Kriza identiteta modela »socijalne države« otvorila je niz pitanja za teoretičare i praktičare. Ovi problemi, naravno, nisu zaobišli niti sustav potrošačko stečajne zaštite kojoj je primarni cilj ...ekonomska i socijalna »rehabilitacija« potrošača što je differentia specifica u odnosu na primarni cilj korporativnog stečaja, namirenje vjerovnika. Prostor koji ovdje imamo ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo na jedno od ključnih pitanja novog potrošačko stečajnog zakonodavstva: prava na dom. Pritom se posebno analizira praksa Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud) u postupcima prema čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Pravo na dom«) jer polazimo od pretpostavke da saznanja o ovome mogu biti ključna za razumijevanje problematike rada, kao i za pravilnu primjenu instituta prava na dom. U cilju što sveobuhvatnijeg odgovora na samu temu, uz uvažavanje prethodno navedenog, struktura i koncept rada je tome morao biti prilagođen. Ovaj rad mogao je biti podijeljen na tri dijela što će se i vidjeti tijekom njegovog čitanja, ali to formalno nije učinjeno.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
There are numerous models which are under contemporary business conditions used for assessment of creditworthiness and forecasting bankruptcy possibility of a enterprise. One of these models is ...Altman Z – score model. On the basis of adjustments of original model for possibility of bankruptcy forecasting, which is applicable just to enterprises with whose stocks are traded on organized market, a modified model was developed which is applicable only to enterprises with whose stocks are not traded on organized market. Altman made additional modification of model and formulated Z’’ score model that is applied on production and unproductive enterprises, as well as on enterprises that operate in developing countries. Stated models separate financially successful enterprises from those that are threatened by bankruptcy proceedings. On the basis of Z’’ score model Altman classified credit rating of enterprises and with it developed Z’’ score adjusted model. In this paper, we conducted the analyses of credit rating for 33 enterprises in restructuring and 90 enterprises that are not in restructuring, by using Z’’ score adjusted model, as well as determined possibility of occurrence of bankruptcy of enterprise on the basis of Z’ score model. Authors concluded that approximately 57% of analyzed enterprises in restructuring have the lowest credit rating, while possibility of occurrence of bankruptcy in the next two years for those enterprises is more than 90%. On the other hand, approximately 60% of enterprises which are not in restructuring have high credit rating and operate in safe zone, while approximately 6% of enterprises have the lowest credit rating with high possibility of occurrence of bankruptcy in the next two years.
Kriza u trgovačkim društvima definira se unutar poslovne ekonomije a podrazumijeva stanje društva u kojem je upitan njegov opstanak i ugrožena egzistencija. Postoje različite klasifikacije krize a o ...tome koliko je ona duboka ovisi vrijeme i način izlaska iz nje. Česta pojava kriza u trgovačkim društvima navela je razne autore da pokušaju konstruirati model za predviđanje stečaja. Takvi modeli predstavljaju zbirne financijske pokazatelje koji imaju zadatak da predvide mogućnost stečaja u promatranim trgovačkim društvima
U radu se analiziraju zakonska rješenja o stečaju potrošača i jednostavnom stečaju potrošača te raspoloživi statistički podatci o postupcima stečaja potrošača od donošenja Zakona o stečaju potrošača ...do danas. Uvodno se iznosi komparativna analiza temeljnih regulativnih modela o stečaju potrošača te se polemizira o svrsi propisa o stečaju potrošača. Centralni dio rada posvećen je ključnim pitanjima u postupku redovnog i jednostavnog postupka stečaja potrošača uz kritički osvrt na prijepore i dileme što se javljaju u praksi. Posebna pozornost posvećuje se kriterijima i uvjetima za oslobođenje od preostalih obveza poštenog dužnika, trajanju provjere ponašanja, imovini potrošača koja ulazi u stečajnu masu uz komparativnu analizu pravnih rješenja i prakse usporedivih zakonodavstava. U zaključku se daje opća ocjena autora o postignućima Zakona od njegova stupanja na snagu u siječnju 2016. godine do danas te uočenim izazovima za koje pro futuro treba ponuditi odgovarajuća (pravna) rješenja.
The author analyzes the legal regulation regarding consumer bankruptcy and simple consumer bankruptcy and presents statistical data on the consumer bankruptcy proceedings from the enactment of the Consumer Bankruptcy Act to the present. In the introduction, a comparative analysis of the basic regulatory models on consumer bankruptcy is provided followed by a discussion on the objective and purpose of the simple consumer bankruptcy procedure along with a critical overview of controversies and dilemmas encountered in practice. Special attention is paid to the criteria and conditions for the release of the fair consumer from remaining obligations, determining a period of conduct, the consumer’s property that could be liquidated as a bankruptcy estate, with a comparative analysis of legislation and case law of comparable legal systems. The author concludes by providing an overall evaluation of the achievements of the Act from its enactment in January 2016 to the present as well as challenges that will have to be dealt with in the future by of fering adequate legal regulations.
Predviđanje poslovnog neuspjeha predstavlja izazovan istraživački i praktični problem, koji je ponovno aktualiziran u razdoblju zadnje ekonomske krize zbog velikog broja insolventnih poduzeća i ...poduzeća u stečaju. Kroz ovaj članak je prezentiran model za predviđanje stečaja za hrvatska SME poduzeća iz proizvodnog sektora. Empirijsko istraživanje je pokazalo da su kao statistički značajni fi nancijski pokazatelji za predviđanje stečaja proizvodnih SME identificirani: EBIT marža, tekuća likvidnost i samofinanciranje. Ocijenjeni parametri za sva tri pokazatelja ukazuju da se povećanjem njihovih vrijednosti smanjuje vjerojatnost stečaja. Točnost predviđanja oblikovanog modela u segmentu uspješnih proizvodnih SME je 93%, u segmentu proizvodnih SME u stečaju je 78,6%, dok je ukupna točnost predviđanja 87,9%.
Rad obrađuje trenutno najaktualniju temu iz područja građanskopravne kolektivne zaštite. Naime, reformama Stečajnog zakona (njih sedam) kao i implementacijom Zakona o financijskom poslovanju i ...predstečajnoj nagodbi (s tri izmjene), čija je primjena počela tijekom 2012., hrvatsko insolvencijsko zakonodavstvo značajno je izmijenjeno. Ipak, indikativna metoda utvrđivanja činjenica pokazuje kako su stečajni i predstečajni postupci u odnosu na druge države u okruženju nešto kraći, ali su skuplji i s nižim stupanjem namirenja vjerovnika. Naravno, u odnosu na zemlje s razvijenim stečajnim sustavom, ovi pokazatelji su relativno lošiji. Uzimajući u obzir da na takve podatke pored samih zakonskih rješenja utječu i brojni izvansudski (institucionalni) čimbenici (nepovoljan društveni kontekst, problemi u platnom prometu, nezavidno stanje u domenu evidencije nekretnina i pokretnina, nedovoljan broj sudaca kojima je bilo povjereno vođenje stečajnog postupka, slaba obučenost stečajnih upravitelja, neadekvatni način njihovog financiranja i posljedično slaba motiviranost za rad), zakonodavac planira napraviti još jednu funkcionalizaciju Stečajnog zakona preuzimajući, nakon dvogodišnjeg eksperimentiranja iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odredbe o predstečajnoj nagodbi te vraćajući mnoge opcije u izradi stečajnog plana. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove stečajne regulative. Ovaj rad je nastao u potporu Hrvatske zaklade za znanost u okviru projekta 6558 "Business and Personal Insolvency - the Ways to Overcome Excessive Indebtedness"
U Hrvatskoj su kvantitativni podaci o stečajevima vrlo oskudni, te su stoga i statistička ispitivanja stečajeva iznimno rijetka. Pokušaj suočenja s ovim problemom rezultirao je izradom ankete koja je ...odaslana trgovačkim sudovima u Hrvatskoj, a na osnovi koje se dobio uvid u regionalnu strukturu brojnosti stečajeva u Hrvatskoj. Također, nakon specifičnog upita dobiven je izvod iz baze podataka sudskog registra trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj, te je pribavljena i agregatna statistika stečajeva u Hrvatskoj. Rezultati ankete pokazali su kako se više od polovice (i do 74%) stečajeva u Hrvatskoj otvara u regiji Zagreb, odnosno pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Također, u regionalnim centrima (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) postoji trend smanjenja broja otvorenih stečajeva, te trend ujednačavanja broja otvorenih i broja zaključenih stečajeva. Pretpostavljeno je kako je broj stečajeva u određenoj regiji inverzno povezan uz pokazatelje razvijenosti gospodarstva te regije (odnosno kako se više stečajeva otvara u slabije razvijenim regijama, i obratno). Nakon odustanka od višestruke regresije, i to zbog izrazitih statističkih problema koji se nisu dali zaobići, provedena je nešto jednostavnija statistička analiza. Formirana je matrica korelacija između broja otvorenih i zaključenih stečajeva, te pokazatelja razvijenosti (BDP po stanovniku; bruto dodana vrijednost - BDVpo stanovniku; stopa nezaposlenosti; koeficijent efikasnosti stvaranja vrijednosti - VA/C™; te prosječna plaća). Suprotno očekivanome, matrica korelacija pokazala je kako se prosječno više stečajeva otvara u razvijenijim regijama, odnosno kako postoji pozitivna korelacija između broja otvorenih stečajeva i pokazatelja razvijenosti.
Zbog sve češće prezaduženosti građana, a nakon njihove smrti i nasljeđivanja njihove
ostavinske imovine, nasljednici se, kako ne bi odgovarali za dugove ostavitelja, odriču nasljedstva.
Ukoliko se ...nasljednici ipak prihvate nasljedstva, oni odgovaraju za ostaviteljeve dugove cijelom svojom
imovinom do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Nasljednik je dužan podmiriti potraživanje svakog
ostaviteljeva vjerovnika koji to od njega zahtijeva sve do trenutka kada je visina podmirenog dugovanja
ostavitelja dosegnula vrijednost naslijeđene imovine, što dovodi do toga da se namiruju oni vjerovnici
koji prvi zahtijevaju ispunjenje obveze. Zbog neravnopravnog položaja ostaviteljevih vjerovnika
prema odredbama nasljednog prava, zakonodavac Republike Slovenije uveo je institut stečaja nad
prezaduženom ostavinom prema kojem se svi vjerovnici namiruju iz stečajne mase istovremeno i u
jednakim dijelovima, odnosno razmjerno. Uveden je i novi institut stečaja nad ostavinom bez nasljednika
koji pokreću isključivo ostaviteljevi vjerovnici, a Republika Slovenija u potpunosti je oslobođena
odgovornosti za ostaviteljeve dugove ukoliko ostavina prijeđe u njezino vlasništvo.
Ovaj rad nastoji ispitati koliko iznose imovine dužnika u stečajnim postupcima u Republici Hrvatskoj u suodnosu s imenovanjima voditelja stečajnih postupaka. Ciljevi i svrha rada su pružanje ...dinamičko-analitičkog prikaza sustava imenovanja voditelja stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj te ih analizirati u relaciji s nominalnim iznosima imovine dužnika. Baza podataka o imenovanjima koju objavljuje Ministarstvo pravosuđa povezana je s godišnjim financijskim izvješćima dužnika te je formirana inicijalna matrica s 32.840 imenovanja u kojoj dužnici imaju ukupnu nominalnu aktivu od 70,07 milijardi kuna. Kao takav rad se temelji na kreaciji nove baze podataka koja povezuje imenovanja voditelja postupaka s iznosima imovine dužnika u tim postupcima. Rezultati pokazuju da stečajni sustav Republike Hrvatske godišnje prosječno obrađuje predmete u vrijednosti od oko 10 milijardi kuna što izvrsno opisuje njegovu važnost za ekonomiju u cjelini, ali i za pravni sustav koji ju regulira. Također, rezultati prvi puta u Republici Hrvatskoj omogućuju javni uvid u kvantitativne indikatore u stečajnim postupcima na nacionalnoj razini što otvara prostor ekstenzivnijim istraživanjima.
Čvrstom pokroviteljskom izjavom
pokrovitelj preuzima obvezu pomaganja treće osobe radi njezina urednog
ispunjenja osigurane obveze prema primatelju izjave. Takve su izjave redovito
rezultat ...kompromisa kada se pokrovitelj i primatelj izjave ne može dogovoriti o
preuzimanju nekoga tradicionalnijeg sredstva osiguranja (npr. jamstva ili
garancije). Izdavanjem pokroviteljske izjave nastaje ugovorni odnos koji se
redovito kvalificira kao nepravi ugovor u korist trećega. Treća strana
(dužnik), iako nije strana predmetnog ugovornog odnosa, redovito je povezana s
pokroviteljem (npr. preko sudjelovanja u koncernu ili preko poduzetničkog ugovora) u čemu se nalazi i interes
pokrovitelja za preuzimanjem takvog osiguranja. Rad obrađuje pravnu narav
obveze pokrovitelja (posebice u usporedbi s jamstvom), pri čemu se dotiče i
određenja naravi takvoga jednostranoobvezujućeg ugovora. Zatim se obrađuje
sadržaj i opseg pokroviteljeve obveze pomaganja, a potom i mogućnosti zamjene
obveze pomaganja treće osobe ispunjenjem osigurane obveze izravno primatelju
izjave. Obrađuju se i moguće povrede i nemogućnost ispunjenja obveze pomaganja
te zaključno učinci stečajnog postupka i postupka izvanredne uprave na obvezu
pokrovitelja. U tom pogledu analiziraju se i pravila o zajmu kojim se nadomješta
temeljni kapital.
The issuer of the strong letter of
comfort undertakes to provide assistance to a third person aimed at its orderly
performance of secured obligation to the recipient of the letter. Such letters
are normally issued as a result of a compromise in situations when the third
party and the recipient are unable to reach an agreement on provision of other,
more traditional, security instrument (e.g. suretyship or guarantee). Through
issuance of such a letter a contractual relationship qualified as an atypical
contract in favor of the third party is established. Third party (the debtor),
although not a party to the contractual relationship between the issuer and the
recipient of the letter, is regularly affiliated with the issuer of the letter.
In such affiliation (e.g. through the group of companies or the undertaking
contract) lies the interest of the recipient to undertake such a security for
the third party. The paper elaborates on the legal nature of the issuer’s
obligation (especially in relation to the suretyship) whereat it touches upon
the nature of such a unilateral contract as well. Thereupon the paper
elaborates on the content and the measure of the issuer’s obligation to provide
assistance to the third person and then it gives a legal analysis of the possibility
to exchange such an obligation with the performance of the secured obligation
directly to the recipient of the letter. In addition, the effects of the breach
of the issuer’s obligation, its impossibility to perform its obligation and
finally the insolvency and the emergency management proceedings are elaborated
upon. In that regard rules on loan replacing
the share capital are also analyzed.