Spoznaja da su u dalekoj prošlosti postojala duga ledena doba proširena je u javnosti zahvaljujući animiranim filmovima, no malo tko zna da su Podravinom šetala krda vunastih i stepskih mamuta, ...vunastih nosoroga, pragoveda, stepskih bizona i dr. Zahvaljujući ponajviše privatnim kolekcionarima, Josipu Cugovčanu i Ivanu Zvijercu, struka, ali i šira javnost po prvi puta su imali priliku vidjeti kao jednu cjelinu fosilne ostatke stare preko 500.000 godina, a koji su sakupljeni uz rijeku Dravu i u privatnim šljunčarama, u sklopu izložbe »Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine« u Muzeju krapinskih neandertalaca. Radi se o impozantnim ostacima vunastog mamuta (zubi, kljova, rebra, kosti nogu), zubima stepskog mamuta, lubanjama pragoveda i vunastog nosoroga te rogovima europskog jelena, stepskog bizona, golemom jelena i dr. Pronađeni i stručno obrađeni fosili ne daju točne i precizne stratigrafske podatke s obzirom da se radi o pretaloženim ostacima, no zasigurno pridonose boljem razumijevanju geološke prošlosti Podravine i podizanju razine svijesti o važnosti i očuvanju prirodne baštine.
Kozorog je na području Hrvatske, kao i na području susjednih zemalja, regionalno izumrla vrsta. Sudeći prema relativno rijetkim paleontološkim nalazima, naseljavao je brdsko-planinska područja ...Hrvatske tijekom pleistocena, geološkog perioda koji je završio prije približno 11 500 godina, dok nalazi iz sljedećeg perioda – holocena, u kojem danas živimo nisu ustanovljeni. Na poziv JU NP Paklenica, SO Željezničar proveo je projekt pod nazivom „Izvlačenje i obrada kosti kozoroga (Capra ibex) iz jame Munižaba (Crnopac, Gračac) na području Parka prirode Velebit“. Taj se projekt može nazvati presedanom u hrvatskoj speleologiji i paleontologiji jer je prvi put sistematski pretraženo dno ispod ulazne vertikale neke duboke jame u potrazi za skeletnim ostacima životinja. Takav pristup istraživanju pokazao se vrlo uspješan pa su osim traženih skeletnih ostataka kozoroga pronađeni i ostaci drugih životinja. Određene su sljedeće životinjske vrste: kozorog (Capra ibex), jelen (Cervus elaphus), kuna zlatica (Martes martes), lasica (Mustela nivalis), divlji golub (Columba livia) i jastreb kokošar (Accipiter gentilis). Osim paleontološki zanimljivih nalaza četiri jedinke kozoroga, ustanovljene životinje zanimljive su i s biološkog aspekta, primjerice sposobnost življenja kuna zlatica tako duboko u podzemlju. Zbog toga se predlažu daljnja istraživanja jama na području Crnopca, ali i drugih dijelova Velebita. Apsolutnim datiranjem kozoroga iz Munižabe koja je smještena u vrlo rijetko naseljenom području Hrvatske, provjerila bi se mogućnost njihove holocenske starosti. Podaci o starosti nalaza kozoroga uz interpretaciju paleookoliša tog doba bili bi važan pokazatelj za procjenu mogućnosti reintroduciranja tih životinja u Hrvatsku.
Analiziran je prostor Bjelovarske subdepresije na lokalnoj (polje Šandrovac) i regionalnoj razini (cijela subdepresija). Ulazni podatci bile su dubine EK granice Pt/Tg i EK markera Rs7, Rs5, Z', Δ i ...D'. Statistički je analizirano više od sedamsto podataka očitanih s pravilne mreže kojom su prekrivene postojeće paleostrukturne karte, s ćelijama veličine 2x2 km. Kartirano je metodama Thiessenovih poligona (program SAGA GIS) i krigiranja (Surfer). Poligonalna, tj. zonalna procjena uporabljena je kao jednostavna i brza metoda prikaza dubina. Krigiranje je dalo znatno bolje regionalne karte. Obično krigiranje je dokazano u većini slučajeva kao najbolja moguća interpolacija podataka dubine (Pt/Tg, Rs7, Z' i D'), uz najmanje vrijednosti krosvalidacije. Njome su interpolirane karte debljina formacija iz kojih su reinterpretirani neogensko-kvartarni okoliši. Nadalje, unutar pojedinačnih struktura, tehnika univerzalnoga krigiranja određena je kao najprimjerenija interpolacijska metoda, jer je samo u takvim slučajevima bilo moguće izdvojiti jasan linearni trend u pružanju i dubinama promatrane strukture.
The area of Bjelovar subdepression was analyzed at the local (Šandrovac Field) and regional level (the entire subdepression). Input data were depths of Pt/Tg e-log border and Rs7, Rs5, Z’, Δ and D' e-log markers. More than seven hundred data were statistically analyzed. The data were collected in a regular grid that covers the existing paleostructural maps, with cells 2x2 km in size. Mapping was carried out using Thiessen polygon method (program SAGA GIS) and Kriging (Surfer). The polygonal, i.e. the zonal assessment was used as a simple and fast method for displaying depths. Kriging gave significantly better regional maps. Ordinary Kriging has been proved in most cases to be the best possible interpolation of depth data (Pt/Tg, Rs7, Z' and D'), with the lowest cross-validation values. It was used for interpolation of formation thickness maps from which Neogene-Quaternary environments were reinterpreted. Furthermore, within the individual structures, Universal Kriging technique is determined as the most appropriate interpolation method, because it was only possible in such cases to extract a clear linear trend in extent and depths of the observed structure.
