Sadašnja organizacija druge razine lokalne samouprave u Hrvatskoj temelji se na dvadeset županija i Gradu Zagrebu, koji ima ovlasti grada i županije. Županije se relativno male i imaju slabe ...financijske kapacitete i nedovoljnu razvojnu ulogu. U razdoblju 1993.–2001. županije su prije svega bile odgovorne za obavljanje poslova dekoncentrirane državne uprave s vrlo uskom autonomijom. Zato su županijski izbori bili po važnosti izbori trećega reda, iza parlamentarnih i lokalnih izbora. Nakon 2001. županije su reorganizirane kao autonomne jedinice koje više ne obavljaju poslove državne uprave, a samoupravni djelokrug im je proširen. Županijski izbori postali su izbori drugog reda, kako se vidi iz analize. Relativno niski indeks podudaranja županijskih i nacionalne vlasti u vremenskoj perspektivi potvrđuje da vladine stranke gube glasove u županijskim izborima, dok oporbene stranke glasove dobivaju. Stopa izlaznosti pokazuje da glasači rjeđe izlaze na županijske nego na nacionalne izbore. Županijska politička arena je još uvijek u rukama nacionalnih političkih stranaka i njihovih županijskih ogranaka. Županijski su izbori visoko nacionalizirani jer odražavaju nacionalne političke institucije, procese i načine političkog ponašanja. Trenutno se vode ozbiljne stručne i političke rasprave o novom regionalnom konceptu s pet povijesnih regija. Postoji vjerojatnost uvođenja istinske regionalne organizacije u budućnosti, umjesto postojeće županijske organizacije. Ako bi se uspostavilo pet regija sa širokim samoupravnim djelokrugom, uključujući regionalni razvoj i snažne regionalne politike, regionalni bi izbori mogli postati manje podređeni nacionalnima i više orijentirani na posebne interese pojedinih regija. Značenje regionalnih izbora uglavnom ovisi o važnosti kruga regionalnih poslova i financijskom kapacitetu regionalnih jedinica.
Svaka makroekonomska analiza razine i strukture razvijenosti ima određena teorijska polazišta te metodološku osnovu za izradu odgovarajućeg analitičkog okvira. Širenje spoznaja o prostoru i njegovim ...brojnim prostornim sadržajima te sve izraženijoj prostornoj raznolikosti stvara impulse za regionalna izučavanja i usklađivanja odnosa. Regionalna pitanja razvoja sve više okupiraju pažnju te su prisutni brojni pristupi koji zbog različitosti koje obilježavaju današnji svijet se ne mogu uopćavati. Određeni pristupi generirani su izraženim problemima privrede ali i doprinosom pojedinih teoretičara. Različitosti u pristupima predstavlja širenje pogleda i obogaćuje spoznaje o ovoj disciplini. S obzirom da sadržaje u prostoru karakterizira višedimenzionalnost i međusobna zavisnost očito je da se prisutnost korelacijskih veza manifestira na kumuliranje regionalnog sklada ili neskalda pojedinog područja u vremenskom horizontu što je bio cilj istraživanja ovog rada. Regresijskom analizom istražena je korelacija između bruto domaćeg proizvoda i varijabli od utjecaja na regionalni razvoj na primjeru istarske županije. Ograničenje modela predstavlja vremenska komponenta te nemogućnost obuhvata svih relevantnih pokazatelja koji nameću potrebu subjektivne selekcije. Dobiveni model može poslužiti kao analitička osnova za optimiziranje regionalnog razvoja te za prikaz ostvarenih strukturnih promjena.
Rad se bavi problemom razvojno osjetljivih zajednica u Hrvatskoj s dvaju polazišta:
jedno čine aktualna teorijska promišljanja razvoja zajednice, a drugo
hrvatska političko-pravna rješenja. Razvoj ...zajednice shvaćen je kao proces i
ishod koji se očituje na različitim poljima življenja u zajednici te koji bi trebao
biti održiv u pogledu socijalne, ekonomske i ekološke komponente razvoja.
Dosadašnja hrvatska regionalna politika bila je u odnosu na teorijski okvir redukcionistička.
Značajnije promjene najavljuje nova regionalna politika razvijena
pod utjecajem Europske Unije. Konceptualno, takva politika donosi
značajne promjene u formi pristupa regionalnom razvoju, ali i razvojno
osjetljivim lokalitetima: obuhvatniji pristup dimenzijama razvoja, izraženiji
pristup procesnim aspektima razvoja, sistemsku integriranost u širi društveni
okvir, uspostavljanje šire društvene infrastrukture za pitanja lokalnog razvoja,
pristup strateškog planiranja u razvoju zajednice. Ipak, moguća su sadržajna
unapređenja prema cjelovitom održivom razvoju zajednice: prilagodba specifičnim
razvojnim kontekstima zajednica u Hrvatskoj, zauzimanje cjelovitijeg
pristupa razvoju izvan dominantno ekonomskog, aktivnije uključivanje stanovnika
kao nositelja razvoja, integriranje razvoja u koncept održivog razvoja
i uspostavljanje trajne društvene infrastrukture za kontinuirano praćenje i evaluiranje
mjera na razvojno osjetljivim zajednicama u Hrvatskoj.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Otvorena privreda podrazumijeva osim razmjene roba i usluga s ostalim svijetom također i prihvaćanje načina konkuriranja za sredstvima koja stoje na raspolaganju u fondovima pri Europskoj zajednici ...za financiranje regionalnog razvitka. Razvijajući "bottom up" pristup, kao srednji put, endogenim čimbenicima razvitka dodaje se egzogena potpora s ciljem približavanja potencijalnog stvarnom razvitku.
Kategoriji nerazvijenih područja Hrvatske, uglavnom ruralnih, pripada
52% stanovništva i 73% površine. Pitanje ruralnog razvoja Hrvatske poklapa se s problemima
regionalnog razvoja. Dosadašnja ...regionalna politika i politika ruralnog razvoja nisu
ostvarile svoje ciljeve. Regionalna divergencija i zaostajanje ruralnih područja i dalje se
nastavlja. Hrvatskoj je potreban suvremeni koncept ruralnog razvoja koji obuhvaća: integralni
razvoj, sve vidove ljudske djelatnosti utemeljene na lokalnim resursima s ciljem
ekonomskog jačanja ruralnih gospodarstava; integralnu zaštitu svih elemenata prostora;
integriranje razvojnih i zaštitnih ciljeva u funkciji dugoročno održivoga razvoja. To je
preduvjet povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i lakšega pristupa europskim
integracijama.
Rascjep na razini Europske Unije moguće je definirati u dvije dimenzije: prvu dimenziju predstavlja pol sukobljavanja ljevica – desnica, dok se drugi pol odnosi na nacionalno – supranacionalno. U
...dijelu između lijeve i supranacionalne dimenzije nalaze se politički
akteri koji zagovaraju politiku reguliranog kapitalizma, dok se u dijelu
omeđenom desnom i nacionalnom dimenzijom nalaze pobornici
neoliberalnog pristupa. Dok prvi smatraju opravdanim jačanje institucija Europske Unije (supranacionalna razina) zagovarajući legislativu koja naglašava socijaldemokratsku dimenziju, neoliberali ustrajavaju u idejama deregulacije ekonomskih aktivnosti na razini Europske Unije te jačanja uloga nacionalnih vlada. U ideološkom smislu, simpatizere reguliranog kapitalizma predstavljaju socijaldemokratske i socijalističke stranke, dok neoliberalni model ima potporu u širokoj lepezi populističkih, kršćansko-demokratskih, liberalnih i konzervativnih političkih stranaka. Od reforme 1988. godine regionalna politika Europske Unije shvaća se kao instrument pobornika reguliranog kapitalizma. Istodobno, regionalna politika stvara brojne interakcije zasnovane na suradnji supranacionalnih, nacionalnih i regionalnih tijela.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
U radu se analizira regionalna politika u Finskoj. Cilj je istražiti karakteristike specifične regionalne organizacije: odbora za regionalno upravljanje. Riječ je o tripartitnom forumu za suradnju i ...raspravu koji nalikuje mreži. Prikazuje se mrežna teorija i raspravlja o tri karakteristike upravljačkih mreža, samostalnosti, važnosti te neformalnim unutarnjim odnosima. Na temelju rezultata ankete
na empirijskoj se osnovi raspravlja o karakteristikama odbora za regionalno upravljanje. Rezultati empirijskog istraživanja pokazuju da to tijelo ima neke karakteristike mreža, ali nema sva obilježja upravljačkih mreža. On pati od nejednake raspodjele moći, premda ima obilježja mreže, što se naročito odnosi na društvene i gospodarske partnere u odboru. Ako se želi postići da odbor za regionalno upravljanje bude tijelo za otvorenu i aktivnu raspravu, moraju se jasnije naglasiti i ojačati njegova mrežna obilježja te osigurati uvjeti za otvorenu
raspravu.
Ovaj rad istražuje učinak prostornih podjela i njihovih razgraničenja na formiranje mre- ža i nedostatke provedbe specifičnih politika u ublažavanju procesa marginalizacije. Unatoč suprotnim ...shvaćanjima oko brojnih teorijskih premisa, model centar-periferija i dalje je ši- roko prihvaćen. Korištenjem sveobuhvatne bibliometrijske analize pojašnjene su implikacije ovih ideja sintetiziranjem kritičkih nalaza iz golemog niza prethodne literature. Potrebne su inovacije i prilagodba regionalne politike kako bi se riješile razlike između centra i periferije. Politike regionalnog razvoja Europske unije imaju za cilj pomiriti socioekonomski jaz između prosperitetnih i perifernih regija. Lokalizacijska teorija regionalnog razvoja daje uvid u pro- stornu distribuciju poduzeća, disperziju ekonomskog prosperiteta i potencijal za budući rast. Ovi rezultati pružaju vrijedne perspektive o regionalnim politikama i čimbenicima koji utječu na geografsku distribuciju gospodarske aktivnosti.
Cilj rada je prikazati metodologiju klasifikacije prostorno-gospodarskih cjelina na temelju društveno-gospodarskih obilježja dijelova promatranog prostora kako bi se dala potpora i osnova politici ...regionalnog razvoja. Rad pokazuje da se korištenjem metoda faktorske i klaster analize mogu analitički izdvojiti jedinice lokalne samouprave koje su prikladnijim predmetom instrumenata i mjera regionalne politike. Promatrani prostor čine jedinice lokalne samouprave (JLS) (gradovi i općine) triju odabranih županija: Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Klasifikacija je izvršena primjenom metoda multivarijatne statistike, faktorske i klaster analize, a zasniva se na jedanaest (11) pokazatelja društvenogospodarskog razvoja. Na temelju odabranih društvenih, gospodarskih i demografskih pokazatelja, korištenjem faktorske analize (analize glavnih komponenata), dobivaju se faktori koji predstavljaju glavne dimenzije društvenogospodarskog razvoja promatranog prostora. Klaster analizom se na temelju zastupljenosti svake od dobivenih dimenzija u pojedinoj jedinici lokalne samouprave, iste svrstavaju u grupe (klastere). Tako dobiveni klasteri su homogeni, sastavljeni su od gradova i općina sličnih društveno-gospodarskih obilježja. Primjenom metoda faktorske i klaster analize analitički su izdvojene jedinice lokalne samouprave sličnih obilježja koje su kao takve prikladniji predmet instrumenata i mjera regionalne politike.
Regionalne razlike unutar Europske unije i unutar samih država članica oduvijek su se smatrale barijerom harmoniziranom razvoju odnosno postizanju kohezije te je stoga regionalna politika jedna od ...najstarijih politika Unije. Strukturni fondovi Europske unije razvijali su se usporedo
s trendovima regionalne politike Zajednice. Oni su financijski instrumenti kojima je cilj postići ekonomsku i socijalnu koheziju na jedinstvenom europskom tržištu. U razdoblju 2007.–2013. jedna trećina proračuna EU namijenjena je smanjivanju gospodarskih razlika između regija. Hrvatska je od siječnja 2007. postala korisnica IPA fonda pretpristupne pomoći EU. Njegov je opći cilj pomoć Hrvatskoj u usklađivanju i primjeni europskog zakonodavstva, poticanje promjena u gotovo svim društvenim i gospodarskim područjima što će voditi ispunjavanju ekonomskih i političkih kriterija za članstvo te uspostavljanje odgovarajućih struktura unutar sustava javne uprave koje će pristupanjem u punopravno članstvo biti odgovorne za upravljanje i provedbu kohezijskih instrumenata Unije (strukturni fondovi i Kohezijski fond) te instrumenata poljoprivredne i ribarske politike Unije.
