Tvorjenke s pomenom vršilca dejanja se v slovenskem jeziku izpeljujejo z dokaj številnimi domačimi in prevzetimi priponskimi obrazili, izmed teh so najrodnejša: -ač, -lec, -(a)tor, -ar, -er, -(a)nt, ...-ec in -telj. Ista glagolska podstava je lahko družljiva z različnimi besedotvornimi morfemi, tipičnimi za to pomensko skupino, vendar take izpeljanke niso (ali pa le zelo redko) stilno enakovredne. Tvorjenke so eno- aki dvoglasne, kar je hkrati z mestom naglasa predvidljivo na podlagi naglasnih lastnosti podstave in obrazila.
U članku se daje povijesni pregled razvoja studija slovenistike u Zagrebu i ideoloških modela koji su se uz taj studij vezali. Dopusnica za otvaranje novoga, modernoga Sveučilišta u Zagrebu izdana je ...19. X. 1874., a samo dvije godine kasnije počinju i prva sveučilišna predavanja o slovenskom jeziku, ubrzo i o književnosti. Tradicija zagrebačke slovenistike duga je više od 130 godina. Utemeljitelj i prvi profesor slovenistike bio je Fran Celestin, koji je studij ugradio u širi kontekst slavenske filologije. Njegov nasljednik Fran Ilešič, blizak novoilirskim ideološkim pozicijama, inzistirao je na komparatističkoj vizuri i bavio se uglavnom zonama dodira između hrvatske i slovenske književnosti. Nakon Ilešiča studij sve više obilježava samosvjesno slovenstvo kome su pečat udarili Anton Slodnjak i Fran Petrè.
Rad pokušava odgovoriti na pitanje mogu li se varijante imenskog člana u pograničnim nar-ječjima slovenskog jezika uz granicu sa Austrijom te u drugim narječjima slovenskog jezika smatrati rezultatom ...jezičnih kontakata između njemačkog i slovenskog jezika. Uspoređuju se ostali oblici imenskih članova u nekoliko drugih slavenskih jezika, a nakon teoretskog dijela, koji daje usporedbu funkcija članova u slovenskim narječjima i u njemačkom jeziku, slijedi analiza jezičnog materijala na narječju. Bavljenje ovom temom otvara nova područja za dal-jnja istraživanja.
U radu su prikazani refleksi praslavenskih naglasnih tipova imenica a-deklinacije u mjesnom govoru Dolnje i Gorenje Mraševo, koji pripada skupini dolenjskih narječja slovenskoga jezika. Opisan je i ...naglasni sustav navedenoga govora s naglaskom na nizu oblika u kojima se pojavljuje postpraslavenski novi cirkumfleks. Povijesnojezična analiza naglasnih tipova imenica a-deklinacije donosi neke važne spoznaje za naglasni sustav slovenskoga jezika. U govoru dolazi do analognoga podudaranja samoglasnika praslavenskoga naglasnog tipa a, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa b i to refleksa imenica s praslavenskim dugim samoglasnikom u jedinom/zadnjem slogu osnove, što je posljedica prenošenja naglaska na dužinu. Novost predstavlja analogija u instrumentalu množine. Kod nekih je imenica praslavenskoga naglasnog tipa c očuvano povlačenje cirkumfleksa na dužinu uz proklitike (mr. na glàːvo, na nùːge). Došlo je također i do podudaranja imenica praslavenskoga naglasnog tipa b, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa c, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas.
Centar za slovenski jezik kao drugi/strani} djeluje u sklopu Odsjeka za slovenistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. On je središnja slovenska ustanova koja razvija cjelokupnu ...infrastrukturu za postizanje, provjeravanje i potvrđivanje znanja slovenskog jezika kao drugog/stranog. Ima pet programa: 1.\ Seminar slovenskog jezika, literature i kulture (od 1964.\ godine), 2.\ Simpozij Razdoblja namijenjen istraživačima slovenskog jezika, literature i kulture u Sloveniji i inozemstvu, 3.\ Slovenski na stranim sveučilištima, koji sudjeluje s 50 sveučilišta u svijetu, 4.\ Tečajevi slovenskog organiziraju tečajeve, posebice u Sloveniji, 5.\ Ispitni centar, provodi vanjsko provjeravanje jezičnoga znanja i brine se o cjelokupnom sustavu certificiranja znanja slovenskog kao drugog/stranog jezika. Osim navedenih programa djelatnost Centra povezuju i programi Obrazovanje, koji organizira raznovrsne oblike seminara za učitelje i lektore te testatore slovenskog kao stranog jezika te im nudi odgovarajuću stručnu i obrazovnu potporu, te Izdavaštvo, koje se brine o tisku udžbenika, priručnika i drugih materijala u sklopu djelatnosti Centra. Centar sudjeluje u raznim domaćim i stranim projektima, a osim toga u sklopu njega istražuju se brojne teme vezane za slovenski kao drugi/strani jezik.
