Ponekad je u rudarstvu nužno uporabiti različite tehnologije pridobivanja i ekstrakcije u istome rudniku. Zbog toga su analizirani različiti znanstveni i tehnički vidovi rudarskih operacija te ...tehnologija rudarenja, poglavito s obzirom na dva različita tehnološka pristupa. Dodatne tehnologije omogućile su uvođenje dodatnih rezervi u proizvodnju, a rezultat su predloženoga algoritma za određivanje tehnoloških parametara. On uključuje kriterije kojima se opisuju sličnosti radnih zadataka i tehnologija, s ciljem održavanja isplativoga pridobivanja rude. Svi su postupci pri tomu grupirani prema stupnju istraženosti te izvodljivosti i ekonomskoj isplativosti. Za svaku su od njih, eksperimentalno u dva slučaja (pridobivanje urana i ugljena) kada su tehnologije kombinirane, određeni odgovarajući koeficijenti. Oni su omogućili procjenu izvodljivosti tih rudarskih operacija. Iz njih je deriviran opći koeficijent kompatibilnosti (sličnosti) koji upućuje na izvodljivost operacija u slučajevima kada se uvode dodatne tehnologije rudarenja. Dodatno se takva metodologija može uporabiti za procjenu koncentracije rude na odlagalištima jalovine, a posebice kod izračuna koncentracije željeza, i to bez dodatnoga uzorkovanja.
U radu su analizirane značajke pridobivanja i preradbe nafte, kondenzata i prirodnoga plina u Republici Hrvatskoj od 2000. do kraja 2014. godine. Iznos bilančnih (eksploatacijskih) rezervi nafte i ...kondenzata kreće se od 9330,92 × 103 m3 (2005. godina) do 13 471,08 × 103 m3 u 2013. godini, dok količine njihova pridobivanja postupno opadaju od 1332,61 × 103 m3 na 639,96 × 103 m3. Odnos pridobivanja i rezervi postupno opada, što znači da blagi porast rezervi uopće ne utječe na količine crpljenja. Eksploatacijske rezerve prirodnoga plina tijekom promatranoga razdoblja uvelike osciliraju. Najveće su bile 2007. godine (40 919,70 × 106 m3), a najmanje 2014. godine (17 932,98 × 106 m3). Za razliku od tekućih ugljikovodika, odnos pridobivenih i eksploatacijskih količina raste i najveći je 2014. godine. Svekolike potrebe u Hrvatskoj za naftom (prikazano kao ukupna potrošnja sirove nafte) u 2013. bile su 3032,8 × 103 m3 te plina 2809,90 × 106 m3. Zanimljiv je podatak da potrošnja nafte brzo opada, što je povoljan trend sa stajališta emisije stakleničkih plinova. Dio se podmiruje iz vlastite eksploatacije, međutim ovisnost o uvozu nafte i prirodnoga plina i dalje je evidentna i kreće se od 75 % do 84 % (nafta), odnosno od 28 % do 46 % (prirodni plin) i to se jače ne mijenja. Količine prerađenih ugljikovodika postupno opadaju, poglavito motornoga benzina i loživoga ulja, dok dizelskoga goriva ostaju približno jednake. Iznimno su važna daljnja istraživanja te razvoj eksploatacije nafte i plina, poglavito ulaganjem u educiranje kadrova i nove tehnologije.
U radu je prikazano mjerenje najveće vučne sile te vučne sile pri pomaku stroja prema nazad
za šumska vozila opremljena vitlima i sidrenim daskama na različite načine.
Od skidera ispitivani su ovi:
...1. Timberjack 240C s jednobubanjskim vitlom, bez sidrene daske i s nepomičnim horizontalnim
valjcima
2. LKT 81T s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i pomičnim horizontalnim
valjcima
3. Ecotrac 120V s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i pomičnim horizontalnim
valjcima
4. Ecotrac MS 33V s dvobubanjskim vitlom, sa sidrenom daskom i nepomičnim horizontalnim
valjcima.
Osim skidera ispitivan je i adaptirani poljoprivredni traktor:
5. Belarus 1021 s dvobubanjskim vitlom montiranim na trozglobu poteznicu traktora,
zajedno sa sidrenom daskom i horizontalnim valjcima.
Na osnovi izmjerene vučne sile prilikom pomaka stroja prema nazad i poznatoga kuta užeta vit la
izračunate su horizontalna i vertikalna sastavnica vučne sile te faktori prianjanja za is traživana
vo zila. Najveći faktor prianjanja ostvaruju skideri sa sidrenom daskom Ecotrac 120V, LKT 81T
i Ecotrac MS 33V (oko 1), dok najmanji faktor prianjanja ostvaruje Timberjack 240C (0,56).
Analiza utjecaja visine horizontalnih valjaka šumskih vozila pokazuje da što je ona veća, time se
smanjuje korisnost prilikom privitlavanja te s toga stajališta vozila koja se sidre trebala bi imati
horizontalne valjke postavljene na sidrenu dasku. Vozila koja nemaju sidrenu dasku imaju mali
faktor prianjanja, a visoki položaj horizontalnih valjaka smanjuje korisnost prilikom privlačenja,
ali povećava adhezijsku težinu vozila čime se osigurava ostvarenje nešto veće vučne sile.
Poboljšanje operativne učinkovitosti ruske tvrtke MMC Norilsk postići će se većom uključenošću u proizvodnju kako geogenskih, tj. prirodno nastalih, izvanbilančnih rezervi, tako i nakupljenih ...mineralnih sirovina tehnološkoga podrijetla, uglavnom na različitim odlagalištima. Predložen je složen program tehnološke inicijative u domeni uporabe mineralnih resursa te donošenje prikladnih mjera za razvoj rudnika i metalurgije općenito.
Od 2003. do 2010. iscrpljeno je 21.427,128×106 m3 prirodnoga plina. Uočljivo je opadanje pridobivanja plina unutar Panonskoga bazena. U Jadranskom podmorju je suprotno. Hrvatska ima 76.903,991×106 m3 ...preostalih ukupno utvrđenih rezervi prirodnoga plina. Preostalih bilančnih rezervi ima 26.216,393×106 m3; od toga je 12.223,770×106 m3 u Jadranskom podmorju, a 13.992,623×106 m3 u Panonskom bazenu. Procijenjeno smanjenje domaće eksploatacije nakon 2014., kada će se uvoz i domaća eksploatacija izjednačiti, bitno će utjecati na gospodarstvo i ostale potrošače. Prema predviđanjima uvozit će ga se u 2030. oko 7 milijardi m3. Dužina transportnog sustava plina u Hrvatskoj je 2113 km na koji je priključeno pridobivanje, PSP Okoli, 37 distribucijskih sustava i 27 izravnih plinovoda krajnjih kupaca. Moguća su tri dobavna pravca: Nabucco, Južni tok i IAP (Ion-Adriatic Pipeline). Izgradnja LNG terminala trebala bi dati snažan doprinos daljnjem razvoju hrvatskog energetskog sustava i gospodarstva.
Bakterije mliječne kiseline su auksotrofni industrijski mikroorganizmi i uzgajaju se u hranjivim podlogama kompleksnog sastava. Između
ostalih sastojaka, u hranjive podloge u kojima se uzgajaju ove ...bakterije potrebno je dodati i određene aminokiseline. Aminokiseline s razgranatim bočnim lancem, leucin, izoleucin i valin, moraju se dodati u podloge u kojima rastu bakterije mliječne kiseline. Potreba za preostalim aminokiselinama zavisi o vrsti i soju bakterije pomoću koje se provodi određeni bioproces. Tijekom transporta aminokiselina u stanice bakterija mliječne kiseline i razgradnje ovih izvora dušika i ugljika formira se elektrokemijski gradijent, pridobiva se metabolička energija, regeneriraju kofaktori enzima, ublažava se učinak proizvodnje mliječne kiseline tj. snižavanja pH vrijednosti, stanice se prilagođavaju osmotskom šoku kao i uvjetima okoline u stacionarnoj fazi rasta. Aminokiseline i/ili (među)spojevi nastali tijekom katabolizma ovih supstrata ishodišni su spojevi za proizvodnju: drugih aminokiselina i masnih kiselina, koje se ugrađuju u membrane; α-keto kiselina i α-hidroksi kiselina, koje mogu imati i ulogu siderofora; laktona; nukleinskih kiselina; proteina; lipida i poliamina. Katabolizam aminokiselina u stanicama bakterija mliječne kiseline nedovoljno je poznat i uglavnom se istražuje u cilju smanjenja koncentracije nepoželjnih amina u fermentiranim proizvodima.
Prostorno optimalno položena mreža primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture prijeko je potrebna za uspješno i racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom. Postoje različiti parametri za ...kvantitativnu i kvalitativnu procjenu postojeće mreže šumske prometne infrastrukture i za definiranje nedovoljno otvorenih ili potpuno neotvorenih šumskih područja. Relativna otvorenost (primarna ili sekundarna) u kombinaciji s metodom omeđenih površina i GIS-ovim alatima vrlo je učinkovito sredstvo pri raščlambi kolikoće i kakvoće primarnih i sekundarnih šumskih prometnica te pruža vrlo jasan i pregledan, numerički i vizualan prikaz rezultata analiza. Istraživanja su provedena u UŠP Gospić, Šumariji Perušić, G. J. »Bovan-Jelar«, smještenoj u gorskom području Like te u UŠP Buzet, Šumariji Opatija, G. J. »Veprinačke šume«, smještenoj na obroncima Ćićarije. Ustrojen je GIS istraživanoga područja te uspostavljen katastar sekundarnih šumskih prometnica. Analizirana je sekundarna otvorenost za duljinu užeta vitla od 30, 45 i 60 m u G.J. »Veprinačke šume« te za duljinu vučnoga užeta vitla od 45mu G. J. »Bovan-Jelar«. Definirane su neotvorene površine i, u odabranim odsjecima, predložene idejne trase budućih traktorskih putova kojima će se unaprijediti postojeća mreža sekundarnih šumskih prometnica. Analizirana je novoprojektirana mreža sekundarnih šumskih prometnica, a dobiveni su rezultati uspoređeni s postojećim, ishodišnim stanjem.
Kamenolomi i okoliš Tušar, Božena
Građevinar,
07/2002, Letnik:
54, Številka:
6.
Paper
Odprti dostop
U radu se polazi od razvrstavanja kamena kao sirovine po skupinama te se razmatraju način odabira lokacija kamenoloma. Navode se i prikazuju propisi kojima se regulira eksploatacija mineralnih ...sirovina, a također i postupci pridobivanja kamena. Opisani su utjecaji kamenoloma na okoliš u pogledu vizualnog narušavanja prirodnog ambijenta i u pogledu nepovoljnih djelovanja koja nastaju pri radu u kamenolomima. Iznesena su stajališta o mjerama zaštite za razne utjecaje na okoliš.
PDF
