Članak daje pregled broja nezakonitih ulazaka u zemlje Europske unije na području Sredozemlja. Pritom se iznose zasebni pregledi za svako od triju područja i to – istočno-mediteransko, ...srednje-mediteransko i zapadno-mediteransko područje. Razdoblje pregleda omeðeno je zadnjom fazom velike migracijske krize 2015./2016. te velikom pandemijskom krizom koja je takoðer utjecala na broj nezakonitih ulazaka državljana trećih zemalja u EU. Prikazom kretanja broja nezakonitih ulazaka u EU od strane državljana trećih zemalja kroz dulji period nastoji se dati uvid u moguće utjecaje koji dovode do stagnacije, odnosno progresije predmetnog broja u odnosu na različite čimbenike. Za izvore podataka uzima se statistika meðunarodnih organizacija zaduženih za postupanje prema migrantima, i to u prvom redu IOM-a, pri čemu se brojčani podaci daju i u grafičkim prikazima u cilju boljeg predočavanja statističkih podataka. Poseban se naglasak stavlja na istočno-sredozemnu rutu koja izravno utječe na stanje nezakonitih migracija na tzv. zapadno-balkanskoj ruti i Republici Hrvatskoj. Analizom stanja nezakonitih migrantskih kretanja na području Sredozemlja, osobito na istočnom Sredozemlju, nastoji se dati uvid u čimbenike koji utječu na to stanje nezakonitih migracija na ovom dijelu vanjskih granica EU-a.
Mediteranska prehrana 3.0 Tominac, Ana; Moro, Elisabetta; Albala, Ken ...
Etnološka tribina,
12/2023, Letnik:
53, Številka:
46
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj će rad nastojati u kratkim crtama opisati konceptualne transformacije mediteranske prehrane od druge polovine 20. stoljeća do danas. Ovaj nesumnjivo popularni prehrambeni model, koji objedinjuje ...različite prehrambene kulture Sredozemlja, isprva je prepoznat kao zdravstveno blagotvoran, nudeći pomoć u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Početni impuls globalne popularnosti prehrambene kulture Sredozemlja, koji dolazi iz medicinskih i nutricionističkih znanosti, dugoročno je pripomogao pojednostavljenju složenih prehrambenih sustava Sredozemlja koji se od 2000-ih počinju prepoznavati kao homogeni kulinarski i kulturni obrazac. Nakon što je mediteranska prehrana 2010. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, razumijevanje ove prehrambene kulture nesumnjivo se promijenilo. Danas mediteranska prehrana dobiva svoje nove artikulacije unutar politika održivog razvoja, očuvanja bioraznolikosti i ekosustava koje dugoročno nastoje razviti nove političke i ekonomske modele u okviru nužne transformacije trenutnih prehrambenih sustava prema zelenijim i održivijim rješenjima.
This paper will try to sketch the conceptual transformations of the Mediterranean diet from the second half of the 20th century to the present. This undoubtedly popular food model, which combines various food cultures of the Mediterranean, was initially recognized due to its health benefits, contributing to the prevention of cardiovascular diseases. The initial impulse for the global popularity of the Mediterranean food culture, which came from medical and nutrition sciences, has helped simplify, in the long run, the complex food systems of the Mediterranean, which have been recognized as a homogeneous culinary and cultural pattern since the 2000s. After the Mediterranean diet was inscribed on the UNESCO Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity in 2010, the understanding of this food culture changed. Today, the Mediterranean diet is being examined within the context of sustainable development policies and the protection of biodiversity and ecosystems with the aim of developing new long-term political and economic models within the necessary transformations of present food systems towards greener and more sustainable solutions.
Unter der Annahme, dass der Orientalismus und Balkanismus nicht einmal rudimentär die reichhaltigen interkulturellen Beziehungen zwischen Europa und dem Mittelmeer erfasst, argumentiert die ...vorliegende Forschungsarbeit, dass es nötig ist, einen weiteren Diskurs in Ermangelung einer besseren Bezeichnung unter dem Namen Mediterranismus einzubeziehen. Darunter sind kulturelle Imaginationen des Mittelmeeres als philosophische und poetische Denkfigur der europäischen Schriftkultur zu verstehen. Die Hauptaufgabe ist dabei auf der Grundlage der Begriffsgeschichte in Fragmenten und der Deduktion der heuristischen theoretischen Hypothesen eine Rekonstruktion und kontrastive und komplementäre Komparation dieser drei Diskursformationen durchzuführen, unter der Einsicht, dass sie unter den Bedingungen der Moderne bei der europäischen Selbstbesinnung zugleich entgegengesetzt und miteinander verwoben sind. Daher enthalten sie eine ganze Reihe von perzeptiven, affektiven und kognitiven Gegensätzen und Widersprüchen, die gesondert in weiteren Forschungsarbeiten zu untersuchen sind.
V sodobnih mestih se lokalna tekmovalnost za finančne vire krepi bolj kot kdaj koli in vodi v razvoj mest, za katera je značilna pomembna družbenoekonomska preobrazba. V dosedanjih raziskavah so ...avtorji tesno povezavo med širjenjem mest, družbenoekonomskim razvojem in megadogodki proučevali samo za določena območja in vrste rasti mest, pri čemer so pogosto prezrli vlogo megadogodkov pri krepitvi nenačrtnega širjenja mestnih območij. Atene so kot gostiteljica poletnih olimpijskih iger leta 2004 tipičen primer razvijajočega se mesta, ki gosti megadogodek, in sicer predvsem zaradi tesne povezave med olimpijado, razvojem infrastrukture in nenačrtnim širjenjem mesta. V članku avtorja prikrito razmerje med gospodarskim razmahom kot posledico olimpijskih iger in preveliko liberalnostjo urbanizma povežeta z dolgoročnim nenadzorovanim širjenjem mestnih površin, značilnim za razvoj Aten. Ker so posledične družbenoekonomske razmere omogočile začetni val nenadzorovanega širjenja mestnega območja, jih pojasnjujeta kot šibkost konkurenčnega mesta na slabo načrtovanih in dolgotrajno dereguliranih urbanih območjih, kot je atensko. Podrobna analiza najnovejših razvojnih stopenj gospodarske rasti in nesklenjenega širjenja mestnih površin daje dodaten vpogled v procese nenačrtnega širjenja današnjih mest in pomaga prepoznati morfološke vzorce in družbenoekonomske dinamike, ki so značilne za širjenje mest med izmenjujočimi se cikli gospodarske rasti in recesije.
U radu se govori o Sredozemlju (Mediteranu) kao „mjestu susreta i mira“. Naime, na poziv Talijanske biskupske konferencije održan je u Bariju od 19. do 23. veljače 2020. susret katoličkih biskupa iz ...područja zemalja koje su povezane sa Sredozemljem. Na susret koji je organiziran prvi put u povijesti došlo je 58 predstavnika iz 20 „mediteranskih zemalja“. Na pitanje zašto je organiziran ovaj susret odgovorio je predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Gualtiero Bassetti: „Ovom inicijativom nismo se htjeli svrstati s prorocima nedaće koji dižu ruke kad su neredi i ratovi u pitanju.., jer vjerujemo da ljubav jača od mržnje, dijalog od fundamentalizma i pravda od bezakonja“. A projekt susretu Crkava iz Sredozemlja ima povijesne korijene koji su vezani uz „proročko viđenje“ gradonačelnika Firence, Giorgia La Pire, koji je pedesetih godina prošloga stoljeća organizirao „Mediteranske razgovore“. On je Mediteran nazvao „Tiberijadskim jezerom“ oko kojega su smješteni narodi koji pripadaju „trostrukoj Abrahamovoj obitelji“. Ovoga puta poziv je upućen katoličkim biskupima sa Sredozemlja da dođu u Bari na „susret, razgovor i molitvu“ koja je završila euharistijskim slavljem s Papom Franjom, u nedjelju 23. veljače 2020. godine.
Premda susret nije bio „znanstveni skup“, ali bio je povijesni i zapažen medijski događaj na kojem su biskupi na „sinodalan način“ govorili o znakovima vremena za ovo naše doba, te izmijenili bogatu i raznoliku liturgijsku, eklezijalnu i duhovnu crkvenu tradiciju. Okupljeni oko pape Franje, s kojim je završio ovaj susret, osjetilo se „proročke riječi“ Svetoga Oca kojima nas usmjerava i potiče da preko ekumenskih i međureligijskih susret „budemo mirotvorci i promicatelji dijaloga među ljudima i narodima“. U tom vidu pisanje i djelovanje „sluge Božjega La Pire o Mediteranu kao „mostu koji povezuje prostore i ljude“, povezano s „teologijom koja ima biti u službi mira i kulture dijaloga“, imalo je osobito značenje na susretu biskupa u Bariju s temom „Sredozemlje kao mjestu susreta i mira“.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Iako se Sredozemlje smatra jednom od najstarijih prostornih cjelina u svijetu, njegove su granice još uvijek predmet istraživanja i rasprava. Ovaj rad nastoji pridonijeti definiranju Sredozemlja ili ...Mediterana kroz ispitivanje percepcije njegova prostornog obuhvata u Hrvatskoj i povezanosti s fizičkim i sociokulturnim obilježjima prostora. Istraživanje je provedeno metodom kognitivnih karata na uzorku od dvjesto ispitanika. Kao rezultat dobivena je široka granična zona koja razdvaja tzv. ''pravo'' Sredozemlje od područja koja nisu dijelovi Sredozemlja. Ta zona u određenoj mjeri ima svojstva neizrazitog skupa (engl. fuzzy set) koji predstavlja postupni prijelaz između polova pripadnosti određenom skupu. Rezultati istraživanja na ispitanicima pokazali su da je najveća podudarnost percipiranih granica Sredozemlja s dinarskim smjerom pružanja reljefa (sjeverozapad-jugoistok), osim u Istri, te s obalnom crtom u čitavom hrvatskom primorju. Rezultati također pokazuju da su pri odabiru percipirane granice Sredozemlja čimbenici prirodne sredine važniji od sociokulturnih.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
The Catalogue of Good Practices of Sustainable Culinary Heritage Experiences in Mediterranean Area provides a detailed description of 18 culinary experiences from 8 different Mediterranean countries: ...Italy, France, Spain, Portugal, Croatia, Greece, Cyprus and Slovenia. The good practices cover various types of culinary experiences, namely tourist sites networks dedicated to food or culinary products, services connected to food products, professional activities linked to food highlighted through a touristic activity, culinary events, specific tourist sites dedicated to food or culinary products. The Catalogue reveals how culinary experiences work, who is involved, and what are the “ingredients” which make them successful. Each culinary experience is described through a story in which you will find valuable information on: local (territorial) anchoring and relationship to heritage, organising and managing aspects, relation to existing policies and strategies, sustainability aspects, innovative aspects, monitoring and stakeholders’ views.
PDF
