Uređaji i oprema koji se nalaze na brodu dio su broda za potrebe postupka ''in rem'' i podložni su prinudnoj prodaji radi naplate vjerovnikove tražbine.
U radu se analizira uređenje stvarnih prava na plovilima unutarnjeplovidbe. Ovo pitanje postaje sve važnije u svjetlu općenitog ubrzanograzvoja plovidbe na unutarnjim plovnim putovima i ...njezinoggospodarskog značaja. Autor analizira odredbe Konvencije o upisubrodova unutarnje plovidbe, kao i odredbe Zakona o plovidbi ilukama unutarnjih voda te Pomorskog zakonika. Proučavaju se svastvarna prava na plovilima kao i pitanje privremenog zaustavljanja iovršne prodaje plovila. Analizira se usklađenost navedenih zakonskihpropisa sa spomenutim međunarodnim izvorom prava koji obvezujeRepubliku Hrvatsku. Ukazuje se na manjkavost pojedinih zakonskihrješenja kao i na općenit problem “simultane” primjene više pravnihizvora. Iznose se prijedlozi u cilju poboljšanja postojeće regulative naovom području.
The author analyses rules of law regulating proprietary rights in inland navigationvessels. Convention on the Registration of Inland Navigation Vessels, together withtwo respective Protocols, is especially elaborated. Sources of Croatian internal law (Acton Inland Navigation and Ports, Maritime Code) are also studied. He concludes thatCroatian internal law is not completely harmonised with abovementioned Convention.Problem of simultaneously application of different legal sources is pointed out. Someproposals for overcoming such problems are also made.
U radu se analizira uređenje stvarnih prava na plovilima unutarnje
plovidbe. Ovo pitanje postaje sve važnije u svjetlu općenitog ubrzanog
razvoja plovidbe na unutarnjim plovnim putovima i njezinog
...gospodarskog značaja. Autor analizira odredbe Konvencije o upisu
brodova unutarnje plovidbe, kao i odredbe Zakona o plovidbi i
lukama unutarnjih voda te Pomorskog zakonika. Proučavaju se sva
stvarna prava na plovilima kao i pitanje privremenog zaustavljanja i
ovršne prodaje plovila. Analizira se usklađenost navedenih zakonskih
propisa sa spomenutim međunarodnim izvorom prava koji obvezuje
Republiku Hrvatsku. Ukazuje se na manjkavost pojedinih zakonskih
rješenja kao i na općenit problem “simultane” primjene više pravnih
izvora. Iznose se prijedlozi u cilju poboljšanja postojeće regulative na
ovom području.
U radu se ispituju specifi čnosti organizacijske kulture komercijalnih
zastupnika u djelatnosti komercijalnog zastupanja prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje na hrvatskom tržištu. ...Organizacijska kultura poduzeća mora biti usklađena sa zahtjevima djelatnosti komercijalnog zastupanja da bi se njome moglo koristiti kao instrumentom poticanja uspješnosti komercijalnih zastupnika. Svrha je istraživanja analizirati, ali i produbiti spoznaje o organizacijskoj kulturi u poslovima komercijalnog zastupanja u gospodarskom i kulturnom kontekstu u Republici Hrvatskoj, da bi navedeno istraživanje dalo smjernice pri kreiranju i unapređivanju organizacijske kulture u poduzećima s djelatnošću komercijalnog
zastupanja. Anketa je provedena, u vremenu od 01.06.2001. do 31.12.2001., na 200 komercijalnih zastupnika, najznačajnijih proizvođačkih ili zastupničkih poduzeća u Republici Hrvatskoj, koji rade na području Primorskogoranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da komercijalni zastupnici djeluju kao individualci u radu, da su orijentirani prema svojoj osnovnoj radnoj funkciji - prodaji robe zbog ostvarivanja što je moguće veće vlastite plaće i skloni su precjenjivati vlastiti doprinos poslovnom rezultatu poduzeća. Komercijalni zastupnici izražavaju pripadnost poduzeću, često posjećuju kupce i provode veliki dio vremena s kupcima, jer smatraju da to utječe na radni rezultat. Oni posvećuju mnogo pažnje vlastitom osobnom imidžu i to kako u izgledu, tako i u stručnosti. Imaju sklonost prema obrazovanju i usavršavanju svojih radnih vještina, a istovremeno ne vole da ih nadziru i kontroliraju.
Autor je na temelju izvora i literature, pravno-egzegetskom
metodom, držeći se propisa o razumijevanu crkvenih zakona,
obradio naslov III. “Ugovori i napose otuđenje” iz Zakonika iz
1983. knjiga V. ...“Vremenita crkvena dobra”, kanone 1290-1298.
Radi boljeg razumijevanja i snalaženja u zakonskoj normativi o
ugovorima i posebno o otuđenju koje je posebna vrsta ugovora,
autor je za svaki kanon dao posebni naslov. U kan. 1290.
donesen je opći propis o ugovorima gdje se kaže da se o njima
trebaju obdržavati građanski zakoni s istim učincima kao i
kanonsko pravo, osim ako je u kanonskom pravu određeno
što drugačije ili ako se ne protive božanskom pravu; u kan.
1291-1296. crkveni je zakonodavac donio posebnu crkvenu
disciplinu o otuđenju crkvenih vremenitih dobara; kan. 1297.
govori o davanju posebnog dopuštenja napismeno upraviteljima
crkvenih pravnih osoba nakon što oni prije izvrše zakonski
propisane predradnje kako bi uopće mogli crkvena dobra veće
vrijednosti dati u zakup; posebni je propis kan. 1298. u kojemu
se zabranjuje, bez napisanog dopuštenja mjerodavne vlasti,
tj. bez napisanog dopuštenja mjerodavne vlasti: upraviteljima
samima sebi kao i njihovim rođacima u krvnom i tazbinskom
srodstvu do četvrtoga koljena (stupnja) uključivo nije dopušteno
prodati ili davati u zakup crkvena vremenita dobra, osim ako
se radi o stvarima vrlo male vrijednosti. Hrvatska biskupska
konferencija kaže da dopuštenje davanja u zakup i prodaju
nekretnina daje mjesni ordinarij. Tu se još ostalo na propisu iz
CIC 1917. kan. 1540., dok je u važećem Zakoniku iz 1983. u
kan. 1298. propisano da pisano dopuštenje daje za davanje u
zakup i prodaju mjerodavna vlast, što u pojedinim slučajevima
nije isto.
U cilju ilustracije mogućnosti korištenja matematičkim metodama dobivenih rezultata teorije optimalnog zaustavljanja slučajnih procesa, u radu je obrađen problem optimalnog izbora iz konačnog skupa i ...problem optimalne prodaje.
U dosadašnjoj politici plasmana turističkih usluga postojale su određene slabosti, što je posebno bilo izraženo kroz primjenu glavnih elemenata marketinga (''proizvod"-uslugu, prodaju, promociju i ...cijene). Nije bilo dovoljno osmišljeno tržišno ponašanje, a pojedine funkcije marketinga provodile su se parcijalno i uz mnogo nedostataka dok neke uopće nisu ostvarivane (npr. marketing istraživanja). Čitav niz grešaka učinjenih u dosadašnjoj politici plasmana negativno se odražavao na postignuti obujam prodaje (broj posjeta, noćenja i stvaranja povoljnije strukture
potrošača) i učinke poslovanja. Međuovisnost pojedinih elemenata politike plasmana nosilaca ponude i ostvarenog turističkog prometa i prihoda u grupaciji 08 "Ugostiteljstvo i turizam" pokazuje da je inozemna turistička potražnja bila neznatno osjetljiva na promjene cijena, rast ulaganja u promociju i veće angaiiranje posrednika u prodaji, tako da se rast inozemnog prometa moie znatnim dijelom pripisati općoj inerciji u turističkim kretanjima, a samo djelomično aktivnostima politike plasmana nosilaca turističke ponude. U politici je bila zapostavljena usluga - proizvod kao najvažniji element marketinga.