Svetozar Marković eksplicira stav da se reprodukcija stanovništva analizira kao važno društveno pitanje. U "teoriji o umnožavanju ljudstva", koja je nastala kao kritika Maltusovih teorijskih ...shvatanja, polazište čini razmatranje odnosa demografskog rasta i ekonomskog i tehnološkog razvoja. U skladu sa socijalističkim i marksističkim shvatanjima Marković analizira komponente i dinamiku rasta stanovništva i determinističku osnovu modela reprodukcije. Demografski rast jedne populacije treba da bude ekonomski racionalan, ali isto tako treba da se store uslovi humanizacije reprodukcije stanovništva. Proces emancipacije žene, kao subjekta rađanja, poboljšanje njenog socijalnog statusa u ekonomskom, političkom i kulturnom smislu, uz akcenat na jačanje procesa obrazovanja predstavljaju polaznu osnovu za staranje humanijih uslova reprodukovanja populacije. U složenom determinističkom spletu nivoa rađanja prožima se uticaj demografskih, ekonomskih, socijalnih, socijalno-psiholoških i sociokulturnih činilaca. Sa aspekta problema preobimnog rađanja stanovništva ključnu ulogu imaju proces obrazovanja i emancipacija zene. To su sociokulturni činioci čije bi delovanje trebalo da omogući smanjivanje nivoa rađanja.
Jedna od osnovnih postavki teorije egalitarnog sindroma Josipa Županova, postavka o egalitarnom sindromu kao klasteru naslijeđenih neformalnih normi, kompatibilna je s nekoliko teorijskih koncepata ...kulturne inercije. Iz perspektive teorija ovisnosti o prijeđenom putu perzistencija egalitarnog sindroma može se objasniti djelovanjem faktora odgovornih za reprodukciju društvenih normi. Riječ je o faktorima koji ne utječu na genezu određenoga društvenog fenomena (primjerice, normi), nego ga kroz vrijeme reproduciraju. Shodno rezultatima recentnih empirijskih istraživanja, jedan od reprodukcijskih faktora egalitarnog sindroma može se pronaći u tranzicijskim troškovima. Na osnovi toga, kao i propozicije o razlikovanju generativnih od reprodukcijskih faktora društvenih fenomena, legitimiramo tezu da tranzicijski troškovi nisu stvorili egalitarni sindrom, nego su pridonijeli njegovoj perzistenciji i u postsocijalističkom društvenom kontekstu. Moguće izvore hipoteza o dodatnim čimbenicima reprodukcije egalitarnog sindroma u tranzicijskim okolnostima pruža koncept kulturne inercije svojstven teorijskoj perspektivi institucionalizma, teorija kulturne evolucije Roberta Boyda i Petera J. Richersona, kao i koncept zapinjača Michaela Tomasella. Također, sukladno ideji o »efektu tunela« Alberta Hirschmana, možemo pretpostaviti da je očekivana stagnacija u društvenoj pokretljivosti jedan od mogućih specifičnih faktora reprodukcije egalitarnog sindroma.
Sakupljanje umetničkih predmeta ne-evropskih naroda počinje naglo da se širi sa kolonijalnom eskpanzijom. Španski konkvistadori transportovali su različite kulturne artefakte Asteka i Inka u Evropu, ...gde bi oni postajali kurioziteti u kabinetima plemića. U to vreme, to su bili pojedinačni slučajevi i nije postojala akumulacija egzotičnih predmeta. Međutim, daljim otkrićima, jačanjem trgovačkih puteva i osvajačkim ratovima, broj tih predmeta se sve više povećava i u XVIII veku osnivaju se prvi muzeji gde su oni prikazivani izvan privatnih kolekcija. U vremenu u kojem nije postojala fotografija niti film, za ljude koji nisu mogli da putuju, muzeji i javne izložbe predstavljali su glavni izvor informacija o primitivnim kulturama, ali i glavni izvor za građenje stereotipa o njima. Najvažniji među njima bili su veliki međunarodni izložbeni sajmovi tehnologije i umetnosti. Oni su predstavljali kamene temeljce globalne (imperijalističke) integracije i vizije sveta. Na njima su primitivne kulture i konfliktni aspekti imperijalističkog osvajanja i razvoja modernog kapitalističkog industrijskog društva „ispeglani” i poništeni kroz građenje slike o bezvremenosti i zaostalosti, kao i egzotičnoj lepoti i autentičnosti primitivnih kultura, a imperijalizam je uokviren u sliku opšte skladne komplementarnosti društvenih snaga i oblika kapitala u primitivnim i modernim društvima. U tom procesu, autentičnost kulturnih artefakata primitivnih kultura zajedno sa čitavim narodima i njihovim dobrima kolonijalizovana je i iskorišćena u funkciji ideologije modernizma i razvoja kapitalizma.
U vođenju poslovne politike, poznavanje troškova, kao ulaznog elementa procesa reprodukcije i njihovog ponašanja u dinamici sukcesivnih procesa je od velikog značaja za kvalitet ekonomije preduzeća. ...Činjenica da se troškovi različito ponašaju u odnosu na stepen korišćenja kapaciteta, zahtjeva od menadžmenta preduzeća poznavanje zakonitosti u ponašanju troškova u dinamici procesa reprodukcije. U skladu s tim je uspješnost iznalaženja optimalnog stepena korišćenja kapaciteta, gdje se postiže maksimalna dobit. U tu svrhu koriste se metode utvrđivanja graničnih troškova, kao i minimalnog stepena korišćenja kapaciteta, te metod utvrđivanja tačke - praga ekonomičnosti.
In the leading of business policies, familiarity with expenses, being the entering element in the reproduction process and their conduct in the dynamics of successive processes is of great importance for the quality of company economics. The fact that expenses vary in relation to the degree of using capacities requires from the management of company to be familiar with the legislation of expense conduct in the dynamics of reproduction process. In accordance with this is the success in finding an optimal degree of using capacity, where the maximal profit is gained. For this purpose, methods of establishing limit expenses are used, as well as the minimal degree of using capacities and the method of point determining - economical threshold.
Cilj ove studije je vrednovanje glavnih pokazatelja proizvodnje mlijeka kod ukupno šezdeset stada komercijalno uzgajanih muznih krava u Republici Češkoj u razdoblju od devet godina (2006.- 2014.). ...Korištene su točke rentabilnosti i analiza osjetljivosti te je analizirana povezanost između starosti prvog teljenja (SPT), prinosa mlijeka (PM) i intervala između teljenja (IT). Kod najnižeg SPT≤749 d utvrđena je povezanost s najvišom plodnošću, najnižom smrtnošću teladi i najnižom rentabilnosti bez subvencija -2,49 %. Kod najvećeg PM≥9000 kg utvrđena je povezanost s najvišom plodnošću, najnižim SPT, najnižim troškovima za stočnu hranu i ukupnim troškovima 8,58 Kč (0,32 EUR) po litri mlijeka i stoga s najvišom rentabilnosti 2,37 %. Analiza plodnosti pokazala je da su stada s najnižim IT (≤389 d) postigla najniži pad vrijednosti krava u iznosu od 0,71 Kč (0,03 EUR) po litri mlijeka, najviše ukupne troškove 9,72 Kč (0,36 EUR) po litri mlijeka i najvišu rentabilnost 1,29 %. Točke rentabilnosti cijene mlijeka kretale su se između 7,81 i 8,75 Kč (0,29 i 0,32 EUR) po litri mlijeka u razdoblju od 2007. do 2014. Povećanje ulaznih cijena trebalo bi imati negativan utjecaj na povećanje cijene mlijeka. Povećanje cijene mlijeka za 1 % u 2014. godini uzrokovat će povećanje dobiti za 745 Kč (27,6 EUR) po kravi godišnje.
One of the basic propositions of Josip Županov’s Egalitarian Syndrome Theory, the proposition of the egalitarian syndrome as a cluster of inherited informal norms, is compatible with several ...theoretical concepts of cultural inertia. From the perspective of Path Dependence theories, persistence of the egalitarian syndrome can be explained by the agency of factors responsible for the reproduction of social norms. These factors are not responsible for the genesis of a certain social phenomenon (for example, the norms), but rather for its reproduction over time. According to the results of recent empirical studies, one of the factors of egalitarian syndrome reproduction could be found in the costs of transition. On this basis, as well as on the basis of the proposition of a differentiation between the generative and the reproductive factors of social phenomena, we legitimise a thesis stating that the costs of transition did not create the egalitarian syndrome in a post-socialist social context, but rather contributed to its persistence. Possible sources of hypotheses about additional reproductive factors of the egalitarian syndrome in transitional circumstances are provided by the concept of cultural inertia that stems from the theoretical perspective of institutionalism, Robert Boyd and Peter J. Richerson’s theory of cultural evolution, as well as Michael Tomasello’s ratchet concept. Furthermore, in accordance with Albert Hirschman’s idea of a “tunnel effectˮ, we can assume that the expected social mobility stagnation could be a specific factor of egalitarian syndrome reproduction.
Concentrated CaCl
and CaBr
salt solutions of densities up to 2.3 kg L
are regularly used to control hydrostatic pressure in oil wells during special operations in the exploration and production of ...natural gas and crude oil. Various concentrations of high density salts are frequently left in mud pits near the drilling site as waste, polluting fresh and ground waters by spillage and drainage. The toxic effects of these salts have already been observed. This study investigated the effects of CaCl
and CaBr
on water flea Daphnia magna Straus in a 21-day reproduction test. The three tested concentrations of CaCl
(240, 481, and 1925 mg L
) caused a significant dose-response decrease of reproduction (p<0.001). With CaBr
(533 and 1066 mg L
), only aborted eggs were produced, demonstrating the embryotoxicity of the substance. The results suggest that high concentrations of the tested chemicals are harmful to Daphnia’s reproduction and could reduce its abundance.
Koncentrirane otopine soli CaCl
i CaBr
gustoće do 2,3 kg L
redovito se koriste za kontrolu hidrostatskoga tlaka u bušotinama tijekom posebnih operacija u istraživanju i proizvodnji prirodnoga plina i sirove nafte. Različite koncentracije soli visoke gustoće često su bile ostavljene u isplačnim jamama u blizini područja bušenja te su prelijevajući se ili ocjeđujući u podzemlje zagađivale slatke i podzemne vode. Iako je dosad već provedeno nekoliko istraživanja toksičnoga učinka koncentriranih otopina soli CaCl
i CaBr
, u ovom radu istraživan je učinak CaCl
i CaBr
na vodenbuhu Daphnia magna u dvadesetjednodnevnom testu reprodukcije. Tri ispitane koncentracije CaCl
(1925, 481 i 240 mg L
) prouzročile su značajan, o dozi ovisan pad reprodukcije (p<0,001). U otopinama CaBr
(533 i 1066 mg L
) proizvedena su samo abortirana jaja, što pokazuje embriotoksičnost te tvari. Rezultati upućuju na to da su visoke koncentracije ispitivanih tvari štetne za razmnožavanje vodenbuhe te mogu smanjiti brojnost tih organizama.
Unatoč deklarativnoj zaštićenosti ljudske osobe i njezinih primarnih konstitucionalnih
prava na život, zagarantiranih brojnim konvencijama i deklaracijama,
ontološki status ljudskog zametka osporavan ...je u svojem prenatalnom stadiju
različitim bioetičkim i antropološkim paradigmama, kako bi se njime moglo autonomno
raspolagati raznoraznim pragmatičnim interesima prava na samoopredjeljenje
ili pak u biomedicinskim istraživanjima.
Cilj je rada ukazati da je čovjek biće iznimne biološke ljepote, nepovredivosti,
svetosti i dostojanstva te da se njegov život i zdravlje ne smiju narušavati bioetički
neprihvatljivim metodama ljudske reprodukcije. Na temelju znanstvenih,
stručnih i iskustvenih općeljudskih čimbenika, na temelju višerazinskog (tijelo,
psiha, duh), međudisciplinarnog proučavanja (ravnopravnog dijaloga različitih
znanosti), omjera koristi i štete (cost–benefit, isplativost) koje uzrokuju, na temelju
zdravorazumskog promišljanja, suusmjeravanja (konvergencije) različitih
čimbenika prema istomu žarištu promatranja ljudskog bića, nužna je zaštita čovjeka
od rođenja do naravne mu smrti.
Despite the declarative protectedness of the human person and his primary constitutional
rights to life guaranteed by multiple conventions and declarations, the
ontological status of the human embryo has been disputed in its prenatal stage by
various bioethical and anthropological paradigms such that it can be dealt with autonomously
by various pragmatic interests of the right to self–determination or in
biomedical research.
The aim of this paper is highlight the fact that man is a being of exceptional biological
beauty, inviolable sanctity and dignity, and that his life and health must
not be tampered with through unacceptable methods of human reproduction. On
the basis of scientific, expert and experiential universal human factors, on the basis
of multi–level (body, psyche, spirit) interdisciplinary studies (dialogue on an equal
level among various sciences), the rate of benefit and harm (cost–benefit) which they
cause, on the basis of common sense, the convergence of various factors toward the
same focal point of observation of the human being, it is imperative that man be
protected from birth to natural death.
Objavljivanje digitalnih reprodukcija serijskih publikacija na internetu dovelo je do preispitivanja postojećih modela i pravila izrade kataložnog opisa. Rad predstavlja i uspoređuje pristup ...identifikaciji i katalogizaciji online digitalnih reprodukcija serijskih publikacija u standardu ISSN i standardima ISBD i RDA. Uspoređuje se i nazivlje vezano uz digitalne reprodukcije u sva tri standarda. Kao uzorak na kojem se razmatra model opisa uzimaju se online digitalne reprodukcije serijskih publikacija koje odavno ne izlaze. Takve se publikacije promatraju u različitim nakladničkim oblicima – kada su objavljene na jednoj ili više mrežnih stranica ili platformi, kada su ih objavile iste ili različite ustanove, u jednom ili više formata. Prikazuju se prednosti i nedostaci različitih modela opisa i postavlja pitanje primjerene razine kataložnog opisa.
Kad je 1932. godine izašla knjiga njemačkoga znanstvenika Rudolpha Arnheima “Film kao umjetnost” predstavljala je značajan doprinos teorijskoj debati o filmu kao umjetnosti. Arnheim je bio jedan od ...onih koji su otvorili raspravu: suprotstavio se podrazumijevanom otpisivanju filma iz kruga umjetnosti. Prema Arnheimovu mišljenju između percepcije realnosti i percepcije njezine reprodukcije na filmskom platnu postoje velike različitosti i upravo u tim različitostima treba tražiti umjetničke mogućnosti koje se otvaraju filmu. Rudolph Arnheim, u ovom kontekstu, ne govori o filmskim figurama, međutim raščlanjujući njegove teorijske pretpostavke i filmske primjere koje navodi kao prilog tezi o filmu kao umjetnosti, otkriva se posredna iznenađujuća veza između njegove vizije mogućih umjetničkih dostignuća filma i stilskih figura u filmu. Književne figure, objašnjava nam posredno Arnheim, ne mogu se mehanički pretočiti u filmske. Međutim redatelj može postati umjetnik koji će nam predočiti svijet ne takav kakav objektivno izgleda, nego i subjektivno: on je u stanju stvarati nove realnosti, evocirati čarobne svjetove, stvarati simbolične mostove između činjenica i stvari među kojima u realnom životu ne postoji neposredna veza. Rudolf Arnheim prenio je pojam Gestalt, kako ga je razvila gestalt-psihologija, i na estetiku.
PDF
