Uvod: Precizna medicina obuhvaća metode liječenja usmjerene prema potrebama individualnog bolesnika na osnovi genskih karakteristika, biomarkera, fenotipa ili psihosocijalnih karakteristika uz ...prilagođavanje medicinskih postupaka individualnim karakteristikama svakog bolesnika. Diskusija: Za uspješnost i učinkovitost precizne medicine postoji potreba za klasifikacijom bolesnika na osnovi podložnosti određenoj bolesti ili na osnovi odgovora na liječenje, čime se omogućava usmjeravanje preventivnih ili terapijskih intervencija za one koji će imati najveću korist. U neuropedijatriji precizna medicina zauzela je najčvršće mjesto u epilepsijama, a primjena
se nalazi i u neuromišićnim i drugim bolestima. Sudjelujući u studijama i prikupljajući multidimenzionalne podatke o našim bolesnicima pomičemo granice precizne medicine kako bi sljedeće generacije ovaj novi koncept mogle još bolje definirati i upotrijebiti za veći broj bolesnika. Zaključak: Pred nama je još uvijek dug put do integracije precizne medicine u kliničku praksu. Visoka cijena liječenja, precizne informacije o riziku i koristi liječenja kao i konsenzus o standardizaciji evaluacije učinkovitosti pojedinog dijagnostičkog postupka ili metode liječenja još stoje kao neostvareni ciljevi precizne medicine prema kojima moramo težiti.
Sekvenciranje cijeloga genoma (eng. Whole genome sequencing – WGS) postaje sve zastupljeniji genetički dijagnostički test u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Inicijativa za medicinski genom (eng. ...Medical Genome Initiative – MGI), prepoznala je WGS kao prioritetnu dijagnostičku metodu za otkrivanje rijetkih genetskih bolesti. Jedna od ključnih prednosti WGS-a u odnosu na sekvenciranje cijelog egzoma (eng. Whole exome sequencing – WES) jest mogućnost analize nekodirajućih dijelova genoma, koji čine oko 98,5% naše DNA, a sadrže ponavljajuće sekvence, sekvence koje kodiraju za nekodirajuće molekule RNA, te brojne regulatorne elemenate ključne za kontrolu genske ekspresije. Primjena WGS-a ima značajan potencijal u pedijatriji i budućnost je dijagnostike genetskih bolesti u djece. Implementacija WGS-a u rutinsku pedijatrijsku praksu pruža nove mogućnosti za razvoj personalizirane medicine i poboljšanje zdravlja dječje populacije, uključujući i preventivno djelovanje radi sprječavanja razvoja multifaktorijalnih bolesti poput dijabetesa, astme i pretilosti. U farmakogenomici, WGS omogućuje personalizirano doziranje lijekova na temelju genetičkog profila, smanjujući nuspojave i povećavajući učinkovitost terapije. U području dječje onkologije, WGS omogućuje, pravodobnu dijagnostiku, personaliziranu terapiju i praćenje napredovanja maligne bolesti. Kontinuirani razvoj tehnologije sekvenciranja genoma i smanjenje troškova omogućit će sve veću dostupnost i primjenu WGS-a u svakodnevnoj kliničkoj praksi te otvoriti nove mogućnosti za individualiziranu medicinu i poboljšanje zdravlja dječje populacije.
Farmakogenomika i farmakovigilancija Božina, Nada
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
07/2017, Letnik:
26, Številka:
1 Farmakovigilancija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Razvoj nove discipline farmakogenetike/farmakogenomike omogućio je bolje razumijevanje genetičke predispozicije za razvoj neočekivanih reakcija na primijenjeni lijek i posljedično unaprijedio ...individualizaciju farmakoterapije. Postoje genetički određene interindividualne razlike u metaboličkom i transportnom kapacitetu, a time i kinetici lijekova i drugih ksenobiotika. Osim nuspojava lijekova koje su ovisne o dozi važne su nuspojave posredovane imunosnim reakcijama, a povezane su s varijabilnosti u sustavu HLA. Individualna osjetljivost prema toksičnim učincima farmakoterapije, ovisna o biotransformacijskim procesima, povezuje se s genskim polimorfizmima enzima faze I. i II. te transporterima ABC i SLC. Genski polimorfizmi također mogu imati ključnu ulogu u interakcijama lijekova. Povezivanje farmakogenomike s farmakovigilancijom ima važnu ulogu i u praćenju pojavnosti nuspojava poslije stavljanja lijeka na tržište. Regulatorna tijela uvođenjem farmakogenomičkih informacija (informacije o genomskim biljezima) u Sažetku o proizvodu (SPC) nastoje istaknuti ulogu i važnost genomskih varijabilnosti u farmakoterapiji. Također se navodi kojoj kategoriji te farmakogenetičke informacije pripadaju, tj. smatra li se testiranje obvezatnim, ima li ulogu preporuke ili je informativnog karaktera. Radi prikupljanja i implementacije znanja ustanovljeni su i različiti konzorciji među kojima prednjači Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium – CPIC, kao zajednički projekt The Pharmacogenomics Knowledge Base (PharmGKB) i The Pharmacogenomics Research Network koji je okupio eminentne stručnjake iz područja farmakogenetike/farmakogenomike. Glavni je cilj CPIC-a izdavanje recenziranih, ažuriranih, temeljenih na dokazima, slobodno dostupnih uputa i smjernica za primjenu lijeka prema rezultatu farmakogenetičkih analiza. Te će smjernice svakako ubrzati prijenos znanja u kliničku primjenu.
Precizna medicina u onkologiji pristup je u liječenju onkoloških bolesnika kojemu je cilj povezati nova znanja vezana za patogenezu tumora uz preciznu ciljanu terapiju. Da bi se omogućilo precizno ...liječenje, nužna je precizna dijagnostika. Određivanje genskog profila tumora pomaže liječnicima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje, te im olakšava izbor ciljane terapije. Točno određivanje promijenjenih gena u nekom tipu tumora osigurava optimalnu primjenu ciljanih lijekova koji specifično blokiraju posljedice genskih promjena što dovodi do boljih krajnjih ishoda liječenja uz izbjegavanje nastanka neželjenih nuspojava. U izvješću FoundationOne (tvrtke za usluge molekulske analize, koja liječnike i bolesnike upoznaje s recentnim terapijskim postupcima i implementira individualiziranu medicinu u svakodnevnu praksu), nalazi se popis komercijalnih lijekova dostupnih bolesnicima koje je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (engl. Food and Drug Administration-FDA), a koji su učinkoviti za svrhe liječenja bolesnika kod kojih je pronađena specifična genska promjena te popis ciljanih lijekova koji baš zbog utvrđene genske promjene neće biti učinkoviti ili su čak potencijalno štetni. Navedeni su i lijekovi koji su učinkoviti u liječenju bolesnika s istovjetnom genskom promjenom u drugim histološkim tipovima tumora, a čija učinkovitost još nije potvrđena provedenim uobičajenim kliničkim studijama o tipu tumora koji ima bolesnik. Izvještaj sadrži i podatke o postojećim ili pokrenutim kliničkim studijama u kojima bi bolesnik bio prihvatljiv kandidat za uključivanja u iste na osnovu genomskog profila tumora. Preporukama u navedenom izvješču omogućuje se da liječnik odabere najbolji dostupan oblik liječenja za bolesnika. Bolesnici koji bi mogli imati najviše koristi od uporabe preporuka liječenja prema FoundationOne:jes • sa stadijem IV. raka pluća ne malih stanica (engl. non-small cell lung cancer-NSCLC); • s tumorima nepoznatoga primarnog podrijetla; • s vrlo agresivnim solidnim tumorima stadija IV.; • sa stadijem IV. solidnih tumora koji su iscrpili sve terapijske mogućnosti temeljene na kliničkim smjernicama; • sa solidnim tumorima čiji su biopsijski uzorci nedovoljni za provedbu svih potrebnih uobičajenih testiranja.
Personalizirana medicina čiji je glavni postulat „prava terapija za pravog pacijenta u pravo
vrijeme” u potpunosti će promijeniti koncept medicine koji trenutačno primjenjujemo
u svakodnevnoj ...kliničkoj praksi. Bazirana na postulatu da je svaki pacijent zasebna jedinka
s jedinstvenom genetičkom podlogom i odgovorom na okolišne čimbenike, uvelike mijenja
dosadašnja poimanja liječenja bolesti. Koristeći te spoznaje, u Specijalnoj bolnici Sv.
Katarina, u suradnji s partnerskom tvrtkom Mayo klinike One Ome, koriste se proaktivni
genetički testovi kojima je moguće utvrditi prisustvo patogenih mutacija odgovornih za
nastanak pojedinih vrsta raka, kardiomiopatija i metaboličkih bolesti kod oboljelih osoba i
osoba pod rizikom. Koristeći koncept personalizirane medicine i analize genoma razvijen
je i farmakogenomski test (RightMed) koji omogućuje definiranje genomske podloge metaboliziranja
preko 300 lijekova te individualno doziranje lijeka sukladno genomskoj predispoziciji
pacijenta. Sastavni dio koncepta personalizrane medicine postali su i stanična i
genska terapija, analiza glikana te regnenerativna medicina.
Imunoterapija raka debeloga crijeva Juretić, Antonio
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
06/2018
533=45
Journal Article
Odprti dostop
Nedavni uspješni rezultati razmjerno novog imunoterapijskog pristupa baziranog na blokadi imunoloških inhibitornih molekularnih puteva s monoklonskim antitijelima protiv molekula kontrolnih točaka ...mogu se smatrati medicinskim iskorakom u kliničkoj onkologiji. Taj tip imunoterapije postao je standardni dio protokola sistemne terapije nekih metastatskih tumora poput melanoma, raka nemalih stanica pluća, genitourinarnog karcinoma, karcinoma Merkelovih stanica, raka pločastih stanica glave i vrata i solidnih tumora s visokom mikrosatelitskom nestabilnošću ili manjkom popravka krivo sparenih baza DNA. Noviji rezultati molekularnih analiza genoma raka debelog crijeva, također poduprti kliničkim opažanjima, upućuju na to da su bolesnici s karcinomima u kojih postoji izražena mikrosatelitska nestabilnost ili nemogućnost popravka krivo sparenih baza DNA zasebna biomarkerom definirana populacija koja može imati koristi od liječenja monoklonskim antitijelima protiv imunoloških molekula kontrolnih točaka. Na temelju tih rezultata taj je imunoterapijski pristup postao nova terapijska opcija za tu podskupinu bolesnika s kolorektalnim rakom. Pa ipak, uz mikrosatelitsku nestabilnosti ili nemogućnost popravka krivo sparenih baza DNA potrebni su i drugi biomarkeri jer je taj imunoterapijski pristup učinkovit samo u dijelu tih bolesnika. Cilj je ovoga rada dati osnovni prikaz imunoterapije u tih bolesnika.
Liječenje kolorektalnog raka: uvodnik Juretić, Antonio; Fröbe, Ana; Đaković, Nikola ...
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991). Medicinske znanosti,
06/2017
530=44
Journal Article
Odprti dostop
Rak debelog crijeva (CRC) jedan je od najčešćih vrsta raka, a također i jedan od najčešćih uzroka smrti kod pacijenata oboljelih od raka u svijetu. Oko 25% novodijagnosticiranih bolesnika s CRC u ...trenutnku postavaljnja dijagnoze već je razvilo metastaze, a 50% svih bolesnika s kolorektalnim karcinomom razviti će metastaze s vremenom kako bolest napreduje. Aktivno onkološko liječenje pacijenata s metastatskim CRC bazira se na fluoropirimidinima (5FU) u kombinaciji s irinotekanom i / ili oksaliplatinom ± monoklonska protutijela (Mab). Razvoj i uvođenje monoklonskih antitijela usmjerenih na faktor rasta vaskularnog endotela (VEGF; bevacizumab) i receptor epidermalnog faktora rasta (EGFR; cetuksimab, panitumumab) u bolesnika s divljim tipom K/ N-RAS, u algoritam za liječenje, znatno je poboljšano prosječno preživljavanja (OS) bolesnika s metastatskim rakom debelog crijeva. Kliničko iskustvo, kao i patohistološki i molekularni podatci o biologiji tumora, pokazuju kako je CRC heterogena bolest. Novi pristup u liječenju mCRC treba biti individulano usmjeren na svakog pojedinog pacijenta, tj trebaju biti prilagođeni parametrima pacijenta (dob, klinički status, komorbiditeti) i parametrima tumora: stadiju bolesti, lokaciji tumora i molekularnim obilježljima tumora, te preferenciji pacijenta. Liječenje bolesnika s metastatskim CRC mora se temeljiti na dokazima i biti u skladu sa smjenicama stručnih društava. Uloga multidisciplinarnog tima u odluci o preporuci i provođenju terapije danas je mandatorna.
U kontekstu suvremenih znanstveno-tehnoloških dostignuća u biomedicini i zdravstvu i potencijalnih posljedica primjene za čovjeka i okoliš na površinu isplivava Potterov globalni bioetički koncept. ...Aktualizirajući izvorne Potterove misli na pojedine bioetičke teme ukazuje se na svevremenost dviju njegovih knjiga koje i danas predstavljaju okosnicu svjetske bioetičke literure: “Bioethics – Bridge to the Future” te “Global Bioethics: Building on the Leopold Legacy”. Potterova globalna bioetika danas se legitimno može promatrati kao most između kliničke personalizirane etike s jedne strane odnosno etike javnog zdravstva s druge.
Rak kolorektuma relativno je čest tumor s rastućom incidencijom zadnjih desetljeća. Unatoč brzom napretku u liječenju kolorektalnog raka, još nije jasno na koji način je najbolje kombinirati i kojim ...redoslijedom koristiti dostupne lijekove. Većina citotoksičnih lijekova koji se primjenjuju u liječenju kolorektalnog raka imaju učinak ovisan o dozi i malu terapijsku širinu te je određivanje doze lijeka vrlo značajno. Važeći načini izbora terapije i određivanja doze daju ograničene mogućnosti ublažavanja interindividualnih varijacija ovisnih o fiziološkim, genetičkim i okolišnim čimbenicima. U ovom članku dan je pregled trenutačnih mogućnosti individualiziranja liječenja kolorektalnog raka. To uključuje pregled najznačajnihih genetskih polimorfizama bitnih za sigurnost i učinkovitost citotoksične terapije u liječenju kolorektalnog raka te evaluaciju njihove značajnosti za trenutačnu kliničku praksu. Unatoč sve većem znanju, omogućavanje individualiziranog liječenja uz ograničavanje toksičnosti a potenciranje učinkovitosti još je neriješeni problem. Razlog za to su manjak znanja o distribuciji polimorfizama u populaciji, važnosti negenetičkih čimbenika, cijena genetičkog testiranja i još uvijek ograničeni podaci iz kontroliranih kliničkih studija koji bi potvrdili kliničku korisnost farmakogenetičkog testiranja. Iako inicijalni troškovi liječenja kolorektalnog raka i personalizirane medicine mogu biti visoki, u budućnosti bi kombinacija ovih pristupa mogla rezultirati značajnim prednostima iz kliničke i ekonomske perspektive.
PDF
