U tijeku rasprave o radnom materijalu nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ponovo se aktualiziralo pitanje uspostave općeg stvarnopravnog režima na zgradama i drugim ...građevinama koje su izgrađene na pomorskom dobru na temelju koncesije. Iako navedena mogućnost postoji još od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 1997. godine, posebni zakoni koji su uređivali pomorsko dobro i morske luke ovaj institut nisu nikada razvijali. Autori u svom radu analiziraju razradu tog instituta i dosege njegove moguće primjene u odnosu na objekte lučke suprastrukture.
The fiduciary transfer of property is a controversial institute of real law, dating back to Roman law, which has been revived and reshaped by modern practice. The institute, as a kind of conditional, ...content-limited property, has had its significant place in the Law on Property and Other Real Rights in Croatia for 25 years, as an atypical real guarantee that is functionally most similar to the right of lien. The subject of the paper is a comparative and axiological anal- ysis of this institute in positive Croatian law and its status in Serbian law, whose positive regu- lations do not regulate this institute, but whose introduction is proposed by one of the two le- gal drafts. Considering the situation in Serbian judicial practice, which has been vacillating for a long time regarding the issue of the permissibility of this institute, and in doctrine - which generally recognizes it, the author’s position is that this institute should be standardized in Serbian law de lege ferenda, for legal certainty, whereby the Croatian regulation represents a potential model. Hence, it is important to critically assess certain segments of this solution, starting with the question of origin, expediency, content, effect and legal nature. The final goal of the paper is to evaluate the adequacy of the compared solutions, as well as formulate proposals for regulating fiduciary property de lege ferenda, as part of the planned reform of the Serbian civil law, as well as of the harmonization of national solutions at regional level.
Podrtine i potonule stvari koje su napuštene, ili izgubljene, ili im je vlasnik nepoznat, ili ih ovlaštena osoba ne namjerava vaditi, su predmeti podvrgnuti posebnom stvarnopravnom uređenju. Pomorski ...zakonik (PZ) služi kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva na podrtinama i potonulim stvarima za slučajeve za koje opće stvarno pravo to ne predviđa. To su: nalaz stvari u moru i stjecanje vlasništva u korist Republike Hrvatske na podrtinama i potonulim stvarima koje vlasnici nisu izvadili u roku od dvije godine od kada su potonuli ili se nasukali. Dodatne specifičnosti odnose se na podrtine i potonule stvari koje imaju kulturni značaj. One uživaju posebnu zaštitu po propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Analizira se uloga posebnog stvarnopravnog uređenja za prestanak i stjecanje prava vlasništva na podrtinama i potonulim stvarima kao i međusobni odnos posebnih pravila za podrtine i potonule stvari sadržanih u PZ-u i općih pravila stvarnog prava. Detaljno se proučavaju i prikazuju sve pojedinosti stjecanja i prestanka prava vlasništva na podrtinama i potonulim stvarima. Rad pruža opširan komentar zakonskih odredbi noveliranog PZ-a iz 2013. godine i smjernice za njihovo tumačenje u praksi. Novo stvarnopravno uređenje za prestanak i stjecanje prava vlasništva na podrtinama i potonulim stvarima ocjenjuje se vrlo korisnom i važnom novinom u hrvatskom pomorskom pravu.
Ovaj se članak uglavnom odnosi na zemljišne knjige. To jasno pokazuje koje je značenje tog pravnog elementa u kontinentalnim europskim pravnim sustavima, posebno onih koji slijede germansku pravnu ...tradiciju (poput Hrvatske). Kao takve, zemljišne knjige pružaju pravnu sigurnost i transparentnost koje su vrlo poželjne i cijenjene među potencijalnim poslovnim investitorima. Stoga s pravom možemo smatrati
da imaju temeljno značenje unutar zakona o nekretninama.
U suvremenim raspravama u pojedinim pravnim sustavima pojavljuju se stajališta kojima se stavlja u pitanje legitimitet i održivost ustanove dosjelosti. Pritom se iznose sumnje postoji li i generalno ...opravdanje za postojanje tog instituta. Riječ je o raspravi koja nije nepoznata ni u užem europskom kontekstu. Općenito, međutim, treba imati na umu da ustanova dosjelosti nije jedinstveni koncept, već postoje mnoge varijante u raznim zemljama. Stoga se postavlja pitanje govorimo li doista u svim slučajevima o istoj ustanovi ili o različitima, ovisno o jednoj ili više zahtijevanih pretpostavki. Jedna od pretpostavki koja se ne pojavljuje u svim pravnim sustavima jest valjani pravni temelj (iusta causa usucapiendi). Poljsko pravo tako ne zahtijeva ispunjenje navedene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. S druge strane, sasvim je jasno kako je ona bila nužna pretpostavka dosjelosti (usucapio) u rimskom pravu kao temelju civilističkih pravnih sustava. Prve izjave pravnika poput Trebacija, Sabina i Kasija upućuju na to kako je pri prvom konceptualnom oblikovanju instituta dosjelosti iusta causa morala biti prisutna, odnosno ispunjena, te je u bitnome definirala njezinu pravnu narav. Bez nje, prema mišljenju pravnika, nije bilo moguće steći vlasništvo stvari dosjelošću.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Maksimalna (okvirna) hipoteka Rašović, Zoran P
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
12/2015, Letnik:
65, Številka:
6
Paper
Odprti dostop
U radu se izlažu generalne postavke maksimalne (okvirne hipoteke) te uređenje ovog oblika hipoteke općenito i u crnogorskom pravu prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore. Posebno se ...analiziraju elementi prema kojima se maksimalna hipoteka razlikuje od fiksne hipoteke. Razrađuju su specifičnosti i podvrste maksimalne hipoteke te posebno kontinuirana hipoteka.
U tijeku rasprave o radnom materijalu nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ponovo se aktualiziralo pitanje uspostave općeg stvarnopravnog režima na zgradama i drugim ...građevinama koje su izgrađene na pomorskom dobru na temelju koncesije. Iako navedena mogućnost postoji još od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 1997. godine, posebni zakoni koji su uređivali pomorsko dobro i morske luke ovaj institut nisu nikada razvijali. Autori u svom radu analiziraju razradu tog instituta i dosege njegove moguće primjene u odnosu na objekte lučke suprastrukture.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U rimskoj pravnoj tradiciji koncepcija generalne vindikacijske tužbe, bez obzira na njezine različite potencijalne objekte (res, servitus, filius itd.) postojala je isključivo u arhajskom rimskom ...pravu. Tome nasuprot, u suvremenim stvarnopravnim sustavima postoji nekolicina zasebnih i međusobno različitih vrsta vindikacija (rei vindicatio, actio Publiciana, actio confessoria, vindicatio pignoris). Ta koncepcija zasebnih i “nominatnih” vindikacijskih tužbi naslijeđena je iz klasičnog rimskog prava u kojem bez postojanja pojedine vindikacijske tužbe
ne bi postojalo ni odnosno stvarno pravo (ubi actio ibi ius). Suvremeni stvarnopravni sustavi, međutim, za razliku od klasičnog rimskog prava, ne predstavljaju sustav zasebnih “nominatnih” tužbi, već sustav materijalnih subjektivnih prava (ubi ius ibi actio), pa stoga pojedina subjektivna stvarna prava ne bi prestala postojati u slučaju kada više ne bi postojale zasebne i “nominatne” vindikacijske tužbe koje ih danas štite. Polazeći od navedenih činjenica, u radu će se istražiti mogućnost obnove koncepcije generalne vindikacijske tužbe radi pojednostavnjenja i unapređenja sustava zaštite stvarnih prava de lege ferenda.
