Antropološko proučavanje turizma Ivan Kovačević; Ana Banić-Grubišić
Etnoantropolos̆ki problemi,
02/2018, Letnik:
13, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu autori prate istorijat razvoja antropologije turizma od šezdesetih godina prošlog veka do danas. Pored specifične metodologije (etnografski terenski rad), osnovnu karakteristiku ...antropološkog proučavanja turizma čini akcenat na sociokulturnoj dimenziji turizma. U okviru antropološkog istraživanja turizma istraživački interes je usmeren na razumevanje društvene i kulturne prirode turizma.
Dosadašnja istraživanja i njihovi rezultati u čistim i mješovitim sastojinama mezijske bukve na različitim staništima, kao najrasprostranjenije i najvažnije vrste drveća u Srbiji, nisu dovoljna za ...potpuno sagledavanje i sistematizaciju staništa i sastojina prema trenutnoj i potencijalnoj razini proizvodnosti (Vučković i Stajić 2005). Postoji više različitih načina utvrđivanja potencijalne proizvodnosti staništa. U tom kontekstu, visina stabala je generalno prihvaćena kao najznačajniji indikator proizvodnosti staništa. S obzirom na to, potencijalna proizvodnost staništa najčešće se utvrđuje preko stanišnog indeksa (eng.
site index
– SI) koji se određuje kao iznos dominantne visine sastojine u određenoj starosti (Monserud 1984; Sterba and Monserud,1993; Bravo and Montero 2001; Gadow 2002; Skovskaard and Vanclay 2008; Pretzsch 2009; Zlatanov et al. 2012; Bontemps and Bouriaud 2014; Kitikidou et al. 2015).
Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). U šumarstvu Srbije klasifikacija staništa prema proizvodnosti provodi se pomoću tzv. bonitetnih visinskih grafikona, koji predstavljaju izjednačenu ovisnost visine o prsnom promjeru i bonitetu staništa u obliku visinskih krivulja. Broj izjednačenih linija visina u ovisnosti o prsnom promjeru predstavlja broj bonitetnih razreda, ujedno i broj nizova obujma u tarifama, koji se određuju prema potrebi (Banković and Pantić 2006). U cilju poboljšanja postojećeg sustava klasifikacije staništa prema proizvodnosti, njegove usklađenosti s dominantnim načinom klasifikacije staništa po proizvodnosti i kreiranja mogućnosti za usporedbu dobivenih rezultata s rezultatima ocjene proizvodnog potencijala staništa bukve u Europi, neophodno je definirati krivulje stanišnih indeksa (eng.
site index curves
) za ovu vrstu drveća. Stoga, cilj istraživanja je (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija anamorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu na području Žagubice u istočnoj Srbiji.Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice (oko 15 000 ha ukupne površine pod šumom). Nadmorska visina je od 650 do 1250 m. Prosječna godišnja temperatura i količina oborina iznose 9,8°C i 682 mm. Za utvrđivanje stanišnih indeksa korišteni su podaci o starosti i visinama dominantnih stabala sa 109 subjektivno odabranih privremenih kružnih pokusnih ploha (u cilju pokrivanja cjelokupnog raspona stanišnih uvjeta i dobnih razreda), veličine 500 m2. Na svakoj plohi je utvrđena prosječna starost i srednja visina 10% najdebljih stabala. Izmjereni podaci o visinama u različitim starostima upotrijebljeni su za dobivanje prosječne krivulje rasta u visinu (metoda vodeće krivulje, eng.
guide-curve method
). Prosječna krivulja visinskog rasta je modelirana pomoću 7 različitih funkcija rasta (Tablica 2). Temeljna starost za izračun SI iznosi 100 godina (SI100). Kriteriji za odabir najboljeg modela bili su sljedeći: koeficijent determinacije, suma kvadrata relativnih odstupanja i relativna prosječna kvadratna greška (%). Odgovarajućim procedurama dobivene su tzv. anamorfne krivulje stanišnih indeksa.
Prvi dobiveni rezultati provedene analize pokazuju da primijenjeni modeli imaju relativno visoke koeficijente determinacije, ukazujući na to da objašnjavaju više od 65% varijacije u dominantnim visinama, što se prema kriterijima Cohena (1986) može smatrati kao veliki učinak. Između ostalih, modeli Korsuna i Schumachera pokazuju najbolje ukupne statističke značajke. Ipak, Korsunov model je preliminarno izabran za kalkulacije stanišnih indeksa zbog nešto boljih statističkih indikatora. U cilju dodatne ocjene primjenjivosti Korsunove funkcije i ostalih modela, konstruirane su i grafički predstavljene prosječne krivulje visinskog rasta (Slika 1). Korsunova se funkcija pokazala kao najbolja s obzirom na promatrane statističke indikatore i po praćenju tijekova rasta, pa je definitivno izabrana kao model za konstrukciju seta anamorfnih krivulja stanišnih indeksa (Slika 2).
Ovaj rad ima veliko značenje za šumarski sektor u Srbiji i bukvu kao dominantnu vrstu. U izvjesnom smislu, imajući u vidu veliki uzorak s dobro distribuiranim jedinicama unutar različitih starosti i stanišnih razreda, ovo istraživanje je prvo obimno istraživanje proizvodnosti bukovih staništa. Uz to, primijenjena metoda stratifikacije staništa prema proizvodnosti je po prvi puta provedena na bazi stanišnih indeksa dobivenih s privremenih pokusnih ploha. Dobivena saznanja imaju praktičnu primjenjivost u okviru gospodarenja šumama, kao temelj za donošenje odluka na polju planiranja, šumarske politike i ekologije. Naravno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u cilju proširivanja baze podataka i saznanja o odnosu između dominantnih visina i starosti u bukovim sastojinama u proučavanom području, kao i pristupiti konstrukciji polimofrnih krivulja stanišnih indeksa. Na taj način polimorfne krivulje stanišnih indeksa bile bi takođe vrlo korisne i u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za implementaciju načela potrajnog gospodarenja šumama.
Data on average age and height of dominant moesian beech trees from 109 temporary sample plots were used to establish anamorphic site index curves (SI) calculated from seven growth functions (Chapman-Richards, Korf, Korsun, Hosfeld IV, Todorović, Schumacher and Prodan). The base age for calculation of SI was 100 (SI100). The guide curve method was applied. For the evaluation of the models, statistical as well as visual examinations were considered. The results showed that all the applied models had a relatively high coefficient of determination (R2) value, indicating that the models accounted for more than 65% of the variation in the dominant height, which can be considered as large effects. Korsun’s function shows the best overall statistics, which makes this model the most suitable for the construction of anamorphic site index curves for the study area.
The obtained results are of importance for effective decision making in forest management planning, forest policy, and ecology in Serbia. Namely, regarding the relatively large sample and well-distributed sample units per age and site classes as well as the source of data (temporary sample plots), the developed site index curves and the method of stratifying the sites according to their productivity were performed for the first time in Serbia. Future studies should be performed in order to expand the knowledge on the dominant beech height-age relationships in the studied region using another well-known procedure of site index construction – polymorphic site index curves and stem analysis data.
Da bi mogli kontekstualizirati i razumjeti društvene svjetove, antropolozi pomno promatraju. Promatramo kako se pojedinci i zajednice odnose jedni prema drugima i prema svojim idejama. Proučavamo ...intimno i subjektivno, kao i kozmologije velikih razmjera pomoću kojih ljudi ostvaruju sebe i svijet. Naše participativne metode i reflektivne analize dokumentiraju kompleksne, zamršene, uobličene, ali i nasumične aspekte ljudskog razmišljanja i djelovanja. U antropologiji takve aktivnosti nude ne samo kritičke opise sadašnjosti (na njihovim povijesnim putanjama) već i moguće nagovještaje budućnosti nekog društva. Drugim riječima, antropološka analiza ne samo da opisuje nego i predviđa. Ovaj rad razmatra ideje predviđanja, procjenjivanja i mogućnosti u antropologiji. Propituje koje su metodološke i teorijske pretpostavke ugrađene u antropološke načine predviđanja, odnosno opisa i posljedične analize naših terena. Istražuje kakve učinke imaju prakse anticipacije, kako na ljude i fenomene koje proučavamo tako i na disciplinu. U središtu rada su prijedlozi različitih načina pristupanja vizijama koje predviđaju budućnost. Reflektirajući o svojim etnografskim i analitičkim putovanjima po Srbiji, nastojim pojasniti zašto sam trenutačno posvećena pitanjima predvidljivosti i mogućnosti i na terenu i u disciplini. Želja mi je potaknuti raspravu o vrijednosti pažnje usmjerene na ono što predvidljivošću ne možemo obuhvatiti.
This article offers a view from a diplomatic standpoint on the rivalry and disputes between the great powers and the newly-established Balkan states regarding the trans-Balkan railway projects in the ...1900–1912 period. It is based mostly on archival material of a diplomatic provenance. Economic and geostrategic issues have always been closely linked. In the context of the Balkans, these issues became more important in the early 20th century, when a clash of economic, political, and strategic interests took place between the great powers and the new Balkan states. The ideas and projects of building trans-Balkan railways were created in the late 19th and early 20th centuries, mostly within the frame of Austria-Hungary, Italy, Serbia, Montenegro, Bulgaria, and Greece, but the Ottoman Empire and other European powers also became involved in the matter. Although these states cited economic interests, the Sublime Porte, which was responsible for issuing building concessions, was convinced that political and strategic goals stood behind these railway projects, and therefore hesitated for several years. A diplomatic discourse on the Balkan railways developed in the 1906–1912 period, primarily between Austria-Hungary and Serbia. However, these projects remained only on paper due to sudden political upheavals in the Balkans in the 1908–1912 period, and particularly due to the diplomatic crisis that took place between Austria-Hungary and Serbia, related to Serbia’s attempts to secure access to the Adriatic via the Albanian littoral.
Rad putem analize svetogorskog modela i odnosa Svete Gore prema Grčkoj i Vaseljenskoj patrijaršiji pokazuje da bi istovetno ili slično rešenje za srpske crkve i manastire na Kosovu i Metohiji bilo ...neprimenjivo, pa čak i veoma štetno za Srpsku pravoslavnu crkvu, Republiku Srbiju i srpski narod ukoliko bi takav model bio nametnut.
Rad je razmatra pitanja uspostavljanja i razvijanja pedagoškog pluralizma u obrazovnoj politici i praksi u Srbiji u razdoblju od sredine 20. stoljeća do danas. Pod pedagoškim pluralizmom ...podrazumijevamo uvažavanje i afirmaciju različitih pedagoških koncepcija i pristupa u razvijanju teorije i prakse obrazovanja, odnosno njegovanje različitih teorijskih orijentacija u području obrazovanja, kao i omogućavanje i ostvarivanje alternativnih rješenja glede organizacije i funkcioniranja školskog i nastavnog rada u odnosu na dominantni model školovanja. U vrijeme jugoslavenskog socijalističkog sustava, koga karakterizira nepostojanje demokratskog političkog poretka i odsustvo njegovanja pluralističkih stavova i vrijednosti, izostao je i pedagoški (i školski) pluralizam. Povoljniji uvjeti za razvoj pedagoškog i školskog pluralizma u Srbiji stvoreni su u post-socijalističkom razdoblju. Nakon 90-tih godina 20. stoljeća otvorena je mogućnost osnivanja privatnih odgojno-obrazovnih ustanova, a od nedavno i vrtića i škola posebne pedagoške orijentacije (tj. alternativnih škola). Također, u proteklom razdoblju realiziran je veći broj projekata, programa i obuka usmjerenih ka unaprjeđenju kvalitete nastavnog i školskog rada, u okviru kojih se mogu prepoznati ideje i koncepti karakteristični za reformne pedagoške pokrete. Međutim, dojam je da se inicijative i napori kojima se podupire pluralizam u obrazovanju, a koji dolaze od znanstvene i stručne javnosti, kao i od prosvjetnih vlasti, odnose uglavnom na demokratizaciju i unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja unutar javnog sustava školstva, a ne na promoviranje i podršku privatnom obrazovanju i/ili alternativnim pedagoškim koncepcijama u njihovom izvornom obliku.
Prilagođavanje europskim pravilima podrazumijeva preobrazbu gospodarstva i poduzeća, kako u djelatnosti proizvodnje tako i u izvozu roba. Regionalne integracije nameću promjene u strukturi ...proizvodnje. Izbor djelatnosti uspješno se ocjenjuje s pomoću Newtonova zakona gravitacije. U članku koriste se osnovni elementi gravitacijskog modela, BDP, broj stanovnika i distanca, a razdoblje u kojem se analiziraju trgovinski tijekovi jest od 2001. do 2018. Nadalje, u radu se ocjenjuje trgovinska razmjena Srbije s ostalim članicama EU-a, a posebno se uzimaju u obzir iskustva Republike Hrvatske. Rezultati gravitacijskog modela pokazuju da je trgovinska razmjena s distanciranijim članicama EU-a manja nego sa zemljama EU-a koje su bliže. Štoviše, istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno više trguje sa susjednim državama članicama EU-a, što je i osnovna zamisao ovoga gravitacijskog modela. Međutim, iznimke postoje u trgovinskoj razmjeni s razvijenim gospodarstvima EU-a. Cilj je ovoga članka detaljno analizirati strukturu trgovinske razmjene Srbije s članicama EU-a. Također, u radu se uzima u obzir poučno iskustvo Republike Hrvatske od postupka pristupanja do punopravnog članstva u EU-u. Gravitacijski model prikazan u ovome radu poslužit će za ocjenu smjera srpske trgovine u procesu pridruživanja EU-u.
Enciklopedika u Srbiji Mlakar, Mirko
Studia lexicographica,
10/2019, Letnik:
13, Številka:
24
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Razvoj glavnoga dijela enciklopedike u Srbiji, onoga na srpskom jeziku,
u ovome je radu predstavljen kroz izdavačka poduzeća i druge organizacije,
poput kulturne ustanove Matice srpske, koje se bave ...proizvodnjom
enciklopedičkih djela. Enciklopedičko stvaralaštvo u Republici Srbiji samo je
djelomice praćeno institucionalizacijom, premda se od početka XXI. stoljeća,
primjerice iz javnoga poduzeća Službeni glasnik, javljaju ideje o osnivanju
enciklopedijskoga zavoda, u pravilu po uzoru na Leksikografski zavod u Zagrebu.
U članku se razmatraju stajališta i postupci pojedinih poduzeća i ustanova,
struke i političkih čimbenika u vezi sa središnjom enciklopedičkom
institucijom. Autor ne samo da nudi elemente za ocjenjivanje nekih važnijih
enciklopedičkih djela, poglavito
Vojne enciklopedije
(prvo izdanje
1958–69., drugo 1970–76), nego se dotiče i nekih općih metaleksikografskih i
bibliografskih pitanja. Već zbog tipa djelatnosti i izdanja organizacija o
kojima piše u ovom radu, autor ulazi i u područje srpske jezične
leksikografije.
In this study, the
development of the main current of encyclopedism in Serbia, the one in the
Serbian language, is presented through publishing companies and other
organisations that deal with producing encyclopedias, such as the cultural
institution Matica srpska (
Matrix Serbica
). Encyclopedic work in
Republic of Serbia is only partially accompanied by institutionalization, even
though the idea of founding an encyclopedic institute modelled after the
Institute of Lexicography in Zagreb (Republic of Croatia), such as the one
initiated by the Službeni glasnik (Official Gazette) public enterprise, has
been present since the start of the 21st century. The article deals
with the views and procedures of individual companies and institutions as well
as professional and political factors related to the central encyclopedic
institution. Not only does the author present elements for the evaluation of
some of the significant encyclopedic works, especially the
Vojna
enciklopedija
(
Military Encyclopedia;
first edition 1958–1969,
second edition 1970–1976), but also touches on some of the general questions of
metalexicography and bibliography. Due to the type of activities and editions
of organizations written about in this work, the author also examines the field
of Serbian language lexicography.
Članak donosi uvid u to kako je razlikovanje među pojmovima brendiranja nacije i brendiranja
turističke destinacije bitno za uspješno rebrendiranje zemlje s negativnim i narušenim
imidžom. Na ...primjeru Srbije autori žele pokazati kako je država razvila konkurentne marketinške
strategije s ciljem poboljšanja investicija, izvoza i mogućnosti zapošljavanja, ali nije
uspjela razviti koherentnu platformu za upravljanje brendom nacije na najvišoj strateškoj
razini. Kroz pregled literature prikazuju se razlike i odnosi između triju pojmova – brendiranja
mjesta, brendiranja nacije i brendiranja destinacije. Analizira se sadržaj ključnih inicijativa
brendiranja te vizualnih poruka koje su razvile i implementirale Vlada Republike Srbije i Nacionalna
turistička organizacija Srbije u periodu od 1996. do 2016. godine. Rezultati analize
predstavljeni su kronološki i kroz diskusiju, te su utvrđene poveznice između praksi brendiranja
destinacije i brendiranja nacije. Autori su zaključili da se dosad ni jedna od pokrenutih inicijativa
nije pokazala uspješnom, većinom zbog slabog ili pogrešnog razumijevanja koncepta
brendiranja nacije na najvišem političkom nivou na način da ga se brka s brendiranjem destinacije
i turističkom promidžbom. Danas se promocija Srbije ponajviše svodi na predstavljanje
države unutarnjim i vanjskim učesnicima kao turističke destinacije.
Cilj rada ispitivanje je potencijala za brendiranje „mekih“ činilaca teritorijalnog kapitala u
gradovima srednje veličine u Srbiji. Koncept teritorijalnog kapitala odnosi se na ukupni potencijal
...gradskog razvoja koji kombinira objektivne, „tvrde“ i subjektivne, „meke“ činioce kako
bi privukao investicije i ostvario lokalni razvoj određenog područja. Budući da je brendiranje
gradova postalo imperativ lokalnih razvojnih strategija, rad ima za cilj povezati te koncepte
kako bi se naglasio mogući potencijal za brendiranje mekih dimenzija teritorijalnog kapitala.
U radu su korišteni podaci istraživanja provedenog u periodu od 2013. do 2015. godine u
okviru Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na
reprezentativnom uzorku stanovništva od 18 do 65 godina u osam gradova. U prvom dijelu
teksta raspravlja se o konceptu teritorijalnog kapitala, koji se dovodi u vezu s procesom brendiranja
grada. U drugom dijelu teksta analizira se društvo Srbije. Najprije se sumiraju glavne
karakteristike društveno-prostorne transformacije u postsocijalističkom periodu i ukazuje se
na neusklađenost između teritorijalnog kapitala i procesa brendiranja gradova. Dalje je predstavljena
metoda istraživanja, koja se fokusira na percepciju ispitanika/građana, zapostavljenu
meku dimenziju teritorijalnog kapitala. Vodeći se perspektivom brendiranja gradova kao
postavljenim analitičkim ciljem, u tumačenju dobivenih rezultata primijenjene su prilagođene
dimenzije modela CBI (prepoznatljivost, puls, ljudi). Rezultati istraživanja tumačeni su iz perspektive
korištenih koncepata u radu. U zaključku se u kratkim crtama sumira zašto i na koji
se način promatrane meke dimenzije teritorijalnog kapitala mogu prepoznati kao relevantan
potencijal u procesu (re)brendiranja istraživanih gradova.