Fragmenti iz Nadbiskupskoga arhiva u Ljubljani (NŠALJ) i iz Narodne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani (NUK), koji su predmet opisa, značajan su ostatak stare kulture i svjedoče o nekoć razvijenom ...prepisivanju obrednih knjiga u pojedinim prepisivačkim središtima u Hrvatskoj. Među njima je i takozvana krbavska škola koja je odgojila niz značajnih prepisivača te bila aktivna sve do dolaska Turaka. Značajnu ulogu odigrao je i knez Novak sa svojim misalom iz g. 1368. Ostaci našega misala označeni su samo jednom godinom: 1374, što znači 6 godina kasnije. Postavlja se pitanje, je li godina koju poznajemo godina postanka ili možda prodaje, a da je misal nastao ranije. Drugo je pitanje, koliko je fragmenata doista iz toga misala. Nedvojbeno su to fragmenti iz Podbrezja, Križa kod Tržiča i Mengeša. Prilično srodstvo pokazuje pismo fragmenta iz Šmarja kod Litije, a ponešto možda i korice Matice krštenih iz Vipave koje su još uvijek na svome mjestu. Možda će biti moguće točnije odgovoriti na to pitanje kada korice budu skinute pa se bude pokazala i skrivena strana koja je obično čitljivija. Treće je pitanje odnosa između našega misala i Novakova misala. Vremenska je razlika među njima samo nekoliko upitnih godina. Jesu li prepisivači oba misala imali isti izvor prepisivanja?
