Učenje na delovnem mestu je učinkovit način uvajanja študentov terciarnih študijskih programov v delovno okolje, obenem pa preizkus uporabnosti teoretičnih znanj iz predavalnice. V članku se ...poglabljamo v učenje na delovnem mestu na primeru praktičnega usposabljanja študentov turizma v Sloveniji. V teoretičnem delu analiziramo strokovno terminologijo, definicije in različne opredelitve praktičnega usposabljanja ter opredelimo vlogo deležnikov v sistemu praktičnega usposabljanja. V empiričnem delu s primerjalnim presojanjem proučujemo značilnosti obstoječih sistemov praktičnega usposabljanja v kontekstu visokošolskih programov na področju turizma. Namen prispevka je razviti model praktičnega usposabljanja v turističnem sektorju z identifikacijo ključnih komponent v posameznih fazah izvajanja, formalnih podlag in izidov. V zaključku predlagamo izboljšave kakovosti sistemov praktičnega usposabljanja z bolj fokusiranimi pripravami deležnikov na prakso, izrabo raznolikih oblik izvajanja praktičnega usposabljanja, spremljanjem razvoja kompetenc študentov ter intenzivnejšo interakcijo med deležniki iz turističnega in izobraževalnega sektorja.
Mjerenje uspješnosti transfera znanja na sveučilištima važno je kako za kreatore politika, tako i za sveučilišta zbog prepoznatog društvenog i ekonomskog učinka procesa transfera znanja. Cilj ovog ...rada je istražiti i razmotriti trenutno korištene načine mjerenja uspješnosti transfera znanja koja sveučilišta provode. Rezultati istraživanja pokazuju da sveučilišta trebaju uzeti u obzir nekoliko važnih aspekata prilikom odabira pokazatelja i izvještavanja o aktivnostima transfera znanja, kao što su svrha i kontinuitet prikupljanja podataka i izvještavanja o aktivnostima prijenosa znanja, unutarnji i vanjski kontekst u kojem sveučilišta djeluju i korištenje zajedničkih definicija za pokazatelje prijenosa znanja. Dodatni važni aspekti za ukupnu procjenu uspješnosti sveučilišta u aktivnostima transfera znanja, proizašli iz provedenog istraživanja, su prikupljanje kako kvantitativnih, tako i kvalitativnih podataka o aktivnostima transfera znanja te harmonizacija pokazatelja transfera znanja koja će omogućiti mjerenje i procjenu uspješnosti aktivnosti transfera znanja između sveučilišta na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da suradnja u istraživanjima između znanosti i industrije može biti snažan izvor inovacija i čimbenik koji pridonosi uspješnosti u inovacijama i ekonomskom rastu. ...Iako brojne mjere javnih politika i inicijative potiču zajednička istraživanja akademske zajednice i industrije, njihov potencijal još nije primjereno iskorišten. Ovaj rad daje pregled postojeće literature o suradnji u istraživanju između znanosti i industrije. Rad analizira i diskutira motive i druge čimbenike koji utječu na suradnju i identificira ograničenja zajedničkom istraživanju s aspekta poduzeća i javnih istraživačkih institucija. Na temelju pregleda literature izvode se preporuke za inovacijske politike.
Međupredmetno povezivanje (korelaciju) u Likovnoj kulturi učitelji većinom izvode na temelju likovnog motiva, a ne na temelju spoznavanja likovnih pojmova. To dovodi do slabih kognitivnih, ...psihomotoričkih i afektivnih rezultata poučavanja, a nije ni u skladu s dosezanjem ciljeva u likovnoj djelatnosti. Ne dolazi do prijenosa znanja, već se stječe uvjerenje da u umjetnosti nije dovoljno znanje, već da je potrebno samo „osjećati“. Stoga su glavni ciljevi ovog istraživanja: ustanoviti kakav je utjecaj međupredmetnog povezivanja na cjelovit likovni razvoj (kognitivni, afektivni i psihomotorički) pojedinog učenika pri poučavanju likovne kulture, kakav je utjecaj međupredmetnog povezivanja na motivaciju učenika pri poučavanju likovne kulture, oblikovati smjernice za izobrazbu učitelja o planiranju međupredmetnog povezivanja i izraditi model izvedbe korelativnog povezivanja za praksu učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 403 učenika, u prvim, petim i osmim razredima, u četiri škole. Ustanovilo se da su učenici koji su bili uključeni u proces poučavanja međupredmetnim povezivanjem postigli djelomično bolje razumijevanje likovnih i drugih pojmova od kontrolne grupe (značajne razlike nije bilo u jednom tjednu prvog i petog razreda). Učenici eksperimentalne grupe postigli su statistički značajno bolji transfer znanja, stupanj motivacije, osjetljivosti na likovne materijale i postupke, stupanj originalnosti i individualnosti i stupanj kritičkog vrednovanja i estetskog ocjenjivanja
Priča o azitromicinu Banić Tomišić, Z
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
12/2011, Letnik:
60, Številka:
12
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Izum azitromicina, djelatne tvari makrolidnog antibiotika Sumameda (tržišna marka u Hrvatskoj), pripada me?u najveća dostignuća u hrvatskoj znanstvenoj povijesti. S aspekta komercijalizacije ...znanstvenih istraživanja vjerojatno je najveće. Ovaj izum ujedno je i velik doprinos znanosti, medicini
i poboljšanju kvalitete života na globalnoj razini. Iznimno terapijsko djelovanje učinilo je azitromicin jednim od najuspješnijih antibiotika na svjetskoj razini. Za nastanak azitromicina zaslužni su znanstvenici PLIVINA Istraživačkog instituta - dr. sc. S. Dokić, mr. sc. G. Kobrehel, dr. sc. G. Lazarevski i dr. sc. Z. Tamburašev. Azitromicin je prvi predstavnik nove klase 15-eročlanih makrolida, nazvane azalidi po dušiku uvedenom u eritromicinski prsten. Dobiven je u nekoliko sintetskih koraka: oksimacijom eritromicina A, Beckmannovom pregradnjom dobivena oksima eritromicina A s aromatskim sulfokloridima, zatim redukcijom iminoetera eritromicina A te konačno metiliranjem u eritromicinski prsten uvedenoga dušika. Današnje je uobičajeno kemijsko ime za azitromicin 9-deokso-9a-aza-9a-metil-9a-homoeritromicin A. U ovom je radu, u povodu tridesete godišnjice jugoslavenske patentne prijave za azitromicin, dan pregled istraživanja koja su dovela do izuma azitromicina te radova i patenata koji su ta istraživanja opisali i učinili dostupnima svjetskoj javnosti. Opisani su i pregovori te sklapanje ugovora izme?u PLIVE, farmaceutske tvrtke vlasnika patenta i Pfizera, jedne od vodećih svjetskih farmaceutskih tvrtki, kojoj je PLIVA licencirala izum. Taj prvi i do sada najuspješniji primjer transfera znanja i tehnologije u Hrvatskoj, koji se dogodio još u drugoj polovici prošlog stoljeća, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) na svojim internetskim stranicama navodi kao dobar primjer komercijalizacije rezultata istraživanja i proaktivne strategije licenciranja.
Upravljanje znanjem može pomoći sveučilištima da učinkovitije ostvare svoje ciljeve. Transfer znanja vrlo je važan dio procesa upravljanja znanjem u visokom obrazovanju. Polazeći od te činjenice, ...svrha ovog istraživanja bila je procijeniti pripremljenost magistara informacijskih znanosti za tržište rada u kontekstu aktivnosti transfera znanja. Uzorak su činili magistri informacijskih znanosti koji su završili Filozofski fakultet u Osijeku. Prema rezultatima, ispitanici su bili umjereno zadovoljni znanjima i vještinama stečenim tijekom studiranja, što implicira da nisu potpuno pripremljeni za tržište rada. Rezultati također ukazuju da njihova razina zadovoljstva nije bila značajno uvjetovana sociodemografskim obilježjima. Studija sugerira da je potrebno poboljšati procese transfera znanja unutar institucije.
Analizirajući razvoj Sveučilišta (kao sistema) i pojedinih fakulteta (kao dijelova tog sistema) te institucije su uvijek bile predstavnici "univerzalizma" u stvaranju i prenošenju znanja, a knjižnice ...su nerazdvojni dio tog sistema. Danas se Sveučilištu, uz već tradicionalnu ulogu omogućuje i promocija njegovih endogenih vrijednosti. Fakulteti, kao centri stvaranja teorijskih i metodoloških kriterija vrednovanja i primjene informacijsko-komunikacijskih sistema mogu sada više biti nositelji razvoja znanstvenih i kreativnih sposobnosti pojedinaca i tima. Tako da i same knjižnice u takvom okruženju dobivaju posebno mjesto i kontinuitet djelovanja u budućnosti.
Knowledge is recognized as a crucial company asset and a competitive advantage both by classical and contemporary management and international business literature (Grant, 1996; Kogut & Zander, 1993; ...Rugman & Verbeke, 2001; Tallman & Phene, 2007; Tseng, 2009). In a time when physical resources are limited, approaches to increasing companies’ performance and efficiency depend on restructuring and reconfiguring companies’ technological processes and successful knowledge management. This is additionally driven by the development of global business activities.
Effective knowledge management is thus currently a crucial concern of companies worldwide, and the topic of the thesis is one of its important elements, knowledge transfer, pertinent especially for multinational enterprises. As the study of knowledge is necessarily interdisciplinary, this doctoral thesis combines two research fields, business and human resource management, and presents the findings from both. Despite the fact that in real life these topics are highly intertwined, academic literature often presents them separately.
Knowledge and innovations are placed high in the Republic of Croatia development strategy (Ministry of Economy, 2014), aiming to transform it into a knowledge based economy. Croatia is a small country with unfavorable infrastructure, which slows down the transition of Croatia to knowledge based economy and make it partly dependent on foreign involvement.
In transition economies which lack own knowledge resources, foreign investments are usually accompanied by knowledge transfers. The thesis tried to establish the existence of a similar process in Croatia, looking specifically at expat managers of multinational enterprises as drivers of knowledge transfer.
The thesis starts with an introduction, followed by a theoretical overview which sets the research framework, and is divided into three chapters. The second chapter deals with various definitions and taxonomies of knowledge, after establishing that there is no one definition of knowledge nor general agreement on the framework in which it should be studied. The working definition offered in this thesis, of knowledge as a precursor (Yang et al., 2008) to know-how and capabilities that refer to a firm’s capacity to deploy resources to affect a desired end, is explained.
The third chapter focuses on multinational companies as knowledge repositories. It is explained why this thesis adopts the network perspective on the MNC, observing it as a set of different units operating around the world, where differentiation across units of the network allows them to achieve the goals of efficiency and innovation. According to this perspective, as argued by Yamin & Andersson (2011), MNCs’ knowledge resides in units’ internal and external network, and depends on the level of unit embeddedness. Knowledge bases of MNC units differ, which creates space for intra-organizational knowledge transfer. Knowledge flows in both directions: from parents to subsidiaries, as well as from subsidiaries to the parent; the latter type of knowledge transfer is usually termed the reverse knowledge transfer.
Extensive overview of literature on expatriate managers, as well as factors affecting them while transferring knowledge, is provided in the fourth chapter. Bibliometric research on knowledge transfer using expatriate managers is discussed, and it is shown that last five years indicate a growing number of articles on knowledge transfer using expatriate managers.
This thesis consists of two research questions elaborated through five hypotheses. The first research question arises from the network perspective on MNCs and tests the existence of a bi-directional knowledge flow. MNCs are observed as networks of geographically dispersed units where differentiation across units of the network allows them to achieve the goals of efficiency and innovation (Foss et al., 2012), which implies the necessity of mutual knowledge exchange. The second research question focuses on the role of expatriate managers as a mechanism of knowledge transfer. It is based on the `state of the art` approach in explaining intra-organizational knowledge flow, emphasizing international assignees’ competences (Chang et al., 2012) as a main instrument for increasing multinational companies’ global competence.
While providing valuable insights into the reverse knowledge transfer process and the role of expatriate managers in it, this thesis also met some limitations. It looked at all MNC subsidiaries operating in the Republic of Croatia, disregarding the differences in industries in developing the measurement instrument. The number of expatriate managers in the Republic of Croatia is relatively small and decreasing, which affected the sample size. The methodological approach used in this thesis was cross-sectional, primarily due to the limitations in time and funding, while a longitudinal approach would be better suited for studying the knowledge transfer, which is a time consuming process.
The thesis presents the first study of this type done in the Republic of Croatia and describing the relationship between expatriate managers competences, reverse knowledge transfer and knowledge characteristics. Using the model discussed above, it provides an extensive and comprehensive overview of the nature of expatriates assigned to the Republic of Croatia, as well as their role in knowledge flow in Croatian subsidiaries of multinational companies.
The contribution of this thesis goes beyond the development and empirical research of a conceptual model of intra-organizational knowledge transfer. The research emphasizes the importance of globalization and standardization of knowledge market. In addition, subsidiaries are offered insight into expatriate managers’ importance, which provides basis for an appropriate strategy of efficient knowledge management in MNCs. Finally, this thesis opens up space for new research in the field of knowledge management in multinational companies not only in the Republic of Croatia, but also in transition countries in general.
Knowledge is recognized as a crucial company asset and a competitive advantage both by classical and contemporary management and international business literature (Grant, 1996; Kogut & Zander, 1993; Rugman & Verbeke, 2001; Tallman & Phene, 2007; Tseng, 2009). In a time when physical resources are limited, approaches to increasing companies’ performance and efficiency depend on restructuring and reconfiguring companies’ technological processes and successful knowledge management. This is additionally driven by the development of global business activities.
Effective knowledge management is thus currently a crucial concern of companies worldwide, and the topic of the thesis is one of its important elements, knowledge transfer, pertinent especially for multinational enterprises. As the study of knowledge is necessarily interdisciplinary, this doctoral thesis combines two research fields, business and human resource management, and presents the findings from both. Despite the fact that in real life these topics are highly intertwined, academic literature often presents them separately.
Knowledge and innovations are placed high in the Republic of Croatia development strategy (Ministry of Economy, 2014), aiming to transform it into a knowledge based economy. Croatia is a small country with unfavorable infrastructure, which slows down the transition of Croatia to knowledge based economy and make it partly dependent on foreign involvement.
In transition economies which lack own knowledge resources, foreign investments are usually accompanied by knowledge transfers. The thesis tried to establish the existence of a similar process in Croatia, looking specifically at expat managers of multinational enterprises as drivers of knowledge transfer.
The thesis starts with an introduction, followed by a theoretical overview which sets the research framework, and is divided into three chapters. The second chapter deals with various definitions and taxonomies of knowledge, after establishing that there is no one definition of knowledge nor general agreement on the framework in which it should be studied. The working definition offered in this thesis, of knowledge as a precursor (Yang et al., 2008) to know-how and capabilities that refer to a firm’s capacity to deploy resources to affect a desired end, is explained.
The third chapter focuses on multinational companies as knowledge repositories. It is explained why this thesis adopts the network perspective on the MNC, observing it as a set of different units operating around the world, where differentiation across units of the network allows them to achieve the goals of efficiency and innovation. According to this perspective, as argued by Yamin & Andersson (2011), MNCs’ knowledge resides in units’ internal and external network, and depends on the level of unit embeddedness. Knowledge bases of MNC units differ, which creates space for intra-organizational knowledge transfer. Knowledge flows in both directions: from parents to subsidiaries, as well as from subsidiaries to the parent; the latter type of knowledge transfer is usually termed the reverse knowledge transfer.
Extensive overview of literature on expatriate managers, as well as factors affecting them while transferring knowledge, is provided in the fourth chapter. Bibliometric research on knowledge transfer using expatriate managers is discussed, and it is shown that last five years indicate a growing number of articles on knowledge transfer using expatriate managers.
This thesis consists of two research questions elaborated through five hypotheses. The first research question arises from the network perspective on MNCs and tests the existence of a bi-directional knowledge flow. MNCs are observed as networks of geographically dispersed units where differentiation across units of the network allows them to achieve the goals
Članak istražuje institucionalni okvir koji bi podupirao
transfer znanja u Sloveniji i Hrvatskoj. U tranzicijskim
zemljama na transfer znanja utječe nekoliko izvora tržišnog
neuspjeha, što opravdava ...intervenciju vlade. Uspjeh ovih
mjera ovisi i o sposobnosti akademskih institucija i
poslovnoga sektora da surađuju u tehnološkim mrežama,
inovacijskim klasterima i pokretljivosti istraživača između ta
dva sektora. Članak najprije istražuje inovacijski kapacitet
dviju zemalja i zaključuje da je ukupna razina inovacijske
sposobnosti u obje zemlje izrazito pomaknuta prema javnom
sektoru u istraživačkim institutima i na fakultetima, premda
je ukupna razina inovacijske aktivnosti iznad one novih
zemalja članica Europske unije. Rad nadalje analizira
politiku transfera znanja i institucionalni okvir za transfer
znanja u dvije zemlje. Zaključuje se, prvo, da mjere koje
podupiru tehnološke parkove i poduzetničke inkubatore ni u
jednoj zemlji nisu uspjele potaknuti značajnije djelovanje
"spin-off" tvrtki. Drugo, Slovenija je bila razmjerno uspješnija
u svojim mjerama razvijanja tehnoloških mreža, inovacijskih
klastera, nego što su to bile slične mjere poduzete u
Hrvatskoj. To ukazuje na to da je postupni razvoj društvenog
kapitala i povjerenja između sudionika unutar klastera i
mreža važan čimbenik u nadilaženju tržišnih neuspjeha
povezanih s transferom znanja.
Ova studija slučaja opisuje dimenzije susreta hrvatske i "zapadne"
kulture u poduzetništvu. Karlovačka pivovara bila je privlačna
akvizicija za strane investitore, unatoč boljkama većine ...socijalističkih
poduzeća – relativno zastarjeloj tehnologiji i prevelikom
broju zaposlenika. Tendencija je da se pozornost usredotoči na
osobine lokalne kompanije i postsocijalističkoga institucionalnog
konteksta, međutim nakon preuzimanja za tijek integracijskoga
procesa vrlo su važne i osobine kompanije-roditelja, strateški cilj
preuzimanja i autoritet stranih menadžera. Latinski tip "zapadne"
poslovne kulture i autoritaran stil rukovođenja nije se pokazao
ekonomski uspješnim na duži rok. Nasuprot razmjerno niskoj
integraciji pivovare u sustav SBE grupacije, Heineken kao novi
vlasnik potaknuo je opsežan proces integracije tvrtke u svoj
korporativni sustav. Jasno obrazloženi ciljevi zaposlenicima i
lokalnoj zajednici, dugoročni razvojni plan s razmjerno velikim
investicijama, autoritet međunarodne korporacije i otvoreni
korporativni kanali informiranja i razmjene znanja osjetno su
umanjili sukobe u procesu radikalnoga restrukturiranja tvrtke.
Promjene u organizacijskom ustroju, kulturi i autonomiji upućuju
na to da je ishod susreta lokalne i "zapadne" kulture kulturalni
hibrid, vrlo blizak jednom teorijskom ekstremu –
pobjedi-zapada-i-porazu-istoka. No to je suviše pojednostavnjeno
gledište, jer se paradigma "gospodar – podređeni" pokazala
gubitničkom, dok Heinekenova uspješna paradigma govori o
pobjednicima na obje strane.
PDF
