Problem završetka Markova evanđelja je najprije tekstualni, a onda i interpretativni. Autori se danas gotovo jednodušno slažu da drugo evanđelje originalno završava retkom 16,8 i da je ostatak ...evanđelja (16,9-20) naknadni dodatak. Činjenica da je taj dodatak nastao vjerojatno već u 2. st. posl. Kr. svjedoči o interpretativnoj problematičnosti Markova otvorenog završetka. Bijeg i šutnja žena izazvani strahom, umjesto radosnog navještaja uskrsnuća i uskrsnih ukazanja, potaknuli su mnoštvo različitih tumačenja, koja su u članku podijeljena u četiri skupine: povijesno-apologetsko, polemičko, negativno s pozitivnim ishodom i pozitivno tumačenje. Nakon kratkog pregleda i kritičkog osvrta na prva tri tumačenja, autor detaljnije obrađuje četvrto tumačenje, koje, za razliku od prethodnih, pozitivno tumači problematičnu reakciju žena. Autor u kontekstu Markova evanđelja semantički analizira ključne pojmove zaključnog retka i zaključuje da je reakcija žena adekvatan i tipičan ljudski odgovor na epifanijski i teofanijski događaj Isusova uskrsnuća. Koncentracijom termina za sveti strah i unutarnjom perspektivom kojom završava svoje evanđelje Marko daje do znanja da Isusovo uskrsnuće valja shvatiti kao vrhunac procesa objave tajne Isusove osobe i poslanja, čime je on postigao cilj svojega evanđelja, da pokaže kako je započela i na čemu se temelji radosna vijest da je Isus iz Nazareta Krist i Sin Božji (1,1). Zaključujući svoje evanđelje napetošću straha, umjesto relaksirajućim opisom ukazanja, Marko naglašava da tajna Isusove osobe, koliko god je ispravno shvatili, uvijek ostaje misterijem koji treba stalno otkrivati. Na to je pozvan i čitatelj kojega otvoreni kraj poziva da učini ono što su učenici već učinili, premda to nije ispričano, tj. da nasljeduje Isusa, jer zajedništvo života s njime jedini je način da ga što bolje upoznamo i shvatimo, a onda i naviještamo.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj su mjeri strah od škole
i izloženost nasilju od vršnjaka prisutni kod učenika viših razreda
osnovne škole te provjeriti postoje li razlike u izraženosti ...ovih pojava
s obzirom na dob i spol učenika, kao i ispitati povezanost
obilježja učenika, poput njihova spola, dobi, samopoštovanja te
socijalnih i organizacijskih vještina, sa strahom od škole i izloženosti
nasilju od vršnjaka. U istraživanju je sudjelovalo 4999 učenika
viših razreda (od 5. do 8.) iz 49 hrvatskih osnovnih škola.
Pronađene dobne i spolne razlike u ova dva kriterija pokazuju
kako djevojčice te stariji učenici i učenice procjenjuju češću prisutnost
straha od škole, dok dječaci te mlađi učenici i učenice viših
razreda osnovne škole procjenjuju da su češće izloženi nasilju
svojih vršnjaka. Strah od škole u najvećoj mjeri osjećaju starije
djevojčice, dok su vršnjačkom nasilju najčešće izloženi mlađi dječaci.
Jedini je značajni prediktor straha od škole samopoštovanje
učenika, dok se izloženost nasilju vršnjaka može predvidjeti na
temelju samopoštovanja i socijalnih vještina. Osim što samopouzdaniji
učenici osjećaju manje straha od škole, oni su, uz učenike
s boljim socijalnim vještinama, manje izloženi nasilju vršnjaka.
Moguća praktična primjena rezultata razmatra se u smjeru
potrebe razvoja preventivnih programa u školskom okruženju.
Autor analizira klasične postulate Hobbesove političke teorije polazeći
od negacije čovjekove društvenosti čime Hobbes raskida s Aristotelovom tradicijom. Također, na primjeru Hobbesove teorije ...pokazuje se da je kategorija straha ugrađena u same temelje moderne političke znanosti. No, u kasnijem razvoju političke misli kategorija straha je ostala izvan vidokruga glavnog tijeka političke teorije, odgurnuta na margine teorijskog interesa, izbačena u nepolitičko polje.
Autor također ističe moć i žudnju za njom kao Hobbesovu političku
konstantu, smatrajući tezu o moći jednom od najznačajnijih Hobbesovih politsocioloških, pa i antropoloških teza. Moglo bi se reći da u Hobbesovu modelu strah proizvodi moć, odnosno da je moć, rečeno današnjim jezikom psihoanalize, kompenzacija za strah i nesigurnost.
Autor, također, pokazuje da je Hobbes izgradio svoju cjelokupnu političku teoriju na zaključcima koje je izveo iz analize ekstremne situacije, situacije građanskoga rata, odnosno rata svih protiv sviju. Njegova je doktrina o prirodnom stanju zasnovana na iskustvu građanskoga rata. Ljudi žele iste stvari, kojih nema dovoljno za sve, pa zbog toga postaju međusobni neprijatelji. Izvodi se zaključak kako je put do svemoćne suverenosti Levijatana popločen na sljedeći kategorijalan način: nagon za samoodržanjem – strah od nasilne smrti – nepovjerenje – sukob svih protiv sviju – društveni ugovor – suverena moć države Levijatana.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
115.
Psihoza straha Puljić, Želimir
Crkva u svijetu,
09/1982, Letnik:
17, Številka:
3
Book Review
Odprti dostop
Prikaz knjige Josefa lmbacha: Živjeti u strahu?, DKA, Zagreb, 1981.
Članak opisuje proces art terapijskog rada s traumom uz primjenu protokola
„Check, Change What You Need To Change and/or Keep What You Want”
(Hass-Cohen, Findlay, Carr i Vanderlan, 2014) zasnovanog ...na suvremenim
neurobiološkim konceptima. Terapija se provodila jednom tjedno tijekom četiri
mjeseca, u online formatu, s dvadesetsedmogodišnjom Mayom. Prilikom sedme
seanse otvorila se tema straha vezanog za Mayinu trenutnu trudnoću zbog
ranijeg iskustva spontanog pobačaja. U dogovoru s klijenticom, kao terapijski
cilj postavljena je regulacija straha uvjetovanog traumatičnim iskustvom te
uspostava osjećaja unutrašnje kontrole. Nakon provedenog protokola, a na
temelju samopromatranja u ponašanju te evaluacijom unutrašnjih stanja,
klijentica izražava zadovoljstvo zbog postignutog terapijskog cilja. U procesu
rada s Mayom jasno se mogu razlučiti tri koraka oporavka koja J. L. Heraman
(1996) opisuje u svojoj knjizi Trauma i oporavak : uspostavljanje sigurnosti,
sjećanje uz žalovanje te uključivanje u redovan život (Herman, 1996). U terapiji
su korištene različite likovne tehnike.
Jedan od pokušaja utemeljenja suvremene etike jest i vrlo egzistencijalna analiza Paula Tillicha i vrjednovanje hrabrosti biti. U čovjekovu susretu ili, bolje reći, egzistencijalnom sučeljavanju s ...prijetnjom nepostojanja, koja se otkriva u kategorijama prostora i vremena, određenja i slobode, a posebice u doživljaju krivnje, apsurda, straha, dvojbi i drugih ograničenja bitka, dobivamo priliku zapitati se o smislu života i traženju izvora snage kako bi se prihvatili i nadvladali svi ti izazovi. Istodobno se Tillich time koristi kao prilikom za postavljanje pitanja o Bogu, odnosno o samom Bitku, koji daje moć prihvaćanja svih napetosti i tjeskoba bitka. Religija stoga znači prihvatiti biti prihvaćen. Na temelju toga odnosa, odnosno prihvaćanja samoga Bitka, u čovjeku se rađa hrabrost za biti, kada on, spoznavši i prihvativši vlastitu konačnost, nadilazi pojam i otvara se Beskraju. Ta beskrajnost samoga Bitka nije nešto apstraktno, već se ostvaruje kao Ljubav, iz koje čovjek dobiva hrabrost da živi u ljubavi, moći i pravdi.
The Springs and Pueblo offices are listed as distributors of biodiesel fuel, serving the alternative fuel mostly to government entities with large fleets of vehicles. According to the Missouri-based ...National Biodiesel Board, biodiesel fuel is made by separating glycerin from vegetable oils or animal fats. Richard Strah said he's seen an increased interest in biodiesel over the past few years. The Denver Public School District is exploring biodiesel and there are plans to build a biodiesel refinery in Berthoud.
Konstrukt socijalne evaluacije ima važno mjesto u objašnjenju niza osobnih i socijalnih ponašanja pojedinca. Pregledom postojećih istraživanja vidljivo je kako se javlja veći broj pojmovno različitih ...aspekata koja proizlaze ili su povezani sa socijalnom evaluacijom, a čija je stvarna egzistencija i opravdanost upitna. U radu se, na temelju podataka prikupljenih na uzorku 461 studentice i studenta primjenom niza ljestvica koje opisuju barem nominalno ponešto različite vidove svijesti o/u društvenom kontekstu provjeravaju povezanosti različitih aspekta temeljnog konstrukta socijalne evaluacije te ispituje mogućnost jednostavnijeg opisa konstrukta socijalne evaluacije u terminima temeljnih faktora. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji temeljna povezanost nominalno raznorodnih konstrukata te da se zahvaćeni prostor daje razmjerno dobro opisati manjim brojem faktora.
