U Katoličkom listu uočeno je i izdvojeno blizu 800 bibliografskih jedinica koje su prepoznate kao filozofske. Njihov popis je priložen članku kao »Bibliografija filozofskih članaka i prikaza te s ...filozofijom i filozofima povezanih prinosa u Katoličkom listu (1849–1945)«. Više od polovice popisanih tekstova čine rasprave i članci, pretežno autorska djela, a tek manjim dijelom prijevodi. Četvrtina svih filozofskih sadržaja objavljena je za urednika Stjepana Bakšića (1920–1936). Od autora do početka 20. st. po broju objavljenih radova prednjače Josip Rieger i Ante Bauer, dok su u 20. st. najplodniji suradnici Andrija Živković, Stjepan Bakšić i Nikola Kolarek.
Rasprava »O postanku čovjeka« Antuna Kržana ističe se kako brojem nastavaka (57) tako i duljinom izlaženja (1872–1877). Množina građe u Katoličkom listu omogućila je pokretanje teološkog časopisa Bogoslovska smotra (1910), koji je od početka izlaženja objavljivao i filozofske članke.
Otprilike polovica filozofskih sadržaja objavljenih u Katoličkom listu otpada na prinose iz opće filozofske tematike. Ti sadržaji dominiraju u starijim godištima, a pojavljuju se i u apologetskim raspravama. Karakterizira ih nepovjerenje prema novovjekovnoj i modernoj filozofiji, prema racionalističkoj i protestantskoj kritici, kao i izrazita naklonost prema grčko-rimskoj filozofiji. Posebno je kritici podvrgnuta francuska filozofija 18. st. kao ona koja je idejno prethodila Francuskoj revoluciji. Veliko zanimanje je iskazano za Voltairea i, još veće, za Rousseaua, što je posljedica preokupacije školstvom u drugoj polovici 19. st. Kritici je podvrgnuta i njemačka filozofija 18. i 19. st., posebno njemački klasični idealizam. Od njemačkih filozofa najčešće se spominju Kant i Hegel.
S općim filozofskim sadržajima u velikoj je mjeri povezana neoskolastička filozofija, koja se u časopisu ponekad naziva i »kršćanska filozofija«, a prisutna je kao filozofska opcija u starijim apologetskim raspravama te od kraja 19. st. kao službena katolička filozofija.
Trećina filozofskih sadržaja u Katoličkom listu bavi se socijalnom filozofijom, što uključuje i političke koncepcije i/ili ideologije 19. i 20. stoljeća. Članci o liberalizmu dominiraju drugom polovicom 19. st. U njima se ukazuje na bezdušno postupanje liberalnog kapitalizma kao na glavni razlog opravdanog organiziranja radništva. Članci posvećeni socijalizmu i komunizmu kontinuirano izlaze od prvih do zadnjih godišta, s tim da u kasnijim godištima u prvi plan dolazi boljševizam kao radikalna realizacija komunizma. Ovakvo izrazito zanimanje za društvene procese potaknuto je i papinskim enciklikama.
Četvrtina tekstova koji su u ovom listu prepoznati kao filozofski bavi se filozofijom prirode gdje respektabilna imena katoličke teologije i filozofije (poput Antuna Kržana i Ante Bauera) argumentirano raspravljaju sa svojim suvremenicima, posebno s hrvatskim ideolozima darvinizma, i to još za Darwinova života. Ove rasprave metodološki i kritički prednjače u Katoličkom listu. S ovom temom tijesno su povezani članci iz filozofije religije koji najčešće propitkuju odnos razuma i vjere, znanosti i dogme.
