A number of world-wide changes affect the energy sector; especially electric sector. The goals of modern states are changing due to the increasing desire of citizens to improve the quality of the ...environment, desire to achieve energy security and will to get a more honest price of energy, as well as preventing the consequences of climate change and mitigate their effects. Global progress towards achieving these goals is reflected in: increased investment efforts, the adoption of climate agreements through national policies and the development of various technologies (solar systems, wind power plants, electric vehicles, battery systems, smart grids, blockchain etc.). Although some actors have not yet recognized the potential of green development, an increasing number of citizens, organizations and energy companies are actively involved and linked through the energy transition. Green development is full of innovative process and it includes actors with different business background. In order for the energy transition to gain momentum, more and more organizations are involved in the alternative funding of green energy projects such as crowdfunding platforms. In addition, there is a visible shift in the capital raising of smaller energy companies that rent equipment from citizens for power plants or use other innovative business models to increase the share of renewable energy sources in their energy portfolio and involve citizens in process. Local authorities increasingly recognize and accept the need for more honest energy system by taking on an active role in combating climate change and energy transition. The development of new concepts of green development enables building of trust between energy companies and end users.
U radu se objašnjavaju suvremeni tijekovi, odnosno tri fenomena današnjice: globalizacija, europeizacija i tranzicija. Sva tri navedena fenomena prožimaju Europsku uniju. Budući da su ta tri fenomena ...prisutna i u hrvatskoj današnjici, u radu se razvoj i razvojni ciljevi, odnosno, smjernice budućega razvoja Hrvatske postavljaju u okvire tih triju procesa s ciljem uspješnijeg općeg razvoja društva i Hrvatske.
This paper analyses the relationship between monetary freedom (index measured by the Heritage Foundation) and real economic growth of 11 new member states of the European Union. 19-year panel data ...regression with fixed effects over the period of 1997-2015 reveals that the real GDP growth of the selected countries is positively affected by the degree of monetary freedom. However, the relationship between monetary freedom and real GDP growth has weakened after the global recession of 2008. Monetary freedom was not jeopardized during the crisis, while real GDP growth declined significantly in most of economies studied.
Neoliberalna politika, rušeći komunizam, inaugurirala je novu vrstu nevidljivog nasilja, koja se više ne izražava jednoumnom strategijom državne politike, koja je ideološkom svemoći i centralizmom ...kontrolirala kulturnu politiku; ona podmuklo, sveopćom ravnodušnošću i indolencijom, što se očituje u politici spektakla i zabave, zarade i profita, uništava bilo kakvu svijest o općem dobru, što ima za poraznu posljedicu sistematsko urušavanje institucija kulture Bosne i Hercegovine, značajnih za njenu opstojnost, kao što su, na primjer, Nacionalna umjetnička galerija, Zemaljski muzej, Kinoteka, Nacionalna biblioteka itd. Tako je pad Berlinskog zida označio ne samo završetak Hladnog rata i pad komunizma, nego i nestanak država usmjerene kulturne politike, koja nije dopuštala, makar planskom i centralističkom kulturnom politikom, srozavanje svijesti o općem kulturnom dobru i ruiniranje kulturnih institucija od općeg državnog značaja. Postkomunistička država je, nasuprot tome, postala simbol-sinonim za represivni mehanizam moći, koja limitira kreativnost pojedinca, a onda i sve ono što označava opće kulturno dobro zajednice, implicitno, proglašava suvišnim i nepotrebnim. Proces normalizacije-tranzicije u postkomunističkim zemljama odredila su dva u osnovi suprotstavljena mehanizma: jedan je princip kolektivnog indentiteta, zasnovan na etničkim imaginacijama, a drugi na oslobođenoj ekonomiji i slobodi tržišta; oni bi, navodno, slobodnom razmjenom, pacifikacijom dugovjekovnih etničkih konflikta trebali povezati sve građane na „našim prostorima”. Pa, iako su ta dva principa inkompatibilna, ona se, kao šizoidna braća blizanci, postavljaju skupa i oba određuju sudbinu institucija od općeg značaja za tradiciju i budućnost BiH. Jedna tendencija vodi tome da se one podijele unutar etničkih teritorija, a druga da se uspostave kao samofinancirajuće institucije, koje bi se onda usmjerile prema popularističkoj kulturi zabave i spektakla. Etnonacionalističke fantazije, koje proglašavaju povratak na zlatno doba herojske prošlosti, time, ustvari, više ruše samu tradiciju, nego što je njeguju; isto tako, tendencija rušenja tradicije može se prepoznati kao globalni proces s kojim se suočavaju muzeji diljem svijeta, u korist festivalske kulture zabave i spektakla.
U članku se otvara nekoliko problemskih cjelina u obliku strukturnih pitanja posvećenih današnjoj društvenoj poziciji humanistike i društvenih znanosti, naravi hegemonije našeg vremena te aktualnim ...artikulacijama kritičkog mišljenja. Radi se, u prvome planu, o problemima sustava visokog obrazovanja uslijed Bolonjskog procesa te društvenoj ulozi i važnosti figure javnog intelektualca danas, dok se na sekundarnoj razini članka ta mjesta povezuju s karakteristikama aktualne hegemonije i s tzv. tranzicijom. U tekstu se zagovara teza da je javnog intelektualca potrebno sagledati i analizirati kao performativni lik epohe unutar koje se narativi o javnom intelektualcu artikuliraju i prezentiraju, odnosno da je on slika i prilika same te epohe, jedan od njezinih zrcalnih odraza.
Že sama katalogizacija dela Anatomía de un instante (Anatomija trenutka)ni enostavna, saj ga sam Javier Cercas v uvodu predstavi kot roman, bralec pa ga dojema bolj kot esej ali kroniko. Na začetku ...avtor eklektično in zgodovinopisno analizira razmeroma nove zgodovinske dogodke, posebej se ustavi pri protagonistih španskega državnega udara 23. februarja 1981. Avtorjevo objektivno podajanje pa se počasi spremeni v pravi pripovedovalni glas, bolj tipičen za obliko romana. To dosega z različnimi strategijami fikcionalizacije, in sicer s t. i. »znotrajzgodovinsko referencialnostjo« (referencialidad interhistórica) in približevanjem realnosti fikciji oziroma fikcijskim tipom. Značilna je tudi retorična strategija uporabe prostega indirektnega govora. Le v končnem delu postane Cercasova uvodna namera, naj bralec knjigo bere kot roman, razumljivejša in prepričljivejša. Tako postane sam bralec udeleženec plodne in trajne refleksije o omejitvah in hibridnosti žanrov ter o globoki prepletenosti realnosti, časa in književnosti.
Cilj je ovoga rada dati prikaz istraživanja koji se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima.U školskom kontekstu osobito su se važnima ...i stresnima za adolescente pokazala tranzicijska razdoblja prijelaza na više obrazovne razine i to: prijelaz iz nižih razreda u više razrede osnovne škole, iz osnovne škole u srednju školu i iz srednje škole na studij. Sve ove tranzicije kroz obrazovni sustav zahtijevaju i psihosocijalnu prilagodbu adolescenata, odnosno za adolescente predstavljaju socijalno i emocionalno opterećenje te zahtijevaju dodatni angažman. Neki će se adolescenti pri tome bolje organizirati, prije i lakše prilagoditi novim okolnostima, dok će kod drugih adolescenata prilagodbe prouzročiti razne reakcije i postati izvorom stresa. Rezultati analize istraživanja također ukazuju da su istraživanja koja se bave tranzicijom adolescenata u srednju školu i studij, kao i prilagodbom adolescenata u tim razdobljima, općenito nedovoljno zastupljena, pogotovo kod nas.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Tekst se bavi zaustavljenom transformacijom životne zajednice u kontekstu postsocijalističke
tranzicije. Empirijski su dokazi utemeljeni na službenoj statistici i reprezentativnom sociološkom
...istraživanju o kohabitaciji i obitelji nakon 2000. godine. Cilj je rada bio opisati opće
tendencije i predložiti moguću interpretaciju rezultata terenskog istraživanja. Najprije predstavljamo
analitički okvir koji se sastoji od dviju glavnih teorija/paradigmi – (specifična) druga
demografska tranzicija (SDT) i deprivacija (POD). Ispitivanjem i kombiniranjem različitih izvora,
pokušali smo bolje osvijetliti specifični, zaustavljeni ili veoma spori proces individualizacije
u Srbiji. Glavni zaključak je da je moguće identificirati sljedeće promjene: odgađanje stupanja
u brak te rađanja djece za veliku većinu populacije te izrazit porast broja izvanbračne djece
nakon 1990. Ovo drugo je osobito vidljivo među mlađim ženama nepovoljnog položaja (slabijeg
obrazovanja, nižeg socijalnog statusa, iz ruralnih sredina ili manjih mjesta), koje su niti u
braku niti u kohabitaciji. S druge strane, produžena je tranzicija mladih ljudi u period zrelosti.
Strukturne i institucionalne barijere sputavaju njihov izbor ponašanja i pluralizaciju obrazaca
života, što je vidljivo među njihovim vršnjacima diljem razvijene Europe i u bivšoj Jugoslaviji,
s izuzetkom Slovenije. Patrijarhat i solidarnost bazirana na rodbinskim vezama opstaju u uvjetima
teške ekonomske situacije, niskog životnog standarda i zakašnjelih europskih integracija.
In the historical circumstances of the post-Yugoslav era, class solidarity was regarded as the dominant ideological characteristic of the abandoned self-management socialism. Therefore, ...transition-related discursive practices which excluded the notion of the worker were common on all levels. This ranged from the Croatian 1990s newspeak which introduced the more neoliberal term djelatnik “employe” into the lexicon, to disempowering the worker within the newly-introduced value system dominated by entrepreneurs as the epitome and the driving force of the new society. In this way, workers were first transformed from self-managers and producers into ideological Others, and then into actual “former workers”, relocated from being the vital segment of the creative present and representing utopian projections of progress into a retired past. Given all this, it is significant to note that the worker is once again being used in book titles and as a literary character in contemporary literature – in 2014, the return of the worker is notable in Goran Ferčec’s play Radnice u gladovanju (Female Workers on Hunger Strike, 2014), and in Viktor Ivančić’s prose stories Radnici i seljaci (Workers and Peasants, 2014). Literary representations of workers in these texts are contextualized within a framework of a new utopian desire and in revolt against the monstrously inverted logic of corporate capitalism which transforms humanity into a serious deviation. Special attention is given to the representation of the space of rebellion taking into consideration the notion of heterotopia: a nursing home, a prison or a hospital are counter-places where the transition-related reality played its cruel game with the “former” worker and the destroyed potentials that it created in his/her projections of the future.
In this paper, we have analyzed the modern grocery retail trends in Serbia in the transition process as well as its influence on the end consumer. Our research has shown that the retail market in ...Serbia is still immature, as it is of low concentration; it has poor format structure and under-represented private label market share. The supermarket revolution has so far not brought any benefits to the consumers in the sense of lowering food prices. Compared to the base year (2004-2006=100), in the year of 2012 the prices of apples in retail grew by 83%, retail prices of milk grew by 119%, potato by 87%, beans by 106%, pork by 60% and chicken by 83%.
PDF
