Intencija je pokretanje stečaja u pravom trenutku kako bi stečajna masa bila dovoljna za namirenje vjerovnika, radnika, poreznih i drugih davanja državi te se omogućilo kvalitetno restrukturiranje ...trgovačkog društva. Restrukturiranje trgovačkog društva provodi se kroz zakonski definiran termin „stečajni plan“. Praksa provođenja stečajeva u RH pokazala je da su dosadašnji stečajni postupci bili uglavnom pokrenuti kada više nije bilo moguće revitalizirati trgovačko društvo. Zakon o stečaju od dana usvajanja 1996. godine do danas mijenjan je 6 puta (posljednja izmjena napravljena je 2006. godine). Trenutno je u fazi usvajanja novog Zakona o stečaju koji bi trebao poboljšati njegovu primjenu i samim tim omogućiti bolji rezultat za sve sudionike stečaja. Pravodobno pokretanje stečaja velika je šansa za nastavak poslovanja trgovačkog društva, a ne samo pokušaj namirenja obveza ili dijela obveza i njegova likvidacija.
TEMELJNI POJMOVI I NAZIVI STEČAJNOGA PRAVA Sajter, Domagoj; Hudeček, Lana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2010, Letnik:
35, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Stečaj je interdisciplinarno područje na kojemu se susreću prije svega ekonomisti i pravnici, odnosno u širemu smislu ekonomski i pravni sustavi razmišljanja i izražavanja. Štoviše, Wood upravo ...stečajni zakon smatra konačnim testom je li pravosuđe uopće pravedno. U ovome se radu analiziraju nesuglasice oko temeljnih naziva koji se upotrebljavaju u stečajnome pravu. Te je nazive potrebno analizirati, razjasniti, i predložiti rješenje kako bi postigli suglasje oko naziva koji se ne bi redefinirali pri svakoj izmjeni Stečajnog zakona. U trenutku kad se brojni zakoni izmjenjuju zbog usklađivanja s propisima Europske unije, a ti zakoni definiraju naše društvo i odnose, važno je razlučiti pojmove u stečajnome postupku. Budući da je hrvatski Stečajni zakon 1990-ih “prepisan” iz njemačkog izvornika, učinjen je ne samo legislativni već i kulturni i jezični prijenos. Usmjerenost na njemački uzor dovela je do toga da su uz pravna rješenja nekritički prevedeni i temeljni nazivi stečajnoga postupka te je zaboravljeno kako valja pozitivno diskriminirati materinski jezik i, kad god je to moguće, koristiti se uobičajenim hrvatskim riječima, osobito nazivima. U radu se prikazuje sukob temeljnih naziva stečajnog postupka i daju argumenti za uporabu osnovne leksičke jedinice na ovom području – naziva stečaj.
Cilj je ovoga rada ukazati na praktične probleme u stečajnim postupcima prikazom rezultata terenskog istraživanja zaključenih stečajeva, kako bi stečajni postupak kvalitetnije ispunjavao svoje ...ciljeve. Istraživanje je izvedeno na uzorku od 30 stečajeva većih dioničkih društava s područja Slavonije i Baranje, a provedeno je u Trgovačkom sudu u Osijeku, Državnom arhivu u Osijeku, Državnom arhivu u Vukovaru (Arhivski sabirni centar u Vinkovcima) i regionalnom uredu Financijske agencije. U radu su prikazane i srednje vrijednosti trajanja stečajnog postupka, razine namirenja vjerovnika i visine novčanih nagrada stečajnih upravitelja. Rezultati istraživanja pokazuju da je praktična provedba stečajeva često u koliziji sa zakonski definiranim ciljevima stečajnog postupka. Stečajni upravitelji često su neuredni pri vođenju poslovne dokumentacije i imaju mogućnost u troškove postupka ugraditi rashode čija namjena nije jasna, a u postupcima nije neuobičajeno promatrati izigravanje volje vjerovnika. Stoga je potrebno unaprijediti transparentnost stečajnog postupka kako bi se vjerovnici namirivali u većoj mjeri, odnosno kako bi dužnik imao bolje izglede za opstanak.
Stečaj ne mora značiti i likvidaciju športskog kluba, nego može biti novi početak putem stečajnog plana (sanacijski plan). Stečajni zakon ne postavlja ograničenja kako će se stečajni dužnik i ...stečajni vjerovnici dogovoriti o nastavku obavljanja djelatnosti. Zloupotreba prava je zabranjena.
Korisno je navesti i da zastupnici po zakonu dužnika (do otvaranja stečaja) mogu trgovačkom sudu zajedno s prijedlogom za stečaj podnijeti i stečajni plan. Otvaranjem stečaja pravo na podnošenje plana ima isključivo stečajni upravitelj.
Područje predviđanja poslovnih poteškoća i u krajnjemu, stečaja iznimno je popularno. Najsuvremenije metode i modeli iz različitih znanstvenih područja i grana apliciraju se kako bi interesenti ...dobili informaciju o tome kreće li se određeno trgovačko društvo prema stečaju, te kakvi su izgledi njegova budućeg poslovanja.
Ovaj članak prezentira ključne točke u razvoju ovog područja ekonomije, ističući određene relevantnije autore i njihova istraživanja, s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku i domaće radove. Naglasak je stavljen na mješoviti logit-model i neuronske mreže kojih se veća primjena u Hrvatskoj tek očekuje.
U današnje se vrijeme gotovo sve poslovne aktivnosti odvijaju uz određene rizike. Ti rizici mogu biti potpuno različiti. Postoje na primjer: rizici od konkurencije, rizici nedostatka sirovina, rizici ...nemogućnosti pronalaska tržišta za svoje proizvode, rizici nemogućnosti naplate svojih potraživanja, rizici neadekvatne ponude na tržištu rada i mnogi drugi rizici na koje se može, ali i oni na koje se ne može utjecati. Izuzetno je važno da se rizici na koje se može utjecati smanje na najmanju moguću mjeru i da ih se uvijek ima u vidu. Jedan od vrlo velikih rizika u poslovanju svakog trgovačkog društva, o kojemu se mora voditi stalna briga je rizik od neadekvatne strukture bilance trgovačkog društva. Predmet ovoga istraživanja su bilance jednog trgovačkog društva "S" iz Slavonskog Broda u promatranom razdoblju od 2006. godine do 2009. godine. Cilj je prikazati kako su strukture bilanci po pojedinim godinama ukazivale na poremećaje u poslovanju.
Makedonsko stečajno pravo predviđa nove mogućnosti i dimenzije u provođenju pravnog instituta stečaja u skladu s duhom i vremenom suvremenih poslovnih subjekata.
Temeljni pojmovi i kontekst naših ...pozitivnih propisa preuzeti su iz prvog Zakona o stečaju iz 1997., koji je u većem dijelu bio usklađen s europskim zakonodavstvom, uključujući direktive o insolventnosti i stečajnim postupcima.
Konkretnije, reorganizacija kao iznimno važna nova odredba u makedonskom stečajnom pravu prvi je put uvedena Zakonom o stečaju iz 1997. te onim iz 2006. godine. Uvođenje tog pravnog instituta, inače dobro poznatog u drugim pravnim sustavima, značilo je uspješnu reformu nacionalnog zakonodavstva i usklađenje s europskim zakonodavstvom, posebice s Uredbom Vijeća EZ-a br. 1346/2000 o stečajnom postupku, koja prati trend pomaganja insolventnom dužniku. Prihvaćanje i provedba plana reorganizacije usmjereni su ka pomaganju insolventnome dužniku da se financijski učvrsti i nastavi s poslovanjem, a istodobno u većem omjeru omogućuju podmirenje tražbina vjerovnika.
Uspješna reorganizacija dužnika znači stvaranje pravnih pretpostavki koristeći se voljom vjerovnika da budu odabrani, što olakšava praktično ostvarenje najprihvatljivijeg oblika ekonomskog oporavka dužnika. Taj preduvjet predviđen je u odredbama Zakona o stečaju, a njegova će praktična primjena ostvariti pragmatičnu dimenziju reorganizacije kao novog pravnog instrumenta našeg stečajnog prava.
Odredbe koje reguliraju stečajnu reorganizaciju u skladu su s glavnim ciljevima Zakona o stečaju: stabilnost tržišta, promicanje gospodarske stabilnosti i razvoja, kraći stečajni postupci, poboljšanje mehanizama za ostvarenje prava vjerovnika, regulacija odnosa insolventnog dužnika i mogućnost reorganizacije poduzeća. Usto, Europska konvencija o nekim međunarodnim aspektima stečaja (Ugovor br. 136. Vijeća Europe) sadržava odredbe o subjektima koji obavljaju djelatnost izvan nacionalnog teritorija. S obzirom na navedeno potrebno je jamčiti minimalnu razinu pravne suradnje i regulirati određene aspekte kako bi upravitelj i stečajni upravitelj mogli djelovati izvan nacionalnog teritorija te uvesti mogućnost podmirivanja tražbina vjerovnika u stečajnom postupku koji se odvija u nekoj drugoj zemlji. Republika Makedonija poduzima važne korake kako bi u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo s europskim.
Trgovačka društva koja nemaju zaposlenih, blokirana su dulje od 120 dana, a nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra, prestaju postojati nakon ...provedbe skraćenoga stečajnog postupka. Zahtjev za provedbu tog postupka podnosi FINA. Nakon izmjena Stečajnog zakona u 2022. godini, pojednostavljeno je računovodstveno postupanje kod tih društava. Nakon što FINA utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje zbog nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, naložit će banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika u svoti od 663,61 € kao predujam za namirenje troškova stečajnog postupka.
U Hrvatskoj su kvantitativni podaci o stečajevima vrlo oskudni, te su stoga i statistička ispitivanja stečajeva iznimno rijetka. Pokušaj suočenja s ovim problemom rezultirao je izradom ankete koja je ...odaslana
trgovačkim sudovima u Hrvatskoj, a na osnovi koje se dobio uvid u regionalnu strukturu brojnosti stečajeva u Hrvatskoj. Također, nakon specifičnog upita dobiven je izvod iz baze podataka sudskog registra
trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj, te je pribavljena i agregatna statistika stečajeva u Hrvatskoj.
Rezultati ankete pokazali su kako se više od polovice (i do 74%) stečajeva u Hrvatskoj otvara u regiji Zagreb, odnosno pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Također, u regionalnim centrima (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) postoji trend smanjenja broja otvorenih stečajeva, te trend ujednačavanja broja otvorenih i broja zaključenih stečajeva.
Pretpostavljeno je kako je broj stečajeva u određenoj regiji inverzno povezan uz pokazatelje razvijenosti gospodarstva te regije (odnosno kako se više stečajeva otvara u slabije razvijenim regijama, i obratno). Nakon odustanka od višestruke regresije, i to zbog izrazitih statističkih problema koji se nisu dali zaobići, provedena je nešto jednostavnija statistička analiza. Formirana je matrica korelacija između broja otvorenih i zaključenih stečajeva, te pokazatelja razvijenosti (BDP po stanovniku; bruto dodana vrijednost - BDVpo stanovniku; stopa nezaposlenosti; koeficijent efikasnosti stvaranja vrijednosti - VA/C™; te prosječna plaća). Suprotno očekivanome, matrica korelacija pokazala
je kako se prosječno više stečajeva otvara u razvijenijim regijama, odnosno kako postoji pozitivna korelacija između broja otvorenih stečajeva i pokazatelja razvijenosti.
Učinkovit stečajni sustav neophodni je dio tržišne ekonomije jer pruža sigurnost vjerovnicima, nižu kamatnu stopu, oporavak poduzeća s financijskim poteškoćama i brže vraćanje blokiranih sredstava u ...uporabu. U kvalitetnom stečajnom postupku svi dobivaju - i vjerovnici i dužnici i društvo u cjelini. Europska zakonodavstva sve više akceptiraju mogućnost reorganizacije poduzeća putem stečajnog plana i na taj način, kroz učinkovitu preraspodjelu zarobljenih sredstava, postavljaju preduvjet za brže i uspješnije ozdravljenje cjelokupne privrede (i očuvanja radnih mjesta). Ipak, nama zanimljiva tržišta u svojim početnim fazama razvoja prolaze tranziciju iz socijalistički planirane ekonomije u tržišnu ekonomiju. U takvoj početnoj etapi razvoja, optimalni model kao i implementacija učinkovitog sustava generalne egzekucije, predstavlja ključan korak u postavljanju temelja uspješnog korporativnog upravljanja postkomunističkih ekonomija. Dosadašnja iskustva istočnoeuropskih i centralno europskih zemalja sa stečajem jasno naznačuju da ovakav korak, još, nije u potpunosti uspješno napravljen. U konačnici, takvo nešto se nije niti očekivalo od istih. Naime, kompariranjem stečajnih zakona pojedinih država uočava se orijentiranost i favoriziranje pojedine strane u stečajnom postupku. Iz takve perspektive i diskusija o optimalnoj proceduri za postizanje stečajnih ciljeva nije jedinstvena. Takvo stajalište posebno dolazi do izražaja ako znamo da će ciljevi svakog stečajnog zakona zavisiti od brojnih institucionalnih čimbenika, prvenstveno unapređenja postupka specijalne egzekucije, reforme sudstva, te niza zakonskih rješenja koja će utjecati, primjerice, na mogućnost prisilne naplate. Stoga svjesni ograničenja stečajnog zakona, odnosno bolje rečeno njegovih ciljeva, želja je autora u kratkim naznakama prikazati, kroz komparativno pravnu metodu, da je proces stvaranje adekvatnog stečajnog sustava, u današnjim kompleksnim i rapidno mijenjajućem ekonomskom okružuju, postupak koji traje i usklađuje različite interese. Čak i kada se interesi sudionika nepodudaranju, cilj bi trebao biti stvaranje koherentnog sustava koji u sebi implementira šire društvene ciljeve. U osnovi članak ima tri dijela. Prvi dio rada objašnjava ekonomske razloge stečaja. Drugi dio se oslanja na opća iskustva tranzicijskih zemalja uz područje insolventnosti. Treći dio je usmjeren na Hrvatsku. Osim rasprave o pravnim aspektima, koje daju pravni i proceduralni okvir, naglasak je stavljen na ulogu države i njeno sudjelovanje u stečajnom postupku. Pažnja se posvećuje i potrebi harmonizacije stečajnog zakonodavstva. Posljednje, ali ne i najmanje važno, je želja autora da u zaključku sažmu glavne ideje i da daju preporuka za poboljšanje stečaja u Hrvatskoj.
