Postoje li "moralni" sudovi Sackris, David; Rosenberg Larsen, Rasmus
European Journal of Analytic Philosophy
19, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Nedavne rasprave u moralnoj filozofiji dovode postavljaju pitanja oko prevladavajuće pretpostavke da su moralni sudovi tipološki diskretni i da se stoga razlikuju od običnih i/ili drugih vrsta ...sudova. Ovaj rad se nadovezuje na ovu raspravu, razmatrajući nedostatke različitihi pokušaja definiranja onoga što čini neke sudove moralnima, te se tvrdi da svaka tipološka definicija vjerojatno neće uspjeti zbog upitnih pretpostavki o prirodi sudova. Rad zaključuje postavljanjem pitanja koja se odnose na buduća istraživanja prirode moralnih sudova.
Nova sposobnost umjetne inteligencije da kreira umjetnička djela smatra se velikim izazovom za suvremeno razumijevanje umjetnosti. Postoji jaka napetost između ljudi koji predviđaju da će AI ...zamijeniti umjetnike i kritičara koji tvrde da AI-umjetnost nikada neće biti umjetnost. Nadalje, nedavne studije dokumentirale su negativnu pristranost prema AI. Ovaj članak daje filozofsko objašnjenje ove negativne pristranosti temeljeno na našem zajedničkom razumijevanju ontološ- kih razlika među objektima. Tvrdimo da naša predodžba umjetnosti ovisi o našem razumijevanju konteksta njezina stvaranja: umjetnost koju su stvorili ljudi doživljava se kao međuigra između umjetnika i prirode. U umjetnosti koju je generirala umjetna inteligencija, ova međuigra je ili odsutna ili je minimalizirana. Zaključujemo da istiskivanje »ljudskog faktora« u umjetnosti neće dovesti do evolucije umjetnosti, nego do kraja umjetnosti.
Jedan od pokušaja utemeljenja suvremene etike jest i vrlo egzistencijalna analiza Paula Tillicha i vrjednovanje hrabrosti biti. U čovjekovu susretu ili, bolje reći, egzistencijalnom sučeljavanju s ...prijetnjom nepostojanja, koja se otkriva u kategorijama prostora i vremena, određenja i slobode, a posebice u doživljaju krivnje, apsurda, straha, dvojbi i drugih ograničenja bitka, dobivamo priliku zapitati se o smislu života i traženju izvora snage kako bi se prihvatili i nadvladali svi ti izazovi. Istodobno se Tillich time koristi kao prilikom za postavljanje pitanja o Bogu, odnosno o samom Bitku, koji daje moć prihvaćanja svih napetosti i tjeskoba bitka. Religija stoga znači prihvatiti biti prihvaćen. Na temelju toga odnosa, odnosno prihvaćanja samoga Bitka, u čovjeku se rađa hrabrost za biti, kada on, spoznavši i prihvativši vlastitu konačnost, nadilazi pojam i otvara se Beskraju. Ta beskrajnost samoga Bitka nije nešto apstraktno, već se ostvaruje kao Ljubav, iz koje čovjek dobiva hrabrost da živi u ljubavi, moći i pravdi.
Članak se bavi osnovnim elementima Descartesove uklopljenosti u srednjovjekovnu i antičku tradiciju. Opširnije objašnjenje zajedničkih elemenata koje je Descartes dijelio sa svojim prethodnicima ...omogućuje nam da preciznije odredimo točku raskida u Descartesovoj misli te jasno ukazuje na njegovo neosporno naslijeđe za kasnija razdoblja, uključujući i francuski materijalizam.
Posebna pažnja posvećena je tvrdnji M. Heideggera, koja se temelji na njegovom specifičnom shvaćanju povijesti filozofije, da Descartes predstavlja paradigmatski pomak u samoshvaćanju čovjeka, koja je značajno obilježila kasniji razvoj filozofije, kako one idealističke tako i materijalističke. Još jedan autor kojega vrijedi spomenuti u ovom kontekstu je M. A. Gillespie, koji jasno prihvaća Heideggerov stav te nadalje potvrđuje kako bi se Descartesov ontološki pomak trebao sagledati sa stajališta njegove izrazito drukčije teologije.
Kartografske projekcije područje su kartografije s čvrstim matematičkim temeljima za njihovu izradu i prikazivanje, što čini osnovu za prikazivanje znanja. Upotrebom varijacija jednog skupa podataka ...moguće je stvoriti beskonačno mnogo kartografskih projekcija, no manje od 100 ih se aktivno upotrebljava. S obzirom na to da su različita svojstva, poput površine, kuteva, općeg izgleda ili kombinacije svojstava, očuvana u različitim kartografskim projekcijama, razvijene su klasifikacije kartografskih projekcija koje se primjenjuju pri odabiru odgovarajuće kartografske projekcije za određenu svrhu. Te klasifikacije pomažu korisnicima odrediti točnu orijentaciju, standardne paralele i meridijane. One također pomažu korisnicima prilagoditi odabir ovisno o veličini, pružanju i geografskoj širini. Semantiku je moguće primijeniti za automatizaciju znanja o kartografskim projekcijama u bazu znanja koju mogu upotrebljavati ljudi i strojevi. U ovom se radu opisuje semantičko prikazivanje znanja o kartografskim projekcijama i daje jednostavan primjer upotrebe koji se temelji na bazi znanja.
Svijet je sveobuhvatan pojam područja vanjskoga iskustva u kojem se svi predmeti pojavljuju kao izvanjski našoj svijesti. To je također područje nastajanja, prolaznosti i nestajanja, odn. rođenja, ...života i smrti (fiziologija, filozofijska fizika, kozmologija). Samo suće, naprotiv, poima se kao ono što jest i ne postaje (ontologija, metafizika). Filozofija istražuje ono što je predmet naše spoznaje, ali i ono što bi trebao biti predmet našega djelovanja (etika, praktička filozofija). Filozofija može pokušati razumjeti prirodu svijesti i uma iz iskustva svijeta ili može pokušati procijeniti istinu ili pojavnost svijeta koji doživljavamo iz procjene naših spoznajnih moći (epistemologija). Oba su pristupa potvrđena u Indiji i na Zapadu u različitim razdobljima. Razmotrit će se i usporediti neki primjeri.
Rasprava tematizira osnovne značajke ontologijskog prilaza umjetnosti u djelu Ivana Fochta, jednog od naših najvećih estetičara i ontologa umjetnosti. Problematskog je karaktera i obuhvaća četiri ...bitne teme njegova mišljenja: Istina i biće umjetnosti uvodi u središnju Fochtovu ˝pred-postavljenost˝, njegov (teorijski) ontologijski prosedê, pitanjem: Što je to biće umjetnosti?; Moderna umjetnost kao ontološki problem raspravlja problematiziranje ontoloških pitanja moderne umjetnosti i njezin promijenjeni (ontološki) status u bitku suvremenog svijeta: umjetnost više nije ˝Schein˝ (˝iluzija˝) nego ˝Sein˝ (˝smisao bića˝) i spoznaje smisao bitka tako što ga pravi; Bit književnosti ispituje ontološke pretpostavke književnog djela (i književnosti) kao predmet specijalne ontologije umjetnosti (sa specifičnom ontološkom strukturom i predmetnošću): njezine ontološke ˝planove˝, mjesto među drugim umjetničkim vrstama i u modernoj umjetnosti; Bit glazbe suočava se s ˝tajnom glazbe˝: pitanje Što je glazba? jedno je od najtežih pitanja koja su se postavljala filozofiji umjetnosti; u glazbi, misli Focht, krije se odgovor na pitanje o tajni umjetnosti.
PDF
