavljale nemale profesionalne i etičke izazove za novinarsku struku – od utjecaja korporativnog novinarstva na snažan trend tabloidizacije, preko tzv. građanskoga ili participativnoga novinarstva, sve do današnjih dana u kojima se postavljaju pitanja tko je novinar i što je novinarstvo na Mreži koja počiva na ideji kreativnoga korisničkog sustvaralaštva u kojoj svatko može biti autor. Pitanje budućnosti novinara kao autora naročito se ozbiljno postavlja u vrijeme sve bržega razvoja različitih alata vođenih tehnologijom umjetne inteligencije (UI), poput chatbota, za koje neki predviđaju snažniju primjenu i u novinarstvu. U teorijskom dijelu rada stoga se promišlja identitet novinara i njegova uloga kao profesionalnog autora u suvremenom digitalnom medijskom okružju. Drugi dio rada, s ciljem analiziranja stavova stručnjaka o budućnosti novinarske struke, donosi rezultate istraživanja provedenog metodom polustrukturiranih dubinskih intervjua sa sveučilišnim profesorima koji na pet hrvatskih sveučilišta obrazuju buduće novinare i poučavaju ih novinarskim žanrovima i medijskom izvještavanju. Istražuju se stavovi sveučilišnih profesora o umjetnoj inteligenciji i može li ona zamijeniti novinara kao autora medijskih sadržaja, hoće li umjetna inteligencija dovesti do „smrti“ novinara kao autora te kako će se, sukladno razvoju umjetne inteligencije, ali i tehnologije općenito, prema njihovim procjenama razvijati novinarska struka u Hrvatskoj, osobito u kontekstu obrazovanja i razvoja novinara – autora.
The issue of blurring the boundaries between what we can call journalism and what could be called “non-journalism” in the media is not new. It was raised repeatedly with various phenomena that represented considerable professional and ethical challenges for the journalistic profession—from the influence of corporate journalism on the strong trend of tabloidization, through the so-called citizen or participatory journalism, up to the present day in which questions are raised about who is a journalist and what is journalism on the Web which rests on the idea of user co-creation in which anyone can be an author. The question of the future of journalists as authors is particularly serious at a time of increasingly rapid development of various tools driven by artificial intelligence (AI) technology, such as chatbots, for which some predict a stronger application in journalism as well. In the theoretical part of the paper, the identity and the role of the journalist as a professional author in the contemporary digital media environment are considered. The second part of the paper, with the aim of analyzing the views of experts on the future of the journalism profession, presents the results of research conducted using the method of semi-structured in-depth interviews with university professors who educate future journalists at five Croatian universities and teach them journalistic genres and media reporting. The views of university professors on artificial intelligence are investigated and can artificial intelligence replace the journalist as the author of media content, will artificial intelligence lead to the "death" of the journalist as author, and how, in accordance with the development of artificial intelligence and technology in general, the journalism profession will develop in Croatia.
Raziskovanje algoritmizacije novičarskega dela se večinoma omejuje na raziskovanje vpliva tehnologijenadelovanjeuredništevterspremembdelovnegaprocesanovinarjevinurednikov. Posledično spregledajo ...procese razvoja tehnologij in vodijo v eksplicitni ali vsaj implicitni tehnološki determinizem. Prispevek naslavlja ta manko in s študijo primera algoritmizacije novičarskega dela Slovenske tiskovne agencije (STA) pokaže, kaj so motivacijski dejavniki tehnološkega razvoja znotraj novičarskega sporočanja ter kako se prevedejo v konkretna tehnološka orodja in aplikacije. Študija primera izhodiščno raziskovalno vprašanje o tem, kako se pod vplivom tehnoloških inovacij spreminja delovni proces novinarjev in urednikov, nadgradi z vprašanjem, kateri dejavniki najpomembneje določajo razvoj in implementacijo novih tehnologij. Ugotavljava, da so predvsem tržni pritiski gonilna sila tehnoloških inovacij in z njimi povezanih organizacijskih sprememb, saj agencija ob zaostrenih razmerahnamedijskih trgih z inovacijami po eni strani utrjuje svojo vlogo na trgu, po drugi pa išče dodatne vire prihodkov. Avtomatizacija novinarskega dela ostaja obroben pojav, tehnološke inovacije so namenjene predvsem pospeševanju tempa dela in širjenju nabora produktov, ki jih agencija ponuja na trgu.
Pospeševanje je konstitutivni del moderne družbe, ki ga družboslovci opažajo že od devetnajstega stoletja. V prispevku se pri holistični opredelitvi pospeševanja opiram na teoretski model Hartmuta ...Rose, ki razlikuje med analitično ločenimi, a vzajemno povezanimi dimenzijami pospeševanja. Med njimi je tehnološko pospeševanje, pri katerem sta na področju komuniciranja k njemu najočitneje prispevala telegraf in digitalizacija. Med najaktualnejše tehnologije s potencialom za velik družbeni vpliv lahko štejemo tudi algoritme. Njihove značilnosti v digitalnem kapitalizmu so (1) netransparentnost, (2) avtomatizacija, (3) podatkovljenje in (4) instrumentalna racionalizacija. Posledice teh značilnosti so večplastne, med njimi pa je tudi nadaljnja krepitev pospeševanja zaradi avtomatizacije. V nadaljevanju je obravnavan odnos med novinarstvom in časom, ki je neločljivo povezan z novinarskim delom. Potreba po takojšnjosti, naglici in aktualnosti ni le del novinarske prakse, temveč spada med temeljne ideološke kamne novinarske profesije. To ima posledice za normativno poslanstvo novinarstva, na katero bodo vplivali tudi algoritmi. Podana sta dva spekulativna scenarija: pesimistični, z dodatnim pospeševanjem novinarskega dela in množičnim odpuščanjem, kjer bi bili algoritmi zamenjava za novinarje, ter optimistični, kjer bi algoritmi lahko prevzeli najbolj rutinizirane oblike dela in dopolnjevali delo novinarjev, kar bi zaradi upočasnjevanja prispevalo k zviševanju kakovosti novinarstva.
Prispevek izhaja iz obravnav podrejanja novinarstva kapitalistični nujnosti »racionalizacije« delovnega procesa s tehnološkimi inovacijami. Nadaljevanje teh teženj je uveljavljanje algoritmov z ...namenom dopolnjevanja, razširjanja ali zamenjevanja novinarskega dela s tehnologijo. Apoteoza tega procesa je avtomatizirano novinarstvo, četudi predvsem dopolnjuje uveljavljeno produkcijo novic. Polemike o avtomatizaciji odpirajo zahtevna vprašanja, kaj in kako vemo z novinarstvom ter kako je ta vednost utemeljena. V avtomatiziranem novinarstu sta konstrukcija "objektivnih" dejstev in njena jezikovna igra pogojeni ne le z združevanjem tehnologije in človeške dejavnosti, temveč tudi z razdruževanjem tehnološke "objektivnosti" in človeške subjektivnosti. Proces upodatkovljenja dejstvenosti tako veljavo črpa iz algoritemske presoje, ki je skoncentrirana v načelu legitimacije skozi hipno in merodajno izvedbo. Zgodovinska načela »objektivnega« novinarstva se s tem preobražajo.
Rad se nastavlja na prethodna istraživanja discipline medijskih i komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj te prikazuje dio rezultata iz prve hrvatske studije slučaja na međunarodnom ...znanstvenoistraživačkom projektu MEDIADELCOM. U radu se bavimo analizom znanstvene i stručne produkcije u posljednja dva desetljeća (2000.-2020.) te donosimo pregled radova koji tematski pokrivaju četiri konceptualne domene medijskog sustava – pravni okvir za slobodu izražavanja i informiranja, novinarstvo, obrasce upotrebe medija i medijske kompetencije publika – koje stvaraju prilike ili rizike za ostvarenje deliberativne komunikacije, odnosno deliberativne demokracije. Uzorak analize čini nešto više od 500 znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama i zbornicima, izlaganja sa skupova, istraživačkih izvještaja itd. prikupljenih iz različitih domaćih i međunarodnih baza radova. Provedena analiza ukazuje na neujednačenost interesa za pojedine domene i istraživačke teme te na promjenu istraživačkih fokusa i metoda u pojedinim desetljećima.
The paper continues previous research of media and communication discipline in Croatia and presents part of the results from the first Croatian case study on the international scientific research project MEDIADELCOM. We analyze scientific and professional production in the last two decades (2000-2020) and provide an overview of texts that thematically cover four conceptual domains of the media system – Legal framework for freedom of expression and information, Journalism, Media usage patterns and Media related competences of the audience – which create opportunities or risks for the realization of deliberative communication, i.e. deliberative democracy. The analysis sample consists of some 500 scientific, professional and conference papers, chapters in books and conference proceedings, research reports, etc., collected from various national and international databases. The analysis indicates the unevenness of interest in certain domains and research topics, as well as the change of research focuses and methods in certain decades.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Sve ubrzaniji i sveobuhvatniji razvoj interneta, broj, kvaliteta i raznovrsnost dostupnih informacija, kao i brzina kojom se poruke distribuiraju, provociraju dramatične i proturječne promjene u ...društvu: pojavljuju se nove forme i tehnologije komuniciranja, s jedne, ali i evidentna kriza u tradicionalnim medijima, posebno štampanim, s druge strane. Političko/društvena/kulturna relevantnost kao donedavni kriterij za selekciju informacija, zamijenjen je novim kriterijem, a to je povećanje prodaje i zarade, zabava, senzacija i vrlo često banalnost. Ovako kompleksne promjene već imaju dvije važne, čak, revolucionarne posljedice za novinarstvo: prvo, urušio se poslovni model po kojem postoji medijska industrija kakvu poznajemo i u okviru kojeg je industrija oglašavanja financirala medije, pa i novinarstvo. Drugo, medijski sadržaj je sve češće rezultat utjecaja komercijalnih pritisaka i naglašenih tehnoloških mogućnosti. Treće, novinarska profesija više nije ni jedini ni privilegirani proizvođač javnih informacija. Srodne profesije PR (public relations) i građansko novinarstvo bitno određuju suvremeno novinarstvo. PR industrija postepeno preuzima kritičnu i spornu ulogu u prikupljanju i distribuciji vijesti, sa zadatakom da obuhvati događaje, procese i inicijative od javnog interesa. Uspon PR industrije, postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti preciznog, nezavisnog i na činjenicama zasnovanog novinarstva. Informacijsko doba, brzina promjena u odnosima medija i publike nameće niz pitanja: tko u takvim uvjetima postavlja teme za debatu koje su u interesu javnosti, hoće li opstati profesionalno novinarstvo, kakvo je djelovanje i utjecaj medijskih sadržaja na segmentiranu publiku, posebno na vrlo osjetljiv njen dio, djecu i mlade? Do odgovora na ova pitanja bilo je jednostavnije doći u vrijeme „vladavine“ tradicionalnih medija, posebno štampe i televizije. Primjena novih tehnologija centralne vrijednosti tradicionalnog novinarstva - originalnost, odgovornost i autonomiju gura na margine medijasfere, apostrofirajući ekonomiju medija, značaj produktivnosti, efikasnosti i profita kao prioritet u novinarskoj produkciji. Autori ovog rada zastupaju tezu da i pored promjene temeljne uloge novinarstva pod utjecajem brzih promjena koje donosi informacijsko doba, građansko novinarstvo ne može zamijeniti profesionalne novinare u multimedijalnim redakcijama. Njihova društvena funkcija u javnoj sferi izmjenjena je, ali nije izbrisana primjenom novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Disperzija i heterogenost novih medija i nove publike zahtijevaju pažljivu i osmišljenu izgradnju komunikacijske infrastrukture i kulture nove prakse, jer nije riječ samo o novom životnom stilu, zasnovanom na digitalnim napravama, već prije svega o transformiranom obliku novinarstva koje predstavlja izazov donedavno prevladavajućem monopolu medija, na jednoj, ali i otvaranje prostora različitim vrstama manipulacija, jednostranosti i nedorečenosti u režiji novih medija, s druge strane.
Based on 30 years of journalist experience in daily journalism, the author analyzes some segments of the Croatian media environment, and pays special attention to the need for greater professionalism ...and a more responsible attitude to the facts. Certain lack of professionalism found fertile ground in the legacy of yellow, unprofessional and hateful journalism in some mainstream media in the early 1990’s.
Predmet rada je fenomen ljubomore koji je zahvatio sve pore kreativnog djelovanja čovjeka, pa i profesiju novinarskog izražavanja. Pogotovo u sferi umjetničkog doživljaja određenog događaja kroz ...prizmu televizijskog reportera i urednika. Pravila pristojnog ponašanja, važeće moralne norme, ne primjenjuju se naročito pod utjecajem digitaliziranog javnog mnijenja. Zato se i nametnula nova „svijest“ kod zaposlenih medijskih kreatora televizijske slike da se ponovo poštuje stvaratelj, zaposleni na radnom mjestu a prije svega čovjek kao stvaralačko biće i biće prakse. Želja autora je da se o fenomenu zvanom ljubomora promisli iz nekih drugih kutova i da se samoj ljubomori ne daje toliko prostora kao u nekim prošlim vremenima. Također, da se u vremenu pred nama na pitanje jesi li gledao moju rubriku, odgovara sa da, gledao sam. I najzad, da se kao sastavni dio odgovora ukaže na eventualne greške po modelu možda si mogao tako i tako, nikako uz zlonamjerne komentare odnosno prešućivanje opravdane kritike gdje za to postoje razlozi, a sve u cilju daljnjeg razvoja, ne samo televizijskog novinarstva kao profesije, već i daljnjeg unapređivanja međuljudskih odnosa zaposlenih, stavljajući ih u ravan međusobno tolerantnih.
The paper is a result of a small-scale research conducted with 3 rd and 4 year students majoring in communications and journalism. The basic hypothesis of the paper is that the students’ background ...knowledge in their own subject matter may interplay with their acquisition of the specific scientifi c language genre. In other words, we wanted to see whether students with better understanding of topics in communications and journalism could more easily articulate their ideas within this fi eld in English, and if so, to which extent. Our focus was on brief report writings in English and the adjectives that the students used in order to generate more expressive messages. Namely, the theory of English for Specifi c Purposes points out the relevance of learner-oriented courses devised so as to meet the needs of the learners exclusively. On the other hand, we tested the students, who are not fully skilled in their own fi eld of study because they are in the process of learning. The results indicate that there are certain nuances in ESP outcome due either to poor or good knowledge within the scientifi c fi elds in question. We assume that this fact may help plan ESP courses because we not only take into account the learners’ needs but also their potential to adopt and articulate a certain language genre.
Članek izhaja iz študij sprememb novinarstva kot dela, ki jih spremljajo razprave o njegovi sodobni politični, ekonomski in socialni krizi, in jih s pomočjo teorije delovnega proce-sa postavlja v ...zgodovinsko perspektivo. Koncept proizvodnega režima, kot ga je postavil kritični sociolog Michael Burawoy, in njegova aktualizacija predstavljata temelja teorets-ko-zgodovinske analize razvoja novinarstva v kapitalističnih družbah - od vzpostavitve hegemonskega režima po drugi svetovni vojni do prehoda v hegemonski despotizem z uveljavitvijo neoliberalizma. Članek ne proučuje le vprašanja, kako se spremembe v proiz-vodnem režimu odražajo v novinarskem delovnem procesu, temveč razgrinja implikacije teh ideoloških in političnih procesov za novinarje kot delavce, njihov socialni status in politično veljavo, ter novinarstvo kot družbeno institucijo, ki naj bi državljane povezovala s političnim življenjem in jim omogočala dejavno vključitev vanj.
PDF
