Recently, anthropogenic fires in protected areas have become more frequent. I studied the response of the spider community after an extensive summer fire in the ‘Striltsivskyi Steppe’ Reserve in ...eastern Ukraine. A total of 117 spider species was found in the pre-fire period, 40 species were registered in the first and 89 species in the third post-fire year. Herb-dwelling spiders began to colonize burnt plots in July, when juveniles of the new generation began dispersing. In September, their abundance was similar to that of undisturbed steppe and within three years, the spider assemblages recovered almost completely. Cursorial ground-dwellers in the first post-fire year decreased in species richness and increased in activity density. In the third year, their species diversity and activity density became much higher than in control plots. Some xerophilous species benefited from the fire. Litter dwellers are extremely vulnerable. During the three post-fire years, their numbers and diversity did not recover. Some rare species with a patchy geographical distribution disappeared from the local fauna. Such a reaction of endangered species is the main restriction on the use of fire as a conservation management. The prerequisite for its implementation is maintaining relevant refuges for threatened species.
Antropogeni požari na zavarovanih območjih so v zadnjem času vse bolj pogosti. Proučevala sem odziv združbe pajkov po ekstenzivnem poletnem požaru v rezervatu ‘Striltsivskyi Steppe’ v vzhodni Ukrajini. V obdobju pred požarom sem našla 117 vrst pajkov, 40 vrst je bilo zabeleženih v prvem letu, 89 vrst pa v tretjem letu po požaru. Pajki, ki prebivajo na zeliščih, so začeli naseljevati požgane ploskve julija, ko so se začeli razširjati juvenilni osebki nove generacije. Septembra je bila njihova abundanca podobna kot v nemoteni stepi in po treh letih se je vrstna sestava pajkov popolnoma obnovila. Vrstna pestrost pajkov, ki prebivajo na tleh, se je v prvem letu po požaru zmanjšala, povečala pa se je njihova aktivna gostota. V tretjem letu sta bili vrstna pestrost in aktivna gostota višji kot na kontrolnih ploskvah. Nekatere kserofilne vrste so imele zaradi požara prednost. Vrste, ki jih najdemo v opadu, so izredno ranljive. Njihovo število in pestrost se v treh letih po požaru nista obnovila. Nekatere redke vrste z zaplatasto geografsko razširjenostjo, so izginile s tega območja. Odziv redkih vrst je glavna omejitev za uporabo ognja za naravovarstven način gospodarjenja. Predpogoj za njegovo uporabo je vzpostavitev ustreznih zatočišč (refugijev) za ogrožene vrste.
Uz pretpostavku da krađa građevinskog materijala znači i njegovu ugradnju, kazneni postupci od 21. lipnja 1667. do kraja 1676. godine omogućuju istraživanje tijeka obnove na prostorima Dubrovačke ...Republike pogođenima potresom, te pružaju niz podataka o konkretnim građevinama, njihovu smještaju, vlasnicima i majstorima koji su bili uključeni u radove. S obzirom na prioritet obnove Grada, analizira se utjecaj interventnih odluka Vlade na radove u Gradu, na odgođenu obnovu ladanjskih objekata, te na promjene u društvenom poimanju krađe u tom razdoblju. Analizom vrste ukradenog građevinskog materijala utvrđuju se minimalna oštećenja pojedinih građevina, a njihovim smještajem na karti pridonosi saznanjima o distribuciji štete od potresa na cijelom prostoru Republike.
Christians often speak about revival; believers are encouraged to pray for and
seek revival; books and articles are written on this subject. However, the New
Testament does not use the expression ...“revival” on a semantic level. Therefore,
the question is raised about the origins of the wording and the idea of
revival in the New Testament church. To what extent is it justifiable to talk
about revival? Since the concept of revival comes from the Old Testament,
this paper analyzes key terms and verses in the Old Testament, and then
analyzes in which ways and to what extent the New Testament speaks about
it. The discussion argues that the New Testament connects revival, restoration
or renewal primarily with Christ and his salvific work. Furthermore, the
coming of the kingdom anticipated within Jesus’ ministry demands a harmonization
of the Old Testament concept of revival with the new reality. Moreover,
it could be said that the concept of revival in some segments represents
an obstacle for Christians to adopt Jesus’ model of the manifestation of God’s
kingdom.
Biskupska služba prva je, najvažnija i najodgovornija služba u Crkvi. Zbog toga je predmet promišljanja teologa i duhovnih pisaca, među kojima se ističe sv. Alfonz Marija de Liguori (18. st.). ...Članak, nakon kratkoga životopisa i presjeka crkvenih prilika de Liguorijeva vremena, prikazuje njegove upute biskupima kako dobro upravljati svojom Crkvom. Riječ je o najvažnijim brigama svakoga biskupa (sjemenište, ređenici, svećenici, župnici, vikar i najbliži suradnici te redovnice) i najučinkovitijim biskupovim sredstvima za dobro upravljanje svojom Crkvom (molitva, dobar primjer, rezidiranje, vizitacije, pučke misije, sinoda, savjetovanje, privatne audijencije i opomene). Zaključne misli pokazuju da se figura biskupa i njegova služba upravljanja Crkvom, opisane u sv. Alfonza, pokazuju kao pozornosti vrijedan doprinos i za suvremenu obnovu biskupske službe te rast u svetosti biskupa Kristove Crkve, a time i cijeloga Božjega naroda. Tu se posebno izdvaja biskupova obveza donošenja informiranih odluka na temelju kazivanja istine te se ukazuje na razliku doušnika i osoba istine.
In this innovative study of the aftermath of ethnic cleansing, Eagle Glassheim examines the transformation of Czechoslovakia's Sudetenland from the end of the Second World War, through the Cold War, ...and into the twenty-first century.Prior to their expulsion in 1945, ethnic Germans had inhabited the Sudeten borderlands for hundreds of years, with deeply rooted local cultures and close, if sometimes tense, ties with Bohemia's Czech majority. Cynically, if largely willingly, harnessed by Hitler in 1938 to his pursuit of a Greater Germany, the Sudetenland's three million Germans became the focus of Czech authorities in their retributive efforts to remove an alien ethnic element from the body politic-and claim the spoils of this coal-rich, industrialized area. Yet, as Glassheim reveals, socialist efforts to create a modern utopia in the newly resettled "frontier" territories proved exceedingly difficult. Many borderland regions remained sparsely populated, peppered with dilapidated and abandoned houses, and hobbled by decaying infrastructure. In the more densely populated northern districts, coalmines, chemical works, and power plants scarred the land and spewed toxic gases into the air. What once was a diverse religious, cultural, economic, and linguistic "contact zone," became, according to many observers, a scarred wasteland, both physically and psychologically.Glassheim offers new perspectives on the struggles of reclaiming ethnically cleansed lands in light of utopian dreams and dystopian realities-brought on by the uprooting of cultures, the loss of communities, and the industrial degradation of a once-thriving region. To Glassheim, the lessons drawn from the Sudetenland speak to the deep social traumas and environmental pathologies wrought by both ethnic cleansing and state-sponsored modernization processes that accelerated across Europe as a result of the great wars of the twentieth century.
Članak se fokusira na proces simboličke rekonstrukcije gradova, gdje se postojeću sliku, odnosno značenje mjesta, namjerno mijenja s ciljem privlačenja novih investicija, događaja ili turista u ...određeni grad. Proces simboličke rekonstrukcije pokušava se postaviti u kontekst rastućeg natjecanja između gradova. Simbolička rekonstrukcija također utječe na razvoj turizma u gradovima osiguravajući jednostavan marketing i potrošnju slike i značenja mjestâ. Primjer obnove Cheonggyecheona u Seulu pomaže razumijevanju odnosa i utjecaja između simboličke rekonstrukcije gradova i natjecateljske urbane politike, urbane obnove i marketinga grada. Promatrajući lokalne posljedice može se zaključiti da, dok su obnova Cheonggyecheona i simbolička rekonstrukcija grada koja je iz nje proizišla pomogle da Cheonggyecheon postane glavna turistička atrakcija i ikona globalnoga Seula, ujedno su dovele do propadanja lokalnih mjesta i kultura. Takvi rezultati urbane obnove u suprotnosti su sa strateškim ciljevima urbane politike i mogu na kraju prevladati nad prednostima koje obnova Cheonggyecheona donosi za razvoj turizma i svakidašnji život u Seulu.
Potresi koji su se dogodili u ožujku i prosincu 2020. ne samo da su nas podsjetili da se nalazimo na trusnom području već su i razotkrili sve propuste i nedostatke u zakonskoj regulativi, ali i u ...načinu gradnje te planiranju prostora.
Područje zahvaćeno potresima u cijelosti je pokriveno prostornim planovima županija i prostornim planovima uređenja općina/gradova, čak je i za veći broj središnjih naselja općina i gradova izrađen generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja.
Prostorni planovi na predmetnom području izrađeni su krajem 20 st. sukladno starom sustavu prostornog uređenja te su gotovo svi sadržavali mjere zaštite od potresa, odnosno imali evidentirane potresne zone.
Ovaj se rad bavi problematikom održivoga razvoja u ruralnome turizmu s osobitim osvrtom na obnovu zgrada i ugradnju solarnih sustava. U njemu se definiraju relevantni principi i kriteriji, razmatraju ...estetski, energetski, ekonomski, društveni i ekološki aspekti te analiziraju mogućnosti i rezultati. Rad prezentira i neke europske primjere održive obnove zgrada u održivom razvoju ruralnog turizma.
Polazeći od pitanja: Kako je vukovarska tragedija bila moguća u Europi na pragu 21. stoljeća?- članak propituje duhovnu klimu Zapada koju obilježava odbijanje duha tragedije koju, na hegelovskoj ...matrici, karakterizira negiranje datosti. Sve filozofije nakon Hegela ostale su zarobljenice njegovu pristupu konačnom kao negativnom koje treba nadvladati, što se u jednomu dijelu tih strujanja pokazuje i kao negiranje stvarnosti kao takve, posebice u postmodernističkom interpretativizmu. Tehničko-znanstvena civilizacija promatra se kao završna faza detragedizacije Zapada. U drugomu dijelu na interdisciplinarni način povezujemo konkretna povijesna događanja vezana uz tragediju Vukovara s duhovnom klimom Zapada, jer i jedno i drugo karakterizira negiranje datosti tragičnoga u kontekstu utješiteljskoga nihilizma. Vukovar se u načinu i metodama pokazuje kao paradigmatski primjer bilo detragedizacije, bilo renarativizacije kojom se želi iskriviti dogođeno, te postaje model za sve ostale tragedije ratova u bivšoj Jugoslaviji. U zaključku se poziva na obnovu duha tragedije i afirmaciju stvarnosti kao najbolje prevencije protiv sličnih ponavljanja.
PDF
