Spolnost i adolescencija Protić, Dubravka
Nastavnička revija,
12/2020, Letnik:
1, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Iako se o spolnom odgoju često raspravlja, postavlja se pitanje postoje li adekvatni odgojno-obrazovni sadržaji u srednjim školama sadržaji. Cilj ovog rada je ispitati znanje i stavove učenika ...medicinske škole o spolnosti te postoji li potreba za uvođenjem zdravstvenog odgoja u srednje škole. Također se željelo utvrditi postoji li razlika spolnog ponašanja učenika u dobi od 14 godina i učenika u dobi od 18 godina. Uzorak ispitanika čini 216 učenika Škole za medicinske sestre Vinogradska, 176 djevojaka i 41 mladić. U istraživanju su sudjelovali učenici od prvog do četvrtog razreda, a dobna granica kretala se između 14 i 19 godina. Za potrebe ovog istraživanja konstruiran je anketni upitnik. Sva pitanja u anketnom upitniku su pitanja objektivnog tipa. Zadatak učenika je odabrati odgovor između više ponuđenih odgovora. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika i osnovni statistički parametri te hi kvadrat test. Učenici Škole za medicinske sestre Vinogradska ne posjeduju točne informacije o spolnosti te postoji potreba za uvođenjem spolnog odgoja (u okviru zdravstvenog odgoja) u srednje škole. Manjak edukacije adolescenata o spolnosti ima za posljedicu nedostatak ključnih informacija što potvrđuje naše istraživanje. Našim ispitanicima nedostaju osnovne spoznaje o menstrualnom ciklusu, metodama kontracepcije i njihovoj uspješnosti, trudnoći te pobačaju.
Cilj istraživanja je utvrditi koliko se učitelji s određenim radnim iskustvom osjećaju kompetentno poučavati o ljudskoj spolnosti te kako procjenjuju važnost pojedinih tema za poučavanje o ljudskoj ...spolnosti. Također je cilj utvrditi koje teme nikad ili rijetko poučavaju, kao i razloge takvog odabira. Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. na uzorku od 52 učitelja Prirode i Biologije. Provedena je online anketa u kojoj su učitelji pomoću skale od 1 do 5 procjenjivali svoje slaganje s tvrdnjama koje se odnose na procjenu: (i) kompetentnosti za poučavanje o ljudskoj spolnosti, (ii) važnosti tema za poučavanje o ljudskoj spolnosti te (iii) tema koje nikad ili rijetko poučavaju. Provedena je i procjena utjecaja određenih čimbenika na odabir teme koje nikad ili rijetko poučavaju. Istraživanjem je utvrđeno da se učitelji osjećaju djelomično kompetentnima poučavati o ljudskoj spolnosti pri čemu teme Masturbacija i Različite seksualne orijentacije (homoseksualnost, biseksualnost, transrodnost,…) procjenjuju važnima, ali ih i navode kao teme koje, uz teme Emocije i Nasilje u vezama, nikada ili rijetko poučavaju. Kao glavne razloge za nepoučavanje pojedinih tema vezanih uz ljudsku spolnost navode nedovoljnu količinu vremena za izvedbu sata i činjenicu da pojedine teme nisu određene ishodima. Učitelji većinom procjenjuju kako religija i stavovi učenika i nastavnika uopće ne utječu na odabir tema za poučavanje o ljudskoj spolnosti, a oni s više godina radnog iskustva većinom procjenjuju kako stavovi društva, ali i roditelja djelomično utječu na odabir teme za poučavanje o ljudskoj spolnosti.
Extended description:
Erotični sejem s striptizetami, starletami in pripomočki. Izjava Max Modic. Zavod za kulturo pornografije 69 je na Celjskem sejmu ta konec tedna organiziral mednarodni erotični ...sejem »EROTIKA 69«. Sejem je ciljni publiki in zainteresirani javnosti celovito predstavil slovensko ponudbo s področja zabavne industrije za odrasle.
Information:
An international erotic fair "Erotic 69" was organized in Celje. To its target audience and interested public the fair offered a full range of Slovenian adult entertainment industry offer and products.
Original language summary:
Mednarodni erotični sejem je ciljni publiki in zainteresirani javnosti celovito predstavil slovensko ponudbo s področja zabavne industrije za odrasle.
Rad se bavi pitanjem seksualnoga odgoja u odgojno-obrazovnom kontekstu u prvoj polovini 20. stoljeća. Ono što je karakteristično za to razdoblje, ali i čitavo stoljeće, jest postojanje dvostrukih ...standarda u odgoju i obrazovanju dječaka i djevojčica, prema kojima je ženska seksualnost uglavnom nevidljiva. Prijetnja društvu bio je muški spolni nagon, koji je trebalo kontrolirati, pa se većina propisa, normi, knjiga, uputa i zakona bavila tom tematikom. Dominantan je utjecaj Katoličke crkve, koja je raznim zakonskim i moralnim regulativama određivala granice prihvatljivog odnosno neprihvatljivog ponašanja te zagovarala isključivo apstinenciju. Pogled na seksualnost bio je negativan, barem na deklarativnoj razini, pa se na razne načine provodila politika kontrole, discipline i zastrašivanja. To se potkrepljivalo netočnim medicinskim „činjenicama” o štetnosti pretjeranoga izlučivanja tjelesnih tekućina, što pak dovodi do slabljenja živčanoga sustava i raznih drugih ozbiljnih poremećaja. Spomenuti elementi karakteriziraju prvu polovinu 20. stoljeća te se jasno ocrtavaju u izvorima korištenima u ovom radu.
Rad ističe da odnos između spolnosti (seksualnosti) i prokreacije valja razumijevati počevši od njegova položaja unutar povijesti i u kontekstu povijesnosti kultura. Pri tome autor naglašava da su od ...druge polovice 19. st. na djelu velike kulturne promjene obilježene napuštanjem primata prokreacije nad spolnošću, odnosno izlaskom iz višetisućljetnog hermeneutičkog shvaćanja spolnosti kroz prokreaciju. Analizom spolnosti i prokreacije, rad ukazuje na zapadno shvaćanje 'prokreacionizma' uočavajući njegove pitagoričke korijene. Traži se nadilaženje takvog shvaćanja i ukazuje na dokumente crkvena učiteljstva 20. st., posebice Drugog vatikanskog sabora, ističući promjene u hermeneutičkim pogledima. Polazeći od apostolske pobudnice Amoris laetitia pape Franje, spolnost se promatra u njezinoj povezanosti s posvemašnjim zajedništvom koje se stvara između muškarca i žene, njihova potpuna i bogata jedinstva. Ističu se i razlike između, s jedne strane odnosa spolnosti i prokreacije unutar Crkve, i s druge stavova koji u društvu postaju sve dominantnijim, naglašavajući da postoji manje elemenata u kojima postoji konsenzus a više razmimoilaženja.
Članak donosi kratak pregled emocije srama pod psihološkim i osobito kulturološkim gledištem. Također se dotiče osjećaja skromnosti koji je povezan sa stidom. Oboje, i skromnost i stid, prisutni su u ...čitavom ljudskom rodu, pomažući izgradnji “društvenih ugovora" koji se prenose, spoznaju te uključuju norme ili neko kršenje pravila ili običaja, osobito povezanih s emocionalnim i osobnim područjem, ‘seksualnim’ ili ‘intimnim’, a koja su općenito prihvaćena. Stid je povezan s moralom i društvenim osjećajima, budući da oni duboko odražavaju pravila i standarde društva o kojemje riječ. Sram može igrati značajnu ulogu u psihopatologji, u izraženjem obliku može pridonijeti psihopatološkom razvoju nekih poremećaja, poput primjerice depresje ili poremećaja prehrane, poput anoreksje.
Iskustvo srama uključuje snažne osjećaje nelagode s različitim varijacijama od osobe do osobe. Oni su često popraćeni somatskim i psihološkim pojavama, s izvanjskim očitavanjima, koja su izvan kontrole: neverbalnom komunikacijom kao što su pogledi, grimase, uzdisanje, spuštanje pogleda, itd. Sram, dakle, proizlazi iz gubitka odgovarajuće slike o sebi u javnosti i gubitka samopoštovanja, pokreće mehanizam kompleksa manje vrijednosti’, što ugrožava identitet osobe. Kada je narušena slika o sebi, osjećaj srama koji se javlja iznimno je snažan te izaziva patnju. Naposjetku, neke tendencije unutar naše kulture ili društva mogu navesti pojedinca da se srami što se srami, a rezultat je da sram postaje prilika za iskupljenje te osobni i zajednički rast.
Extended description:
"Parada ponosa" - homoseksualci, lezbijke in transparenti udeležencev ter izjave udeležencev, tudi dve mladenki iz tujine, izjava Miha LOBNIK, mirna demonstracija po mestu, ...izjava Erwan FOURE; županja Vika POTOČNIK maha; nastop mladca - dame. V Ljubljani je tako že drugo leto zapored potekala parada ponosa, s katero so želeli organizatorji opozoriti na položaj istospolno usmerjenih v slovenski družbi in nujnost zakonodajnih sprememb.
Information:
The second year in a row, Ljubljana held a “Gay parade” where organizers wanted to draw attention to the situation of homosexuals in the Slovenian society and the need for legislative changes."Gay Pride" –parade of homosexuals, gays and lesbians holding their banners, making statements, making a peaceful demonstration in the city.
Original language summary:
V Ljubljani je drugo leto zapored potekala parada ponosa, s katero so želeli organizatorji opozoriti na položaj istospolno usmerjenih v slovenski družbi in nujnost zakonodajnih sprememb.
Prateći razvoj Crkve od njezina pojavljivanja u javnosti nakon
Petrova govora i zanosnog, odvažnog prihvaćanja poruke (usp. Dj
2), čiji su se plodovi gotovo idealno ostvarivali u prvim zajednicama
...(usp. Dj 4,32-35), pa sve do današnjih dana, svjedoci smo sličnih
događanja spasenja u njezinu krilu. Ne prihvaća se često njezina
poruka entuzijazmom prvih kršćanskih zajednica. Uostalom, ni u
njima se riječ spasenja nije širila bez teškoća (usp. Dj 6).
Ne može se ostati indiferentnim promatrajući pokatkad veoma
oskudne plodove obraćenja ne samo danas nego i u prvoj Crkvi,
nakon najbriljantnijih izričaja vjernih navjestitelja vesele vijesti
(usp. Pavlova besjeda pred Areopagom, Dj 17, 22-34). Dijalektička
napetost između navještaja i odjeka naviještene riječi u srcima
ljudi ostaje misterij Crkve kroz svu njezinu povijest, sadašnjost, a
vjerujemo i budućnost. Autor pokušava uroniti u tu dijalektiku ne
štedeći upozoriti na uloge i odgovornosti svakog krštenika u
uloge najodgovornijih za širenje blage vijesti, predvodnika Božjeg
naroda - zaređenih svećenika. Autor nastoji dodirnuti najvažnija
područja odvijanja osloboditeljskog djelovanja Crkve služeći se
provedenim i pristupačnim empirijskim podacima, kao i dubokim
osobnim iskustvima stečenim na različitim poljima pastoralne,
posebno župničke djelatnosti, iako ne samo u njoj.
PDF
