Projektiranje šumskih prometnica obuhvaća obavljanje mnoštva specifičnih zadataka. Svaki od zadataka razumijeva stručnost i upotrebu odgovarajućih alata. Danas postoje mnogi računalni programi za ...projektiranje šumskih prometnica, najčešće šumskih cesta. U ovom je radu dana usporedba postojećega rješenja, računalnoga programa »Cesta« te suvremenoga računalnoga modula »Trasa«. Za svaki su alat prikazane njegove mogućnosti i na konkretnom primjeru testirana njihova funkcionalnost. Računalni je program »Cesta« vrlo često korišten u Hrvatskoj i njegove su mogućnosti vrlo dobro poznate među projektantima šumskih cesta. U ovom su radu prikazani osnovni pogledi (»Situacija«, »Uzdužni profil«, »Poprečni profili«) te dodatni alati kojima se rijetko služimo pri projektiranju šumskih cesta. Nedostatke nije moguće ukloniti jer se računalni program »Cesta« prestao razvijati, a time je otežana prilagodba eventualnim promjenama zakonske regulative i tehničkih uvjeta za šumske ceste. S druge strane računalni modul »Trasa« za nas je novi alat koji se dan-danas razvija u skladu s potrebama korisnika. U radu je prikazana struktura funkcija i izbornika potrebnih za izradu glavnoga/izvedbenoga projekta šumske ceste. Objašnjen je način rada i predstavljena nova rješenja čime računalni modul »Trasa« može biti potencijalno bolje rješenje ako se prilagodi način projektiranja novim tehnologijama. Vječita je težnja projektanata šumskih cesta izrada kvalitetnijih, sukladnih i standardiziranih projekata šumskih cesta, a na njima je da odaberu adekvatno rješenje.
Programi stanogradnje u Republici Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine bitan su čimbenik i pokazatelj socijalnog razvoja i gospodarskog napretka društva i zato ih treba društveno poticati, regulirati i ...kontrolirati jer su dostupnost stana i osiguranje osnovnog standarda i kvalitete stanovanja temeljne ljudske potrebe i prava. Od devet programa stanogradnje najpoznatiji je i najuspješniji Program društveno poticane stanogradnje (POS), dva su programa usmjerena na određeni dio građana, a jedan je lokalno usmjeren.
Housing construction programs in Croatia between 1991 and 2016 have been a major component and indicator of social and economic development. Therefore they should be supported, regulated and controlled since the right to adequate housing in terms of availability, standard and quality is viewed as one of the fundamental human needs and rights. Among nine housing construction programs, POS is widely known and the most successful one; two programs are tailored for a particular population segment while one is designed for local purposes.
Cilj. U radu se donosi pregled programa namijenjenih djeci s teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom, kao i djeci s teškoćama čitanja i disleksijom koji se provode u Dječjoj knjižnici Marina ...Držića i Knjižnici Savica, dvama ograncima mreže Knjižnice Marina Držića, knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba.
Metodologija. Kronološkim slijedom opisuju se programi koji se provode u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata, među kojima se ističu programi čitanja u društvu pasa pomagača, ciklus psiholoških i pedagoških radionica Da, mogu! te ciklus pričaonica Možemo i mi!, kao i niz logopedskih predavanja i radionica koji se provodi u okviru nacionalne kampanje I ja želim čitati!
Rezultati. Pregled programa u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata pokazuje da kontinuirane i sustavne suradnje na planiranju i realizaciji inkluzivnih knjižničnih programa pridonose osnaživanju i pozitivnim pomacima u općem razvoju djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom, rezultiraju obogaćenim i poboljšanim programom te potiču inkluzivno obrazovanje i osposobljavanje. Informiranjem o teškoćama čitanja i disleksiji na lokalnoj se razini pridonosi educiranju i senzibiliziranju javnosti za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.
Originalnost/vrijednost. Prvi sustavan prikaz inkluzivnih programa za djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom koji se provode u Dječjoj knjižnici Marina Držića i Knjižnici Savica koji može poslužiti kao poticaj za provođenje sličnih programa posvećenih toj osjetljivoj korisničkoj skupini.
Prispevek obravnava razvoj neformalnega izobraževanja na Zasavski ljudski univerzi primerjalno skozi dve zgodovinski obdobji. Prvo obdobje je od 1984 do 1991, ko je ljudska univerza delovala v državi ...Jugoslaviji, drugo obdobje je od 2004 do 2011, v času države Slovenije in sodelovanja z Evropsko unijo. Kakšen je bil razvoj neformalnega izobraževanja, smo raziskovali na podlagi analize ohranjenih izobraževalnih programov za odrasle na Zasavski ljudski univerzi. Zanimalo nas je, kakšna je bila razlika v spolni in starostni strukturi udeležencev v splošnem neformalnem izobraževanju skozi zgodovino. Razkrivali smo vire financiranja in ugotovili, kakšen je bil trend vključevanja odraslih v to izobraževanje. Skozi primerjalno zgodovinsko analizo smo spoznali, da je bilo splošno neformalno izobraževanje odraslih na Zasavski ljudski univerzi v prvem obdobju veliko manj razširjeno kot v drugem obdobju, da so obstajale tako razlike v spolni in starostni strukturi udeležencev kot tudi v finančnih virih. Ugotovili smo temeljne razlike tudi v trendu tovrstnega izobraževanja odraslih.
Najčešći izvori stresa kod adolescenata vezani su uz školu, sukob s roditeljima i prijatelje. Cilj je ovog rada iznošenje pregleda literature i istraživanja koji se bave ispitivanjem školskog stresa ...adolescenata. U svrhu rasvjetljavanja problematike školskog stresa adolescenata iznesen je prikaz uzroka pojave školskog stresa, strategije suočavanja adolescenata sa stresom, te uloga preventivnih programa kao jednog od efikasnijih načina suočavanja i umanjivanja određenih rizičnih čimbenika u školi. Na temelju analize dostupnih istraživanja proizlazi da bez obzira na dobne i rodne razlike od svih izvora stresa negativna ocjena ili ocjena lošija od očekivane, predstavlja specifičan i najčešći izvor stresa koji se javlja kod adolescenata te da postoji razlika u percepciji stresa na način da se mijenjaju prioriteti i izvori stresa kod adolescenata u srednjoj školi u odnosu na adolescente u osnovnoj školi. Upravo ovi izvori stresa uvjetuju brojne psihosomatske poremećaje i/ili emocionalne reakcije kod adolescenata, zbog čega školski stres predstavlja ozbiljan problem. Jedan od efikasnijih načina suočavanja i umanjivanja određenih rizičnih čimbenika u školi je izrada i provođenje preventivnih programa. Isto tako, kvaliteta odnosa koju nastavnik uspostavlja s adolescentom osobito je značajna u smanjivanju negativnog utjecaja školskog stresa na adolescente, kao i postizanju efikasnih uvjeta učenja i poučavanja.
Čeprav Evropska komisija v strateških dokumentih daje vse večji poudarek mehkim veščinam, ki naj bi bile ključne za doseganje ciljev bolonjskega procesa, se zdi, da te veščine še niso našle prave ...poti v visokošolske izobraževalne programe. Razlog je deloma v tradicionalistični usmeritvi visokošolskega prostora, ki daje prednost znanstvenim podlagam študijskih programov pred njihovo aplikativno vrednostjo. Študija se ukvarja z vprašanjem ključnih mehkih veščin, ki bi jih bilo smiselno povezati s študijskimi programi bodisi kot sestavni del študijskih programov (del modulov ali samostojni modul) bodisi kot zunajštudijskeoblike. Na podlagi raziskave, ki je bila opravljena med kadrovskimi strokovnjaki v šestih državah, je bil prepoznan relativni pomen posameznih mehkih veščin, ki so bile razvrščene v tri ključne skupine: osebne, socialne in metodološko/kontekstualne. V zaključnem delu študije so podani predvideni študijski cilji pri vključevanju mehkih veščin v visokošolske študijske programe.
Cilj je rada utvrditi razinu ekološke informiranosti posjetitelja poučnih staza za samostalni obilazak u zaštićenim područjima. Radom se žele utvrditi faktori koji potencijalno utječu na ...pretpostavljene razlike između ekološke informiranosti posjetitelja poučnih staza i posjetitelja zaštićenog područja općenito. Poučne staze ne posjećuju svi posjetitelji zaštićenog područja. Oni koji ih posjećuju predstavljaju ekološki osvješteniji dio populacije. Radi se o posjetiteljima koji posjeduju višu razinu ekološke informiranosti od ostalih posjetitelja zaštićenog područja. Bolje informirani posjetitelji pokazuju i veće zanimanje za prirodni okoliš. U radu se zaključuje da poučne staze posjećuju ljudi koji za njih iskazuju posebno zanimanje, a ne svi posjetitelji određenom zaštićenom području. Nadalje, zaključuje se da dok posjećivanje poučnih staza doprinosi znanju posjetitelja, taj doprinos ipak nema većeg utjecaja na posjetitelje koji već ne posjeduju neko prethodno znanje. Odnosno, nema većeg utjecaja na one kojima su poučne staze zapravo primarno namijenjene, s obzirom da im je cilj povećati ekološku svijest upravo tih posjetitelja. Konačno, s obzirom na broj ekološki osviještenih posjetitelja, zaključuje se da poučne staze u svom sadašnjem obliku značajno ne doprinose ekološkom turizmu u zaštićenim područjima.
Učenje kroz igru Jelavić, Željka; Vrsalović, Silvia
Etnološka istraživanja,
12/2022
27
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Tekst donosi prikaz edukativnih programa održanih uz izložbeni projekt Igračke – djetinjstvo zauvijek. Programi su održani za različite skupine muzejskih posjetitelja: vrtićke skupine, učenike ...osnovnih i srednjih škola, studente, umirovljenike, pripadnike ranjivih društvenih skupina, odrasle individualne posjetitelje i obitelji. Ključni su elementi učenja interakcija kroz igru i angažman emocija kao bitni čimbenici muzejskoga iskustva.
Cilj je ovog preglednog rada istaknuti važnost rasprave o temi sveučilišne nastave i nastavničkih kompetencija visokoškolskih nastavnika. U sustavu visokog obrazovanja tijekom posljednjih desetljeća ...događaju se brojne promjene koje se uočavaju kroz drastičan porast i sve veću heterogenost studentske populacije, iz čega proizlazi potreba za redefiniranjem uloge sveučilišnog nastavnika. Iako sveučilišni nastavnici jesu stručnjaci u znanstvenim poljima kojima se bave, dubinsko poznavanje sadržaja predmeta poučavanja ne čini ih istodobno stručnjacima za nastavu. Istraživanja su pokazala da su programi pedagoškog osposobljavanja i usavršavanja sveučilišnih nastavnika učinkoviti u podizanju kvalitete sveučilišne nastave te da doprinose razvoju nastavničkih kompetencija, a njihova važnost konstantno se naglašava i u smjernicama strateških dokumenata na razini europske obrazovne politike. U hrvatskom sustavu visokog obrazovanja uočavaju se brojni izazovi koji doprinose negativnoj percepciji nastavničke profesije, stoga se javlja potreba za dubljim istraživanjem ove teme i promišljanjem o izazovima implementacije programa za osposobljavanje i usavršavanje sveučilišnih nastavnika.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK