U ovome članku autor je opisao povijesni razvoj izgradnje glavnoga željezničkog kolodvora u Zagrebu kao i nastanak prve pruge, ali i sadašnje stanje. Ponajprije su izneseni prijedlozi sanacije ...nadstrešnica na peronima I., II., III. i IV. kolosijeka u Zagreb Glavnome kolodvoru.
Izneseno je nekoliko bitnih razloga za neophodnu sanaciju perona i nadstrešnica:
- prometno-sigurnosni razlozi
- naponski sigurnosni razlozi
- gromobranska zaštita
- ekonomsko-turistički razlozi
- preporuke Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode za obnovu nadstrešnica.
Može se zaključiti to da na temelju navedenoga autor opravdano predlaže obnovu nadstrešnica uz kompletnu intervenciju baziranu na kvalitetnoj projektnoj dokumentaciji.
Bitne odrednice povijesti crkvene glazbe oslanjaju se na židovsku liturgiju i svetopisamske tekstove. Pjevanje je zahvala, hvalospjev odgovor naroda Božjega zbog njegovih veličanstvenih
djela ...spasenja. Izvorno je pjevanje dijelova misnog ordinarija pripadalo čitavoj zajednici vjernika. Vremenom se ta pripadnost polako gubila, jer su melodije bile složenije. U tom nastojanju išlo se
ponekad predaleko te se događalo zamjenjivanje Sanctusa s nekom od pučkih popjevki koje su narodu bile poznate. Vremenom a napose obnovom liturgije nakon Drugog Vatikanskog sabora ova pjesma misnog ordinarija je vraćena narodu Božjemu. Značajnu ulogu u tom procesu su odigrali dokumenti, instrukcije i konstitucije Učiteljstva Crkve. Tekst biblijskog porijekla, njegova duga tradicija upotrebe u liturgiji Crkve kao i teološki naglasci teksta čine bitne kriterije za neopravdanost
zamjene s nekim drugim tekstom. Sama narav Sanctusa kao aklamacije i hvalospjeva upućuju na
činjenicu da je ovaj hvalospjev pandan onom hvalospjevu anđela koji se pjeva u nebu a na koji se
vjernici uštimavaju u liturgijskom slavlju. Sanctus je hvalospjev i aklamacija, kod čijeg uglazbljivanja treba pripaziti da je melodija manjeg raspona, upravo radi sudjelovanja svih aktera u liturgijskom slavlju. Ovo zahtjeva ne samo stručno glazbeno nego i teološko osposobljavanje crkvenih
glazbenika i voditelja crkvenog pjevanja
Datio in solutum, ispunjenje obveze davanjem umjesto isplate, važan je institut ugovornog obveznog prava. Dužnik će tim putem ispuniti svoju ugovornu obvezu na drukčiji način od ugovorenoga, no ...uvijek uz suglasnost i pristanak vjerovnika. Datio in solutum je, stoga pravni posao, ugovor. Ispunjenjem ovoga drugog (drugotnog) predmeta obveze - obveza prestaje kada vjerovnik to primi. No, nije svako primanje uvijek isto i problem nastaje kada to primanje nije i fizičko primanje novca (na što najčešće glasi izvorna, prvotna obveza). Slučajevi davanja mjenice, zemljišnoknjižnoga prijenosa prava vlasništva na nekretninama ili stjecanja dionica kao primjera ispunjenja drugotnih obveza vrlo zorno pokazuju nastali problem. Ne bi se, naime, smjelo dogoditi da je ugovor izvršen, da je vjerovnik primio drugotnu obvezu, a da efektivno nije dobio ništa.
The Town of Koprivnica Museum has in its possession a collection of guild banners. These textile banners have been stored in the Museum since 1946, after they had been removed from the Koprivnica ...parish church where they hung beside alters. Textiles are extremely fragile materials and these banners were exposed to various bad microclimatic conditions (light, dust, humidity and insects) that caused extensive damage (mechanical, chemical, photochemical, physical). The museum storage of the banners was to preserve and record the guild period in Koprivnica. Initially, the Museum had limited options to stop further degradation of the textile artefacts as it neither had the financial support nor the facilities to insure adequate storage for effective preservation and display. The Museum has now initiated a project for their conservation and restoration of the artefacts. The main partner in this project is the Restoration Centre Ludbreg of the Croatian Conservation Institute from Zagreb. This institution has completed the restoration and conservation of one of the oldest and the most valuable banners from the Museum collection – the banner of the barber, hairdresser, mead and gingerbread, baker, cord maker, soap boiler and turner guilds. The restoration process was very complex and long-lasting, so it is very important to decide how the banner will be kept and stored at the Museum after restoration. Advice from an expert panel suggested that in accordance with contemporary conservation principals, the banner could be kept and displayed inside the Museum showroom. It should however, be displayed lying on a flat, slightly inclined surface (max. 15%) inside a showcase covered by glass. The showcase has to be placed in a room under controlled conditions at a temperature of 18-22°C, relative humidity of 45-55 % and maximum lighting of 50 lux. Constant control and maintenance of adequate microclimatic conditions are very important factors in the safekeeping of textile artefacts making them more resistant to further degradation.
Pojam nove evangelizacije posljednjih je godina u Crkvi u različitim raspravama postao jedan od najčešće upotrebljavanih pojmova. Očito je da ne postoji jednoznačna definicija toga pojma. Postojeće ...predodžbe vrlo su ovisne o stupnju otvorenosti prema koncilskom poimanju Crkve kao misterija i Božjega naroda. Danas smo, osobito u Europi, svjedoci potrebe za istodobnim ostvarivanjem najmanje triju eklezijalnih strategija: prve evangelizacije - pastoralne skrbi - nove evangelizacije. Ono što današnjega čovjeka koji traži duhovnost može privući i uvjeriti jest živa i aktivna zajednica vjernika. Nova evangelizacija kao samostalan projekt ne može uspjeti, već samo ako se uključi u integralni pastoral župe i zajednice vjernika, ali i tu ako je svojom prihvate svećenici. Bilo bi vrijeme da pola stoljeća nakon Koncila svoje mjesto u evangelizaciji zauzmu i laici. Nastojanja za novu evangelizaciju mogu biti izuzetna prilika za temeljitu obnovu naših župa i zajednica vjernika.
Žarko Paić rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, ...estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije, a gostujući je redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu
političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao filozofiju na istom fakultetu, a doktorirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti „Tvrđa“, gostujući urednik časopisa „Up & Underground“, zamjenik glavnog urednika časopisa „Europski glasnik“, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti „Art-e-fact“, član međunarodnoga savjeta časopisa „IMAGES: Journal for Visual Studies“ te je
član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa „Phainomena i Apokalipsa“ (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij „Vizualne komunikacije i teorije slike“ na postdiplomskom doktorskom studiju kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij „Digitalna estetika“ na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih,
politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Njegove studije, eseji i poezija nalaze se u brojnim časopisima i zbornicima prevedeni na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik.
Stipe Kutleša rođen je u Duvnu (Tomislavgradu), u Bosni i Hercegovini 1955. godine. U Zagrebu je završio gimnaziju te na Sveučilištu u Zagrebu studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu ...(1979.) i studij fizike na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu (1982.). Magistrirao je Povijest i filozofiju znanosti (1986.) te doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu disertacijom „Prirodnofilozofijski pojmovi Ruđera Boškovića“ (1993.).
Zagrebački potres 22. ožujka 2020 Bonevska, Tihana; Grlić, Marija; Horvat, Mateja ...
Geografski horizont,
03/2021, Letnik:
66., Številka:
2.
Paper
Odprti dostop
Poznato je kako se Zagreb nalazi na trusnom području, u zoni relativno jake tektonske aktivnosti čija su posljedica snažni potresi. Zagreb su kroz povijest pogađali umjereni i snažniji potresi, a ...najpoznatiji i najrazorniji bio je onaj iz 1880. godine. Unatoč navedenom, potres je u ranim jutarnjim satima u nedjelju, 22. ožujka 2020. iznenadio gotovo sve građane. Epicentar potresa bio je na području Medvednice, a potres je aktivirao pomak na Markuševečkom rasjedu. Snaga prvog i najjačeg udara bila je magnitude 5,5 po Richteru. Potres se snažno osjetio i na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Život je nažalost izgubila jedna osoba, a taj broj mogao je biti i znatno veći da nekoliko dana prije na snagu nisu stupile stroge padnemijske mjere i zatvaranje gotovo svih djelatnosti u gradu, zbog kojih su gotovo svi građani bili u svojim domovima. Najjača oštećenja pretrpjeli su dijelovi grada koji su bili najbliži epicentru potresa, kao i centar grada, čija starost građevina nerijetko prelazi i 100 godina. Zakon o obnovi potresom pogođenih područja donesen je nekoliko mjeseci kasnije, a obnova još uvijek traje i trajat će godinama. Osim materijalne štete, potres je ostavio posljedice i na psihičko zdravlje građana, koje je dodatno narušeno snažnim potresom u Petrinji 29. prosinca 2020. U svrhu smanjivanja posljedica od potresa kojih će u budućnosti sigurno biti, potrebno je uložiti sredstva u kvalitetnu obnovu grada, ojačavanje otpornosti zgrada i edukaciju stanovništva.
Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama. Nanose velike štete, što ovisi starosti šume, vrstama drveća, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini. Šumski požari rjeđe ...nastaju prirodnim uzrocima, a najčešće ljudskom djelatnošću. Najčešće prirodni uzrok požara je udar groma, u nekim zemljama je uzrok vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju čovjekovim djelovanjem. Ugroženost pojedinih područja vrlo je različita. Izdvojena su tu najugroženija područja: Sredozemlje, po dručje sjevernoameričkih borovih šuma i područje afričkih savana. Posljednjih godina nastaje (izbija) velik broj šumskih požara. Samo u Europi između 30.000-40.000 godišnje, a opožarene površine kreću se i preko 500.000 ha. Štete u Sjevernoj Americi znatno su veće. Gotovo svi požari u Europi mogu se pripisati ljudskom faktoru. Zemlje duž južnog ruba Europe (Francuska, Portugal, Španjolska, Italija, Hrvatska Crna Gora, Makedonija, Albanija), a osobito Grčka 2007. godine sa svojom klimom i njezinim globalnim promjenama, kao i društveno-ekonomskim uvjetima, najjače su napadnute. Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja, ukupna površina šuma u Republici Hrvatskoj iznosi 2.688.687 ha (2006), od čega na šume u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. otpada 2.018.987 ha (75 %), šume u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste druge pravne osobe (87.930 ha (3 %) i šumoposjedničke šume 581.770 ha (22 %).
Prispevek na teoretičen in praktičen način (študija primera: Mustoce inKasepää) podrobno analizira elemente in instrumente, pa tudi poslediceprehoda v tržno gospodarstvo v Estoniji.
PDF