Intenzivna poljoprivredna proizvodnja bila bi nezamisliva bez učinkovite kemijske zaštite bilja. S obzirom na moguće opasnosti kod pripreme škropiva i aplikacije pesticida, svako nepravilno rukovanje ...može utjecati na zdravlje rukovatelja i zaštitu prirodnog okoliša. Najviše pozornosti bi trebalo posvetiti edukaciji radnika u postupku zaštite bilja, radi velikog broja ozljeda koje nastaju uslijed nestručnog rukovanja poljoprivrednim alatima, strojevima, oruđem, stokom i opasnim tvarima koje se koriste u poljoprivredi. Broj ozljeda koje se događaju tijekom pripreme škropiva i aplikacije pesticida nije moguće precizno utvrditi jer ne postoji obveza njihovog prijavljivanja nadležnim institucijama i tijelima državne uprave. Promjene koje je donio ubrzani tehničko-tehnološki razvoj obilježene su visokim stupnjem automatizacije, a time su se promijenili sadržaj i uvjeti rada te su se stvorile nove opasnosti, rizici i oblici ugrožavanja. Da bi se zaposle- nici zaštitili trebamo primijeniti nove pristupe i mjere u sustavu osiguravanja zdravlja i zaštite istog na radu.
Predstavnike onečišćivala podrijetlom iz okoliša čine teški metali, dioksini, organofosforni i organoklorni spojevi, uključujući poliklorirane bifenile (PCB-e), pesticidi i mikotoksini. Njihova ...prisutnost u hrani životinjskog podrijetla može biti posljedica hranidbe životinja onečišćenom hranom i vodom (carry-over effect) ili izravne uporabe onečišćenih sastojaka u proizvodnji (npr. začina), odnosno općenito neprimjerenih uvjeta u kojima se provodi prerada hrane. Kemijski toksikanti podrijetlom iz okoliša, koji ulaze u prehrambeni lanac putem pojavnosti njihovih ostataka u hrani životinjskog podrijetla, u ljudskom se organizmu mogu očitovati biološkom aktivnošću koja može biti uzrokom štetnih učinaka po ljudsko zdravlje. Toksični učinak kod potrošača između ostalog ovisi o količini pojedinog onečišćivala u hrani te njegovom unosu u organizam. Kako bi se smanjio rizik od prisutnosti kemijskih toksikanata iz okoliša u hrani životinjskog podrijetla, važno je provođenje sustavnih kontrola u svim kritičnim točkama tijekom procesa proizvodnje i skladištenja, počevši od sirovina koje se koriste u proizvodnji, pa do finalnih proizvoda.
Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša Dokić, M.; Bilandžić, N.; Briški, F.
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
07/2012, Letnik:
61, Številka:
7-8
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 ...aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zaostajati u tlu, mulju i sedimentima ili ući u vodene tokove, te dospjeti izravno u prehrambeni lanac. Danas se za uklanjanja pesticida s onečišćenih lokacija primjenjuju sljedeći postupci: niskotemperaturna toplinska desorpcija, spaljivanje, bioremedijacija i fitoremedijacija. Svaka od tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. U konačnici idealan proces remedijacije bio bi takav da u potpunosti razgradi onečišćivač bez stvaranja međuprodukata. Neki od procesa imaju samo sposobnost razmještanja i stabilizacije onečišćivača, no ne postižu potpuno uklanjanje. Niskotemperaturna toplinska desorpcija je tehnologija čišćenja ex situ najčešće primjenjivana za uklanjanje pesticida. Prednost primjene spaljivanja je potpuno uklanjanje onečišćivača, međutim proces je skup jer zahtijeva transport medija do spalionice. Procesi bioremedijacije potaknuti su prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje onečišćivača odnosno interakcijom mikroorganizama i komponenata otpada. Postupak ex situ uključuje upotrebu bioreaktora. Jedan od postupaka je i postupak land spreading kod kojeg se onečišćeni medij miješa s tlom pri čemu autohtoni mikroorganizmi razaraju onečišćivače. Učinkovitost u biorazgradnji toksičnih onečišćivača utvrđena je za gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Fitoremedijacija je tzv. "zelena tehnologija" primjenom biljaka, pri čemu biljke nisu izravno uključene u proces i služe kao katalizator za pojačavanje rasta i aktivnosti populacije mikroorganizama korijenja. U fitoremedijaciji pesticida najčešće se primjenjuju biljke roda Kochia, za koje je utvrđeno da zbog interakcija biljke i mikroorganizama iz područja rizosfere dolazi do razgradnje prisutnih pesticida. Bioremedijacija i fitoremedijacija su danas dvije nove metode koje se još procjenjuju. Brojnim laboratorijskim istraživanjima i pilot-studijama nastoji se povećati raspoloživost primjene bioremedijacije i fitoremedijacije te nadvladati ograničenja ovih metoda.
The control of groundwater and surface water quality in relation to the presence of pesticides and their metabolites is a rather complicated task. National and local authorities with the ...responsibility to guarantee an adequate quality of water cannot rely on international guidelines for monitoring activities. In a national project, forty-three pesticides and pesticide metabolites were selected on the basis of sale, monitoring and physical-chemical data, and investigated from some of the main Italian agricultural areas, susceptible to pesticide contamination. Twelve compounds were found in the tested water samples at levels exceeding the 0.1 µg/L European Union (EU) limit for drinking water (European Directive 98/83/EC). Maximum levels up to 0.62 were determined. Several water samples were characterized by the simultaneous occurrence of pesticides and their metabolites (up to ten). In some samples, the total concentration of pesticides and their metabolites was higher than the EU limit of 0.5 µg/L. Total triazine concentrations up to 1.02 µg/L were found. In all the cases the highest concentrations were well below the respective guideline values defined by the World Health Organization (WHO) for drinking water quality.
The aim of this study was to evaluate dichlorvos toxicity in terms of nitro-oxidative stress by determining 3-nitrotyrosine (3-NT) levels in the fore, mid, and hindbrain regions in acutely exposed ...rats. Male Sprague- Dawley rats were randomly allocated to three groups of eight. Group 1 was administered a single intraperitoneal dichlorvos dose of 1.8 mg kg-1 (0.1xLD
) and group 2 a dose of 9 mg kg-1 (0.5xLD
). The control group received 0.5 mL saline solution via the same route. 3-NT and tyrosine (TYR) levels were measured using high performance liquid chromatography with a photodiode array detector (HPLC-PDA) and expressed as a ratio of 3-NT to TYR. The 3-NT/1000 TYR ratios increased significantly in the fore-, mid- and hindbrains of the exposed groups compared to control (p<0.01). In the forebrain, the increase was also significant between the treated groups. Our study has confirmed that acute exposure to dichlorvos leads to nitro-oxidative stress in the brain and that 3-NT may play a role in the mechanism of dichlorvos neurotoxicity.
Cilj je ovog ispitivanja bio ocijeniti neurotoksičnost diklorvosa kroz nitrooksidativni stres mjerenjem razina 3-nitrotirozina (3-NT) u prednjem, središnjem i stražnjem režnju mozga akutno izloženih mužjaka štakora Sprague-Dawley, koji su u tu svrhu nasumce bili podijeljeni u tri skupine po osam životinja. Skupina 1 primila je jednokratnu intraperitonealnu dozu diklorvosa od 1,8 mg kg
(0,1xLD50), a skupina 2 dozu od 9 mg kg
(0,5xLD50). Kontrolna je skupina primila 0,5 mL fiziološke otopine, također intraperitonealno. Razine 3-NT-a i tirozina (TIR) izmjerene su tekućinskim kromatografom visoke djelotvornosti s detektorom s nizom dioda (HPLC-PDA) te su izražene kao omjer 3-NT:TIR. Omjeri 3-NT/1000 TIR značajno su se povećali u svim režnjevima izloženih skupina (1 i 2) u odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,01). Povećanje je također bilo značajno u prednjem režnju skupine 2 u odnosu na skupinu 1, ali nije bilo značajne razlike između izloženih skupina u ostalim režnjevima. Naše je istraživanje potvrdilo da akutna izloženost diklorvosu dovodi do nitrooksidativnog stresa u mozgu te da 3-NT sudjeluje u mehanizmu neurotoksičnosti diklorvosa.
A key element of any organism’s pesticide risk is its natural history, and the routes by which it may be exposed to pesticides in foraging and nesting activities. In this respect, a series of ...presentations on the natural history of wild bee groups and pesticide exposure were solicited for a session on “Exploring pesticide effects on non-Apis bees” at the X International Symposium on Pollination, convened by the International Commission on Plant-Bee Relations, in Mexico, 27-30 June, 2011. The presentations have been more fully developed for the present publication, as a contribution to knowledge management of pollination services in sustainable agriculture. A careful look at pollinators, as presented in these chapters, can help to understand how they may live and carry out their vital functions in agroecosystems, and how farmers and land managers may - through this understanding - mitigate their impacts on key pollinator groups.
Ekološka proizvodnja, kao najprirodniji tip poljoprivredne proizvodnje, sve više raste u svijetu. Nastoji se proizvesti proizvod sa što manjim onečišćenjem ekosustava. Cilj je očuvanje okoliša, ...poboljšanje kvalitete proizvoda i okoliša, biološke raznolikosti te kvalitete tla. Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja je, uz promet i industriju, najveći onečišćivač okoliša. Razlikuju se po jednoj bitnoj činjenici: dok su industrija i promet izvori onečišćenja, poljoprivreda je istovremeno izvor onečišćenja i njegova žrtva. U ovom radu bit će riječi što je ekološka, a što je konvencionalna proizvodnja, objašnjene osnovne razlike između ekološke i konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Također će biti navedene prednosti i nedostatci oba načina proizvodnje i prikazano stanje ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Bit će objašnjena štetnost stalne uporabe pesticida te navedeni pesticidi koji se smiju upotrebljavati kod ekološke proizvodnje. Na kraju bit će definirana svrha prelaska s konvencionalne na ekološku poljoprivredu.
A few epidemiologic studies have suggested an association of agricultural work and pesticides exposure with a severe degenerative disease of the motor neurons, amyotrophic lateral sclerosis (ALS), ...though conflicting results have also been provided. We investigated through a populationbased case-control study the possible relation between overall occupational exposure to pesticides and ALS risk in the northern Italy municipality of Reggio Emilia. By administering a questionnaire, we investigated occupational history and leisure-time habits of the 41 ALS patients diagnosed in the 1995-2006 period, and of 82 age- and sex-matched randomly sampled population controls. More cases than controls were found to have been exposed to pesticides for at least six months (31.7% vs 13.4%, respectively), in all cases within the occupational environment. In a conditional logistic regression model, we found an excess ALS risk associated with exposure to pesticides, with a relative risk of 3.6 (95% confidence interval 1.2-10.5). Such association persisted after inclusion in the statistical analysis of potential confounders. Despite the limited statistical stability of the risk estimates, these results appear to indicate that occupational exposure to pesticides is a risk factor for ALS, suggesting the need to further investigate this issue.
Ljekovito bilje i biljni proizvodi već tisućljećima nalaze široku primjenu u različitim sustavima tradicionalnog liječenja. Stoga je njihova neškodljivost, ponajprije uvjetovana kakvoćom biljne ...sirovine, od izuzetne važnosti za javno zdravstvo. Od mogućih čimbenika koji utječu na kakvoću ljekovitog bilja i biljnih proizvoda ovaj pregledni rad osvrće se na najčešće prisutna biološka (mikroorganizmi) i kemijska onečišćenja (mikotoksini, toksični elementi poput teških metala te ostaci pesticida). S ciljem postizanja
ujednačenih standarda kakvoće te osiguranja sigurnosti primjene biljnih proizvoda od vitalne su važnosti zakonski propisi koji moraju u odgovarajućim regulatornim okvirima obuhvatiti ovu skupinu proizvoda s naglaskom na sprječavanju i ispitivanju njihovih mogućih onečišćenja.
Raspodjela ostataka pesticida između kore i pulpe naranče Hrnjkaš, Ljubica; Racz, Aleksandar
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
04/2021, Letnik:
7, Številka:
2
Paper, Journal Article
Odprti dostop
Cilj rada bio je dokazati transfer ostataka pesticida s kore na pulpu ako se dokaže njihova prisutnost na kori naranče. U tu svrhu u radu je analizirano 48 uzoraka naranči iz uvoza i domaćeg ...porijekla u kojima su analize bile usmjerene na detekciju 88 aktivnih tvari. Rezultati su pokazali da su bile potvrđene četiri aktivne tvari: imazalil, klorpirifos, tiabendazol i bifentrin, pri čemu je transfer aktivnih tvari dokazan na 11 uzoraka te se kretao u rasponu od 20 % do 30 %.
PDF
