Zaradi močnega vala urbanizacije in omejenih možnosti formalne zaposlitve v velikih azijskih mestih se čedalje bolj krepi ulična prodaja, ki je zaradi neodobrene uporabe javnega prostora pogosto ...sporna in nezakonita. Nedeljska tržnica v Kuteku v indonezijski občini Depok se je morala z lokacije zraven univerze, na kateri je bilo običajno polno ljudi, preseliti v razmeroma odmaknjeno stanovanjsko sosesko, kjer pa prodajalci še vedno precej dobro poslujejo. Študija primera, predstavljena v tem članku, temelji na obsežnih terenskih opazovanjih in intervjujih ter pojasnjuje, kako je bila izbrana nova lokacija tržnice in kako je prostorsko urejena, da lahko zadovoljuje potrebe prodajalcev, stanovalcev in kupcev. V članku je predstavljeno, kako so stanovalci in prodajalci razvili inovativen, odprt in samoorganiziran sistem upravljanja tržnice, ki se prilagaja spreminjajočemu se številu in lastnostim prodajalcev in kupcev. Čeprav sistem velja za učinkovito orodje, ki omogoča uspevanje sive ekonomije, zaradi omejenih načrtovalskih zmožnosti zahteva sodelovanje z drugimi deležniki, na podlagi česar se lahko rešujejo nepričakovani izzivi. Sodelovanje med deležniki je povečalo koristi in zmanjšalo slabosti sive ekonomije v javnem prostoru.
Analizirajući uticaj indirektnih poreza, a naročito poreza na dodanu vrijednost, na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu konkurentnost na inostranom ...tržištu, od momenta njegovog inkorporiranja u fiskalni sistem Bosne i Hercegovine 2006. godine pa do danas, u ovom radu autori nastoje ukazati na činjenicu da ipak postoji relevantan uticaj PDV-a na vanjskotrgovinski sektor, a naročito na ekonomske performanse
preduzeća koja su u procesu vanjskotrgovinske razmjene strateški izvozno orjentirana. Mada se na prvi pogled čini da hipoteza kojom porez na dodanu vrijednost, bitno ne utiče na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu onkurentnost na inostranom tržištu, cilj ovog rada je dokazati njenu ekonomsku neodrživost. Previsoke stope poreza na dodanu rijednost implicitno negativno utiču i na osnovne makroekonomske
agregate kao što su; povećanje vanjskotrgovinskog deficita i stope nezaposlenosti,BDP-a, BDP- per capita, itd. Iako je izvoz stimuliran i oslobođen od plaćanja PDV, ipak preduzeća imaju dodirnih tačaka sa tom vrstom poreza prilikom nabavke potrebnih inputa za roizvodnju. Izvozna preduzeća imaju konstantnu pretplatu poreza na dodanu vrijednost koji izuzetno sporo vraćaju od Uprave za indirektno oporezivanje. Ako uz sve navedeno, uzmemo u obzir i razmatranje
uvođenja nove, veće stope poreza na dodanu vrijednost, u kontekstu „ vladinih mjera ekonomske politike za pokrivanje budžetskog deficita i pokretanja ekonomskih reformi“, a na insistiranje IMF-a i EU, zbog konvergentnosti i kompatibilnosti sa fiskalnom politikom Evropske Unije i imperativnih zahtjeva međunarodnih financijskih institucija, onda je problematiziranje ove teme izuzetno aktuelno zarad ekonomske održivosti države Bosne i Hercegovine.
Utaja poreza u zemljama bivše Jugoslavije Crnogorac, Marko; Lago-Peñas, Santiago
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
12/2019, Letnik:
37, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
U ovome radu daje se prikaz procjene utaje poreza u svim bivšim zemljama Jugoslavije za različite godine i poreze u posljednja dva desetljeća. Jedva dostupni podaci fiskalnih i nacionalnih računa ...omogućavaju nam samo približne procjene. Unatoč tome, koristan su doprinos postojećoj literaturi u jedinstvenom smislu, jer se utaja poreza procjenjuje po prvi put u nekim od ovih zemalja. Glavna zbirna procjena utaje poreza temelji se na podacima sive ekonomije i poreznog opterećenja. Nadalje, ovim istraživanjem pružene su specifične mjere protiv utaje pojedinih poreza koji se temelje na odstupanjima podataka iz različitih izvora. I na kraju su izvedene implikacije za mjere kontrole utaje poreza i promatranog ubiranja poreza.
Nakon što je započeo novi sustav naplate obveza domaćih i stranih nautičara s pomoću jedinstvene vinjete u sklopu projekta e-Nautika, uočena je pojava nelegalnog iznajmljivanja stranih jahta i ...brodica tako da se strani gosti, koji se periodično izmjenjuju, određenim stranim plovilom, vezanim uz obalu jedne od luka nautičkog turizma, ne koriste za plovidbu, krstarenje, šport i rekreaciju, već samo kao određen oblik apartmanskog smještaja za noćenje i prehranu. Naime, takva se plovila redovito, obično na početku turističke sezone, rabe za plovidbu samo onoliko vremena koliko je potrebno da se izmijene članovi posade i putnika prema dobivenoj vinjeti, a onda su nakon toga stalno vezana uz obalu, što se može okarakterizirati kao „crni charter bez plovidbe“. Naime, uočena pojava upućuje na sumnju da se određeni dio takvih plovila u stranom vlasništvu nalazi u ponudi na ilegalnome turističkom tržištu.
Koliko god država nastojala pravno regulirati obavljanje ekonomskih aktivnosti, evidentirati ih i oporezivati, uvijek postoje segmenti u kojima veći ili manji obujam ekonomskih transakcija izmiče ...nekim od tih propisa. Tako se javlja potreba da se ove transakcije posebno proučavaju, prate i da se procjenjuje njihov obujam i utjecaj na veličinu i strukturu društvenog proizvoda, državnog proračuna i drugih makroekonomskih pokazatelja. Ovo je osobito važno za privrede u tranziciji kada se ukupna ekonomska aktivnost usporava, a značaj sive ekonomije povećava. U ekonomskom smislu, ključne generatore sive ekonomije predstavljaju kako neumjeren porezni sustav, tako i pretjerana regulativa u području privređivanja. Kao ekonomske posljedice takvog njihova djelovanja, javljaju se gušenje regularne poslovne aktivnosti i preusmjeravanje u tzv. neformalnu zonu. U određenoj mjeri, poslovanje u spomenutoj zoni predstavlja i spontanu tržišnu reakciju na neprirodni intervencionizam, odnosno na neprikladno uplitanje države u ekonomske tokove.
Neslužbeno gospodarstvo (siva ekonomija, neformalno gospodarstvo, rad na crno) prisutno je, u većoj ili manjoj mjeri, u svim zemljama svijeta. U radu se teorijski i empirijski analizira neslužbeno ...gospodarstvo. Teorijski dio odnosi se na definiranje neslužbenog gospodarstva i razloga sudjelovanja u neslužbenom gospodarstvu. Empirijskim dijelom rada analizira se neslužbeno gospodarstvo u Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2009. godine. Metodom radne snage procijenjen je udio zaposlenih u neslužbenom gospodarstvu u Hrvatskoj za navedeno razdoblje. Ispitani su i odnosi službene zaposlenosti i službene nezaposlenosti, zatim neslužbene zaposlenosti i službene zaposlenosti, kao i neslužbene zaposlenosti i službene nezaposlenosti.
Članak propituje vezu između suvremenih ekonomskih migracija u Španjolsku i ulogu španjolske sive ekonomije i njene potrebe za jeftinom, neprijavljenom radnom snagom kao jednim od ključnih faktora ...rane i privremene ekonomske imigracije. Zbog restriktivne imigracijske politike nastala je značajna razlika između španjolskih državljana, novog stanovništva iz Europske Unije i imigranata. Ekonomski imigranti se često nalaze na dnu društvene ljestvice, a u interesu je velikog kapitala da se nastavi politika isključivanja i onemogući njihova integracija.
Siva ekonomija u HRvatskoj Švec, Marija
Financijska teorija i praksa,
12/2009, Letnik:
33, Številka:
4
Web Resource
Odprti dostop
Predmet ovog rada jest procjena udjela sive ekonomije u službenom gospodarstvu metodom radne snage u razdoblju 2001-2007. na temelju administrativnih i anketnih podataka. Glavna su pitanja: Kako su ...se kretale stope aktivnosti? U kakvom su odnosu te stope i udjeli sive ekonomije? Postoji li, i kakva je, korelacija između službene zaposlenosti, službene nezaposlenosti i neslužbene zaposlenosti (sive ekonomije)? Kakva je pozicija Hrvatske s obzirom na članice Europske unije? Moguće je pretpostaviti da će povećanje stopa aktivnosti uzrokovati smanjenje udjela sive ekonomije. No pokazat će se da takav odnos vrijedi samo za administrativne, ali ne i za anketne podatke. Korelacijska će se analiza temeljiti na regresijskim modelima. Usporedbom sive ekonomije u Hrvatskoj s onom u europskim zemljama potvrđuje se loš položaj Hrvatske, odnosno iznimno visok postotak sive ekonomije. Dobiveni su rezultati aproksimativni i pokazuju razinu sive ekonomije u hrvatskom gospodarstvu, koja je vjerojatno podcijenjena. Razlog tome su raspoloživa statistika i ograničenja navedene metode.
Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih ili ekonomskih razloga. U tu ...namjenu za zemlje kandidate, od kojih je deset postalo punopravnim članicama EU 1. svibnja 2004. godine, osmišljen je tzv. Eurostatov Exhaustiveness program1. U skladu s rezultatima tog programa, nove
članice EU u službeni BDP uključuju i korekciju za sivu ekonomiju. Uključivanjem sive ekonomije, Hrvatska po dosegnutom BDP-u po stanovniku mjerenom po paritetu kupovne moći, smanjuje zaostatak za EU-25. Smanjuje se i udio ukupnih izdataka konsolidiranog sektora države, čime se Hrvatska nalazi ispod prosjeka zemalja NMS-8. Glede udjela javnog duga u BDP-u i nakon uključivanja sive ekonomije, Hrvatska se nalazi u lošijoj poziciji od većine NMS-8 zemalja. Glede Maastrichtskih kriterija konvergencije, postupak uključivanja sive ekonomije ne mijenja situaciju sadašnjeg (ne)ispunjavanja kriterija. Uključivanjesive ekonomije utječe na dva indikatora: indikator udjela deficita sektora države u BDP-u i indikator udjela javnog duga u BDP-u. Uključivanjem sive ekonomije ne postiže se ispunjavanje kriterija deficita sektora opće države. Kriterij veličine javnog duga, Hrvatska zadovoljava i bez uključivanja sive ekonomije. Kriteriji inflacije i visine dugoročnih kamatnih stopa nisu izravno vezani uz veličinu BDP-a. Međutim, uključivanjem sive ekonomije, uz pretpostavku nastavka procesa konsolidacije javnih financija, postaje više nego razvidno da će Hrvatska relativno lako ispuniti sve Maastrichtske kriterije prije ulaska u EU, čime će prihvaćanje eura kao službene valute biti moguće u vrlo brzom roku nakon primjene prijelaznog ERMII mehanizma.
Nakon što je započeo novi sustav naplate obveza domaćih i stranih nautičara s pomoću jedinstvene vinjete u sklopu projekta e-Nautika, uočena je pojava nelegalnog iznajmljivanja stranih jahta i ...brodica tako da se strani gosti, koji se periodično izmjenjuju, određenim stranim plovilom, vezanim uz obalu jedne od luka nautičkog turizma, ne koriste za plovidbu, krstarenje, šport i rekreaciju, već samo kao određen oblik apartmanskog smještaja za noćenje i prehranu. Naime, takva se plovila redovito, obično na početku turističke sezone, rabe za plovidbu samo onoliko vremena koliko je potrebno da se izmijene članovi posade i putnika prema dobivenoj vinjeti, a onda su nakon toga stalno vezana uz obalu, što se može okarakterizirati kao „crni charter bez plovidbe“. Naime, uočena pojava upućuje na sumnju da se određeni dio takvih plovila u stranom vlasništvu nalazi u ponudi na ilegalnome turističkom tržištu.
When the new system of charging national and international yachtsmen was started by offering a unique vignette within the e-Nautika project illegal charter of foreign yachts and crafts has been noticed. Namely, foreign guests, taking turns, charter a foreign craft berthed in a marina and do not use her for navigation, cruising, sport or recreation, but exclusively as a form of accommodation for overnight stays and meals. When the season starts such crafts are normally used for navigation just for crew and passenger exchange in accordance with the valid vignette and after that they are berthed, which can be characterised as ‘’black charter without navigation’’. In other words, the observed activity leads to the conclusion that a certain number of crafts in foreign ownership is offered at illegal tourism market.
PDF
