The aim of this study was to establish the fractionation of copper and zinc in a small apple orchard using the revised (four-step) Bureau Communautaire de Reference (BCR) sequential extraction ...procedure and assess their potential mobility in soil. Soil samples were collected at the depth of 10 cm to 25 cm, sixteen from the orchard and five control samples from a meadow located some 200 m away from the orchard. As the distribution of trace-element concentrations in the control samples was normal, they were used for comparison as background levels. We also determined soil mineralogical composition, carbonate content, soil pH, cation exchange capacity, and soil organic matter. The extraction yields of Cu and Zn from the control soil were lower than from the orchard soil (25 % vs. 34 % and 47 % vs. 52 %, respectively), which pointed to natural processes behind metal bonding in the control soil and greater influence of man-made activities in the orchard soil. Compared to control, the orchard soil had significantly higher concentrations of total Cu (P=0.0009), possibly due to the application of Cu-based fungicides. This assumption was further supported by greater speciation variability of Cu than of zinc, which points to different origins of the two, Cu from pesticides and Zn from the parent bedrock. Copper levels significantly better (P=0.01) correlated with the oxidisable fraction of the orchard soil than of control soil. Residual and organically bound copper and zinc constituted the most important fractions in the studied soils. However, the use of Cu-based fungicides in the apple orchard did not impose environmental and health risk from Cu exposure.
Analizirani su uzorci tla iz obiteljskog voćnjaka u selu Bukevju kako bi se utvrdilo ponašanje metala u tragovima u okolišu u kontekstu poljoprivrednih postupaka proteklih nekoliko desetljeća. Unos kemijskih sredstava za zaštitu bilja navodno je nizak. Nakon provedene tzv. BCR sekvencijske ekstrakcijske analize, kemijski oblici bakra i cinka razmotreni su iz geokemijskoga/geološkoga gledišta. Uzeto je šesnaest uzoraka tla iz voćnjaka te pet uzoraka kontrolnog tla s obližnje livade. Analize su obuhvaćale određivanje mineralnog sastava tla, kationsko izmjenjivačkog kompleksa (KIK), pH tla i gubitka žarenjem. Koncentracije mjerenih varijabli u kontrolnim uzorcima, određene XRF metodom, upućuju na njihove prirodne razine na temelju normalnosti raspodjela. Tlo iz voćnjaka neznatno je onečišćeno bakrom, moguće od primjene fungicida na bazi bakra, što je utvrđeno Mann-Whitneyevim U testom, koji je pokazao statistički značajno više koncentracije ukupnog Cu (P = 0.0009) u tlu voćnjaka u usporedbi s uzorcima kontrolnog tla. Učinkovitost BCR ekstrakcije bakra i cinka izračunata za kontrolno tlo (25 % odnosno 47 %) bila je niža nego ona izračunata za tlo iz voćnjaka (34 % odnosno 52 %). Bakar, potječući djelomice od fungicida, pokazao je veću specijacijsku varijabilnost u istraživanim tlima u usporedbi s cinkom, za koji se pretpostavlja da potječe uglavnom od trošenja stijenske podloge. Mann-Whitneyev U test pokazao je statistički značajno (P = 0,01) više vrijednosti Cu povezane s frakcijom tla iz voćnjaka podložnoj oksidaciji u odnosu na istu frakciju kontrolnih uzoraka. Bakar i cink u istraživanim tlima čvrsto su vezani za rezidualnu i organsku frakciju, a ukupne im vrijednosti ne premašuju maksimalno dopuštenu količinu onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu, pa ne bi trebali predstavljati toksikološku opasnost za ljudsko zdravlje.
V prispevku predstavljamo del rezultatov raziskovalnega projekta, ki je bil usmerjen v študij poplavne ravnice Ižice na Ljubljanskem barju, v katero sta umeščeni arheološki najdišči Maharski in ...Resnikov prekop. Z LiDAR meritvami površja in neposrednim datiranjem opuščenih rečnih korit dokazujemo, da je najdišče Maharski prekop stalo na rečnem bregu in ne na 'mostiščarskem' jezeru.
Svrha ovoga rada procjena je pojava hidrometeorološke suše na području Dunavske ravnice u sjevernoj Bugarskoj. Sušu kao elementarnu nepogodu najbolje karakteriziraju višestruki klimatski i hidrološki ...parametri. U ovom se radu meteorološka suša analizira standardiziranim oborinskim indeksom (engl. Standardized Precipitation Index – SPI), a hidrološka suša definirana je indeksom protoka (engl. Streamflow Drought Index – SDI). Oba su indeksa izračunata za vremensko razdoblje od 6 i 12 mjeseci u razdoblju od 1993. do 2009. godine. Buduća vjerojatnost pojave suše analizirana je za dva razdoblja: 2021. – 2050. i 2051. – 2080. prilagodbom podataka iz regionalnoga modela KNMI. Rezultati temeljeni na standardiziranom oborinskom indeksu (SPI) i indeksu protoka (SDI) pokazali su da je tijekom razdoblja istraživanja sva promatrana područja pogodila blaga do umjerena suša. Tijekom druge polovine 21. stoljeća očekuje se povećanje učestalosti pojave umjerenih suša.
u
posljednjih nekoliko desetljeća sustavi umjetne inteligencije (AI) su otvorili nove horizonte u analizi problema vodnog inženjeringa te ekoloških problema. U ovoj studiji istražene su performanse ...običnog kriginga (OK) kao geostatističkog procjenitelja te performanse dvaju naprednih metoda, prva od kojih je umjetna neuronska mreža (ANN), a druga je hibridni sustav ANFIS (Adaptive Neuro-Fuzzy Inference System) koji uz neuronsku mrežu uključuje i neizravnu (fuzzy) logiku. U tu svrhu, zemljopisne koordinate 120 mjernih bunara lociranih u ravnici Tabriz u sjeverozapadnom Iranu definirane su kao ulazi, a električne vodljivosti (EC) podzemnih voda postavljeni su kao izlazi modela. Osamdeset posto podataka nasumce je izabrano za razvoj i obuku (učenje) navedenih modela, a dvadeset posto podataka iskorišteno je za testiranje i provjeru. Na kraju, izlazi modela su uspoređeni s odgovarajućim mjerenim vrijednostima u mjernim bunarima. Rezultati su pokazali da model ANFIS među svim promatranim modelima daje najbolju točnost s korijenom srednje kvadratne pogreške (RMSE) od 1,69 dS.m–1 i koeficijentom korelacije (R) od 0,84. Izračunate vrijednosti RMSE u modelima ANN i OK iznose 1.97, odnosno 2.14 dS.m–1, a koeficijenata korelacije 0,79, odnosno 0,76, respektivno. Prema dobivenim rezultatima ANFIS metoda je precizno predvidjela električnu vodljivost te se stoga može preporučiti za modeliranje saliniteta podzemnih voda.
Analizirani su uzorci tla iz obiteljskog voćnjaka u selu Bukevju kako bi se utvrdilo ponašanje metala u tragovima u okolišu u kontekstu poljoprivrednih postupaka proteklih nekoliko desetljeća. Unos ...kemijskih sredstava za zaštitu bilja navodno je nizak. Nakon provedene tzv. BCR sekvencijske ekstrakcijske analize, kemijski oblici bakra i cinka razmotreni su iz geokemijskoga/geološkoga gledišta. Uzeto je šesnaest uzoraka tla iz voćnjaka te pet uzoraka kontrolnog tla s obližnje livade. Analize su obuhvaćale određivanje mineralnog sastava tla, kationsko izmjenjivačkog kompleksa (KIK), pH tla i gubitka žarenjem. Koncentracije mjerenih varijabli u kontrolnim uzorcima, određene XRF metodom, upućuju na njihove prirodne razine na temelju normalnosti raspodjela. Tlo iz voćnjaka neznatno je onečišćeno bakrom, moguće od primjene fungicida na bazi bakra, što je utvrđeno Mann-Whitneyevim U testom, koji je pokazao statistički značajno više koncentracije ukupnog Cu (P = 0.0009) u tlu voćnjaka u usporedbi s uzorcima kontrolnog tla. Učinkovitost BCR ekstrakcije bakra i cinka izračunata za kontrolno tlo (25 % odnosno 47 %) bila je niža nego ona izračunata za tlo iz voćnjaka (34 % odnosno 52 %). Bakar, potječući djelomice od fungicida, pokazao je veću specijacijsku varijabilnost u istraživanim tlima u usporedbi s cinkom, za koji se pretpostavlja da potječe uglavnom od trošenja stijenske podloge. Mann-Whitneyev U test pokazao je statistički značajno (P = 0,01) više vrijednosti Cu povezane s frakcijom tla iz voćnjaka podložnoj oksidaciji u odnosu na istu frakciju kontrolnih uzoraka. Bakar i cink u istraživanim tlima čvrsto su vezani za rezidualnu i organsku frakciju, a ukupne im vrijednosti ne premašuju maksimalno dopuštenu količinu onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu, pa ne bi trebali predstavljati toksikološku opasnost za ljudsko zdravlje.
U aluviju rijeke Usore razvijen je kvartarni šljunkoviti vodonosnik iz kojega je moguće pridobiti potrebite količine vode za vodoopskrbu područja Usore. To je plitki otvoreni vodonosnik visoke ...propusnosti. Debljina mu doseže do 4,5 m. Leži diskordantno preko pliocenskih glina. Krovina šljunčanog sloja je tanka, slabo propusna, a ponegdje nedostaje. Vodonosnik je u neposrednoj hidrauličkoj svezi s rijekom Usorom i pri niskim vodostajima debljina vodonosnika toliko opadne da bi izdašnost budućih zdenaca snažno ovisila o prilagodbi zahvata uvjetima pri minimalnim vodostajima. U takvim okolnostima posebnu važnost treba posvetiti kritičnim veličinama toka. a posebice kritičnoj visini toka iznad nepropusne podine, te izboru i načinu polaganja zdenačkih sita, i prostornom odnosu zdenaca, strukture podine i korita rijeke Usore. Polučeni rezultati ukazuju da je moguća izdašnost zdenaca pri minimalnim vodostajima u rasponu od 5 do 10 l/s. a to je značajan iznos u potrebama vodoopskrbe.
Gravelly Alluvial aquifer of Usora river is developed suitable for water-supply management Of the Usora region. It is a shallow uncon-fined aquifer of high conductivity. Its thickness reaches up to 4.5 meters, unconformably overlying Pliocene clays. The cover above this gravel-dominated layer is thin, partly permeable or completely missing. The aquifer is in fairly good hydraulic continuity with Usora river flow. Capacity of planned wells will lie directly dependent on the well-site positioning to optimal hydrogcoiogical conditions, well-construction modifications to critical flow values for the minimal water level periods, and particularly, on well screen-type selection and construction. Results obtained so far confirm the potential well capacity within range of 5 to 10 l/s.
U aluviju rijeke Usore razvijen je kvartarni šljunkoviti vodonosnik iz kojega je moguće pridobiti potrebite količine vode za vodoopskrbu područja Usore. To je plitki otvoreni vodonosnik visoke ...propusnosti. Debljina mu doseže do 4,5 m. Leži diskordantno preko pliocenskih glina. Krovina šljunčanog sloja je tanka, slabo propusna, a ponegdje nedostaje. Vodonosnik je u neposrednoj hidrauličkoj svezi s rijekom Usorom i pri niskim vodostajima debljina vodonosnika toliko opadne da bi izdašnost budućih zdenaca snažno ovisila o prilagodbi zahvata uvjetima pri minimalnim vodostajima. U takvim okolnostima posebnu važnost treba posvetiti kritičnim veličinama toka. a posebice kritičnoj visini toka iznad nepropusne podine, te izboru i načinu polaganja zdenačkih sita, i prostornom odnosu zdenaca, strukture podine i korita rijeke Usore. Polučeni rezultati ukazuju da je moguća izdašnost zdenaca pri minimalnim vodostajima u rasponu od 5 do 10 l/s. a to je značajan iznos u potrebama vodoopskrbe.
PDF
