Sklapljanje je tvorbeno-pretvorbeno nepredvidljiva besedotvorna vrsta. Pregledu obravnave sklopov od 19. st. do danes v razpravi sledi opredelitev problema, ki se tiče (a) besednosti sklopov in (b) ...tvorjenosti sklopov, nato pa je analiziran nabor sklopov, ki jih v Slovarju slovenskega knjižnega jezika ni. Med drugim so posebej obravnavane kategorialne lastnosti podstavnih sestavin sklopa in sklopa kot celote, kot nujen in zadosten pogoj za besedotvorni sklop pa je opredeljen oz. potrjen strnjen zapis.
Rad predstavlja intertekstualni dijalog s tekstom Gramatika govornika i sugovornika Ive Pranjkovića. Razmatraju se neka pitanja koja su ključna za stilistiku govornika i sugovornika: uloga deikse, ...stilogena upotreba ličnih zamjenica i njihova uloga s aspekta kritičke stilistike, transpozicije lica i njihova potencijalna figurativnost, tuđi govor, pitanje adresata književnoga djela i posebno stilistička proučavanja dramskoga dijaloga. Pokazuje se da gramatičke kategorije vezane za govornika i sugovornika zahvaljujući deiksi imaju važan stilski potencijal i nezaobilazne su u različitim suvremenim stilističkim pristupima.
V članku razčlenjujemo, kako se je v zgodovini slovenskih poročevalskih besedil razvijala posebna oblika poročevalske sklicevalnosti, ki izhaja iz okoliščine, da poročevalec ni navzoč ob dogodku ali ...stanju (D/S), o katerem poroča. Iz tega izhaja zahteva, po izražanju negotovosti glede ubesedenega D/S. Upoštevajoč predhodnike prvega slovenskega dnevnika (Bleiweisove Kmetijske in rokodelske novice in Levstikov Naprej), smo kot temelj analize upoštevali prvi slovenski dnevnik Slovenski narod, primerjalno pa tudi druga dva dnevnika, izhajajoča v 19. st., Edinost in Slovenca. Ugotovljeno stanje je primerjano s sočasnim stanjem slovenskega poročevalstva, pokazane so razvojne silnice, spremembe in vplici nemškega poročevalstva.
Using the approaches of semiotics and text linguistics, Žerjal-Pavlin’s monograph deals with Slovenian lyrical cycles from romanticism to postmodernism. They are understood as secondary texts ...composed of primary texts with the intention of expanding the horizons of the textual world and, within them, further intertextually supplementing the meanings of individual texts, thereby generating a new semantic potential of the cyclic whole. Due to the intersubjectivity of textual criteria and dynamic conventions of the literary system, the lyrical cycle cannot be defined with precision. Several variables are in play: intra- and intertextual coherence, the title and the outer form, and literary conventions (such as poetry collections). Two types of the cyclic composition are distinguished: the syntagmatic and paradigmatic, the former tending towards the epical. In the first variety, the elements are arranged either in a narrative manner or they treat the theme thorugh causal relationships between the poems. The cycles of the paradigmatic type use variation to express the same theme or motive in different perspectives or contexts. The monograph also addresses problems in distinguishing the lyric cycle from the lyric poem, the sonnet wreath, and similar supra-textual compositions.
U radu se istražuju problemi povezanosti i sukobljenosti dostupnih podataka o životu Marka Marulića i njegovih glasgowskih stihova, tematski i stilski raznovrsnih epigrama koji su otkriveni tek ...krajem 20. stoljeća, a bacaju potpuno novo svjetlo na Marulićeve tematske izbore. Relativno nedavno otkriven kodeks Sveučilišne knjižnice u Glasgowu u izdanju Darka Novakovića sadrži sto četrdeset jedan Marulićev epigram s prijevodom, kazalima, komentarima i pogovorom. Novakovićevoj pomnoj sadržajnoj i filološkoj analizi dodat ćemo stilističko čitanje s osvrtom na najčešća stilska sredstva kojima je Marulić postizao različite funkcije. Promatrat ćemo odnos snažne figurativnosti i retoričke vještine na ograničenu prostoru epigrama. Kao najvažnije mjesto Marulićevih novootkrivenih epigrama istaknut ćemo estetiku šoka koja u čitatelju može nastati zbog izvanjezične aporije moralnog života temeljenog na kršćanskom nauku te informacija o razvratnim mladenačkim epizodama zbog kojih je skoro izgubio život. Druga će snažna opreka biti osvrt na neke Marulićeve religiozne stavove iznesene u „Evanđelistaru” koji se snažno opiru rječniku, tematici i uzorcima ponašanja koji su izneseni u izabranim epigramima glasgowskih stihova. Cilj je rada ukazati na dvojnu narav Marulićevih djela koju potvrđuje postojanje ljubavnih, satiričnih, pa čak i sasvim nepristojnih stihova u epigramima, a koji stoje u opreci s Marulićevim djelima utemeljenima na strogom moralizmu kršćanskih svjetonazora.
Argumentacija je pojmovana kot proces, v katerem tvorcu uspe ali ne uspe pridobiti naslovnika, da sprejme argumente, posledično sprejme tudi sklepe in vse, kar iz predpostavljenega izhaja. S stališča ...besediloslovja so srgumenti sredstva racionalnega prepričevanja, po drugi strani pa so argumenti lahko tudi sredstva za manipulacijo, in kot taki niso izpostavljeni, pač pa predpostavljeni s stilistično izbiro izrazja ter z retoričnimi taktirkami in strategijo.
Fra Bazilije Pandžić, bosanskohercegovački povjesničar, arhivist
i filolog, poznat je i po svome vrsnom i profinjenom latinskom
izrazu. Na latinskom je jeziku pisao povijesne preglede, anale te
...„positiones“ (pozicije), odnosno izvještaje o životu pojedinih osoba
radi njihove beatifikacije ili kanonizacije (o Nikoli Taveliću, Beatrice de Silva i Liberatu Weissu). Budući da pozicija, unatoč svojoj
strogoj formi, ima dosta biografskih elemenata, čime je u pravilu
stilski bogatija od znanstvenih povijesnih djela te dopušta autoru više stilske slobode i kreativnosti, kao djelo reprezentativno za
Pandžićev latinski prozni izraz uzet će se njegova pozicija o Nikoli
Taveliću (1961.) jer je ona jedina u cijelosti pisana na latinskome
jeziku. U ovome radu analiziraju se stilske osobitosti pozicije u
kontekstu njezine svrhe, strukture i sadržaja. Cilj je rada, na temelju analize Pandžićeve pozicije, steći uvid u vrsnost Pandžićeva
latinskoga proznog izraza i jezično-stilske postupke koji ga ostvaruju, čime se uz sve njegove osobine povjesničara, znanstvenika i
stručnjaka pokazuju i osobine vješta latinista.
Glagolska primitiva oz. primarna glagola imeti in biti povezuje izražanje prostorske umeščenosti, pri čemer je lahko le biti prostorsko odprt, nedoločen, imeti pa veže prostorsko orientacijsko točko ...na posedovalca (posesorja). - Pomenska analiza temelji na tesni pretvorbeni zvezi med glagoloma imeti in biti, pri čemer je bil vzet za izhodišče glagol imeti. Možne pretvorbene zveze med glagoloma so prek svojilnega pridevnika (P1), prislovnega določila kraja (P2) in vse druge, nesvojilne in neprostorske (P3). Bogata jezikovnosistemska stilistika, ki izhaja iz teh pretvorbenih povezav, temelji na členitvi stavčne povedi po besedilno pogojeni aktualnosti; gre za vprašanje izhodišča - jedra.
Prva pjesnička knjiga Marije Čudine Nestvarne djevojčice (1959) prepoznata je kao zavidan početak i jedno od najsnažnijih ostvarenja u njezinu pjesništvu. Njezine su glavne karakteristike besjedovni ...stih, intimna drama lirskoga subjekta, tema tijela i užas svijeta. U ovome se radu obrađuje relacija subjekt – svijet koju smatramo paradigmatičnom za ovu zbirku. Intimna drama lirskoga subjekta polarizirana je kategorijama djetinjstva i rata s jedne i egzistencijalističkih toposa s druge strane. Slutnja smrti kao intimistička kategorija usredišćuje subjekt u njegov solipsizam i nemogućnost iskoraka prema svijetu. Na prostorno-vremenskome odnosu prije – sada – poslije smještaju se subjektove diskurzivne strategije i analizira njegov poetski govor. Poetski govor dijelimo na govor o svijetu, govor o smrti i transgresivni govor koji uprisutnjuje nagnuće k smrti. S obzirom na personalnost i impersonalnost kao iskazne moduse, u svakome tipu govora analiziramo opisni, doživljajni i refleksivni diskurz koji se definiraju svojstvenim stilističkim značajkama. Time se proširuje razumijevanje entiteta subjekta i svijeta koji su bitna obilježja cijele Čudinine poetike i usmjerava interpretativna putanja prema pjesničkome opusu.
PDF
