U članku se prikazuje razvoj sokolskog pokreta od prvih početaka u Češkoj i njegovo širenje u Hrvatskoj te istražuje povijest društva Hrvatski sokol u Makarskoj. Autor istražuje značenje sokolstva u ...Hrvatskoj, Dalmaciji i Makarskoj te uvjete njegova djelovanja. Poseban naglasak stavlja se na povezivanje sokolskog djelovanja s političkom situacijom u Hrvatskoj i Monarhiji te strankama koje su imale najveći utjecaj na Hrvatski sokol. Sokolsko društvo u Makarskoj osnovano
je 1894., a prestalo je s djelovanjem 1914. uslijed zabrane rada sokolskim društvima u Monarhiji zbog početka Prvog svjetskog rata. U funkcioniranju mu je velike probleme stvarao otpor kotarskog poglavarstva i autonomaška stranka, no unatoč tome postiglo je veliki utjecaj u svakodnevnom gradskom životu.
Na temelju podataka iz raznovrsne građe u članku su rekonstruirani segmenti profesionalnoga, stručnoga, publicističkoga, društvenoga i sportskoga djelovanja Hinka Mašeka viteza Bosnadolskoga ...(1860–1910), financijskoga činovnika i stručnjaka, istaknutoga sokolaša. Prikazan je tijek Mašekova školovanja i radnoga vijeka te njegovi prinosi hrvatskoj pravnoj znanosti. Najobimniji, središnji dio rada posvećen je pregledu Mašekova angažmana i doprinosa društvenom, kulturnom i sportskom životu sredina u kojima je djelovao (Vukovar, Zagreb, Ogulin), pri čem je posebna pozornost usmjerena njegovoj uključenosti u sokolski pokret. Za hrvatsku sportsku povijest Mašek je najvažniji kao inicijator i jedan
od suosnivača vukovarskoga „Srijemskoga sokola“, prvoga sokolskoga društva u Slavoniji, a usto je sudjelovao u radu zagrebačkoga te bio prvi starješina ogulinskoga „Hrvatskoga sokola“. Tekst nudi nešto opširniji osvrt na djelatnost vukovarskoga „Sokola“ u prvim godinama nakon utemeljenja te organizacije (1886–88).
Djelomično je rekonstruirana Mašekova suradnja u stručnoj te sportskoj i drugoj periodici. Njegovo cjelokupno javno djelovanje nastoji se uklopiti u odgovarajući sociopolitički kontekst. Rad daje i osnovne informacije o članovima Mašekove uže obitelji – roditeljima, braći, sestri, supruzi i djeci.
Na razglednici je fotografirana gradnja Sokolskega doma v Gornjem Logatcu. Razglednica je neuporabljena, tako da na njej ni nobenega datuma. Posnetek je gotovo nastal pred letom 1929, ko je bila ...otvoritev doma.
Dopis sokolskega s prošnjo za prispevke za nastajajočo Javno knjižnico za Trebnje, katere temelj je bila bivša knjižnica Bralnega društva v Trebnjem. Sokolsko društvo v dopisu obljublja, da bo s ...prispevki nabavilo knjige najboljše vsebine in obvešča, da bosta prispevke na domu pobirala (sokolska) brata Tratar in Blagotinšek. Dopis je bil poslan članom sokolskega društva v Trebnjem.
Dopis Sokolskega društva v Trebnjem Jugoslovanski knjigarni v Ljubljani. Dopis je bil poslan leta 1932 in se nanaša na neprejete izvode iz njihove knjižne zbirke Ljudska knjižnica.
