Kronologija rada nedjeljom u sektoru trgovina proteklih desetljeća u Hrvatskoj te argumentacije njezinih zagovornika upućuje nas na tezu da je riječ o uspostavi idealtipskog narativa imenovanog kao ...nedjeljni kapitalizam. Razumijevamo ga kao ideološki obrazac kojim se parcijalni interesi određenih društvenih skupina podvlače pod realni i isključivi. Također je i naturalistički model ekonomskog razvoja, dok se slobodna nedjelja veže uz najave gospodarskog nazadovanja, otpuštanja radnika i u konačnici opće društvene krize. S time su se povezali podatci iz znanstvenog projekta CRO Laudato si’ provedenog s ciljem istraživanja profila ispitanika (N=1324) koji zagovaraju rad nedjeljom, odnosnokoji se protive radu nedjeljom u privrednom sektoru trgovine u Hrvatskoj s obzirom na njihove stavove i prakse o tome pitanju. Analize pokazuju da zagovornici rada nedjeljom učestalije kupuju nedjeljom, obrazlažući to nuždom uz preferiranje liberalnijeg modela rada nedjeljom koju ponajprije razumijevaju u kontekstu slobode tržišta dok su protivnici rada nedjeljom skloniji naglašavati opću dobrobit i model reguliranja, odnosno ograničavanja rada nedjeljom. Iako je u Hrvatskoj zadnjih godina zapažen trend deregularizacije radnog vremena trgovina, autori ovog rada korištenjem metafore nedjeljnog kapitalizmazaključuju kako cjelokupna hrvatska tradicija i kultura ne može biti reducirana na jednostranu verziju kapitalizma u kojoj je slobodna nedjelja adresirana kao gospodarski rizik i trošak, a ne društvena vrijednost i civilizacijska stečevina koju treba (o)čuvati.
The chronology of work on Sunday in the sector of retail shops in the last few decades in Croatia as well as the arguments of proponents of such work indicate that an attempt to establish an ideal type of narrative called Sunday capitalism is at hand. The authors of this article interpret Sunday capitalism as an ideological form that establishes partial interests of some social groups as only ones that are real and exclusive, as well as a naturalistic model of economic development, while free Sunday is related to economic regression, letting go of workers, and, finally, to general social crisis. Bearing in mind that understanding, the authors relate it to data from the scientific project CRO Laudato Si’ with the purpose of researching profiles of participants (N=1324)who support or oppose work on Sunday in Croatia in relation to their attitudes and practices in terms of this issue. Analyses show that proponents of work on Sunday go shopping more often on Sundays, while justifying their behaviour with necessity and preferring a more liberal model of work on Sundays that they mostly understand in the context of free market. The opponents of work on Sunday tend to emphasise the common good and the model of regulation or limiting work on Sunday. Although there is a trend of deregulating working hours of retail stores in Croatia in the last few years, by using the metaphor of Sunday capitalism, the authors of this article conclude that the whole Croatian tradition and culture cannot be reduced to a one-sided version of capitalism in which a free Sunday is addressed as an economic risk and expense, as opposed to being a social value and an achievement of civilisation that needs to be preserved.
Tijekom proteklog desetljeća, brojni su radovi pokušali istražiti odlučujući utjecaj olakšavanja trgovine, tzv. “trade facilitation”, na međunarodnu trgovinu. Od liberalizacije trgovine i smanjenja ...carina, drugi faktori koji olakšavaju trgovinu stavljeni su u prvi plan. Pod olakšavanjem trgovine smatraju se sve mjere koje smanjuju trgovinske troškove, a koji ne obuhvaćaju snižavanje carina. Stoga je cilj ovog istraživanja empirijski istražiti utjecaj faktora olakšavanja trgovine na međunarodnu trgovinu s aspekta logistike, uzimajući pritom u obzir scenarij u kojem su zemlje uvoznice zemlje niskog, srednjeg ili visokog dohotka. Kako bismo procijenili učinke faktora olakšavanja trgovine, u radu koristimo prošireni gravitacijski model na podacima za 150 zemalja svijeta u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Indeks logističkih performansi (LPI) koji izdaje Svjetska banka koristi se kao “proxy” varijabla za olakšavanje trgovine. Rezultati procjene pokazuju da su sve korištene varijable značajne i rezultati su u skladu s inicijalnom hipotezom, što upućuje na to da će se s olakšavanjem trgovine povećavati i međunarodna trgovina. Rezultati nas također dovode do zaključka da su logističke performanse izvoznika važnije od logističkih performansi uvoznika. Ovo istraživanje podupire smjernice Svjetske banke vezane uz potrebu ulaganja u olakšavanje trgovine kako bi se osigurali niži trgovinski troškovi koji predstavljaju prepreku povećanju međunarodne trgovine.
The paper aims to model and forecast the volatility in the stocks traded at the Karachi Stock Exchange before and during the recent financial crisis using the GARCH, EGARCH and GJR-GARCH models. We ...find the stock return volatility to be characterized by clustering and displaying asymmetries. Results point to the capability of the EGARCH(1,1) model at forecasting for both periods lending support to the use of GARCH family of models for emerging markets during crisis. We find evidence for a synthetically constructed index based on trading volume capturing the volatility structure of the market as well as that based on market capitalization which has important implications for investors.
Članak opisuje nadležnost Okružnog (kao trgovačkog) suda u Splitu za vrijeme druge austrijske uprave u splitskom okrugu te na primjeru najstarijega trgovačkog registra samostalnih tvrtki pobliže ...predstavlja arhivski fond koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu ističući njegovu vrijednost za potencijalno istraživanje povijesti trgovine i trgovačkih društava iz ekonomskog, pravnog i povijesnog aspekta.
Cilj ovog rada je sistematizacija teorijskih dostignuća u analizi efekata ekonomskih integracija na vanjskotrgovinsku razmjenu zemalja učesnica integracije, te empirijska analiza efekata zone ...slobodne trgovine Bosne i Hercegovine sa članicama EFTA. Teorijski, ekonomska integracija odnosno liberalizacija trgovine ne mora rezultirati pozitivnim efektima. Pozitivne efekte može očekivati zemlja koja je konkurentski pripremljena za liberalizaciju. Bosna i Hercegovina kontinuirano povećava stepen liberalizacije trgovine (CEFTA, SSP, zona slobodne trgovine sa EFTA), kako bi se adekvatno konkurentski pripremila za članstvo u Evropskoj uniji, što joj je strateško opredjeljenje. Rezultati provedene analize u ovom radu pokazuju da obim trgovinske razmjene BiH kontinuirano raste i da se kontinuirano povećava pokrivenost uvoza izvozom, ali je to još uvijek nedovoljno, obzirom da je taj procenat u 2016. godini iznosio 58,3 %. Liberalizacijom trgovine BiH nastoji povećati izvoz, otvoriti prostor za plasman proizvoda za inostrana tržišta, ali je u slučaju zone slobodne trgovine sa EFTA ostvarila negativne efekte integracije. U prilog tome ide činjenica da 2 godine poslije stupanja na snagu liberalizacije trgovine sa EFTA nije ostvaren saldo trgovinske razmjene koji je bio u godini prije pristupanja. Ukupan suficit u razmjeni sa članicama EFTA se smanjio, što znači da je liberalizacija rezultirala većim uvozom iz EFTA u odnosu na izvoz. U razmjeni sa Švicarskom i Norveškom smanjen je suficit, a u razmjeni sa Lihtenštajnom i Islandom su ostvarena pozitivna kretanja (smanjen deficit u razmjeni sa Lihtenštajnom i povećan suficit u razmjeni sa Islandom).
Problem globalnog zatopljenja davno je uočen. Veliki napori i istraživanja klimatskih promjena doveli su do spoznaje da su staklenički plinovi ispušteni u atmosferu glavni krivac klimatskih promjena. ...Kao jedan od načina rješavanja tog problema u Europskoj uniji, u okviru Kyoto protokola, osnovan je Sustav trgovine emisijskim dozvolama Europske unije (engl. European Union Emission Trading System, EU ETS). Navedeni sustav trgovine emisijskim dozvolama se uglavnom uspješno primjenjuje već 15 godina, a zbog sve veće učinkovitosti provedbe ciljeva, njegova primjena nastavit će se u budućnosti. Hrvatska se priključila navedenom sustavu trgovanja emisijskim dozvolama pola godine prije pristupanja Europskoj uniji. Zbog dobrih rezultata smanjenja emisija trgovanjem, svake se godine diljem svijeta osnivaju novi sustavi trgovanja emisijskim dozvolama. Njihovim povezivanjem globalna trgovina emisijskim dozvolama mogla bi postati jedna od najvećih trgovina svijeta.
International trade, especially during the second half of the 20th century, has played an essential role in many countries` development process as well as in increasing their competitiveness in the ...world market. Development process is a precondition for fostering economic growth and for many developing countries, it is important since it affect the reduction of poverty. Despite such an essential role, international trade was limited by a large number of tariff and non-tariff barriers during the last century. Today, some of these non-tariff barriers have become „less visible" and they have emerged as a consequence of insufficiently efficient and effective work of customs administrations as well as other border administration necessary for making foreign trade transactions. Consequently, their implementation has incurred high transaction costs which reduce international trade. These barriers are called administrative procedural non-tariff barriers and although new Agreement on Trade Facilitation is under way, after WTO Draft Consolidated Negotiating Text on Trade Facilitation has been announced, they are still not regulated at a multilateral level. Trade Facilitation is related to many policies under negotiation at the WTO and the aim of that initiative is to facilitate trade expansion, reduce trade transaction costs as well as to streamline of clearance procedures and meet new international security requirements. Infrastructure development which consists of transport and trade infrastructure, also known as "hard" and "soft" infrastructure, has in last few decades been a major factor in reducing trade transaction costs thus diminishing the administrative procedural nontariff barriers impact on international trade. The process of improving trade infrastructure is called Trade Capacity Building. This complex process is related to the modernization of customs administration all around the world, especially in the Developing countires. A lack of funds for that purpose has motivated the launch of the new programme, the Aid for Trade. The Aid for Trade is an inititative developed as a multilateral project under the auspices of WTO, with the aim to help developing countires, especially the Least developed of them, to build the trade capacity which is necessary for their taking full advantage of trade liberalization benefits. Its implementation is connected with regional aid initiatives in the area of trade. The aim of this thesis is to point out the ever-increasing role of administrative barriers in international trade. In addition, the thesis establishes an array of barriers which participants in international trade may encounter, taking into account that these barriers have been classified and their use scientifically demonstrated with a special consideration of developmental aspect of international trade. It has also been shown that their impact can be diminished provided there is a trading capacity, especially in the countries in which trading and transportation capacities are insufficiently developed. This research deals with the representative examples of Developed as well as Developing and Transitional countries, among which is Serbia, treated as case studies. The justification for this research we find in the initial hypothesis that administrative barriers represent the most restrictive area among non-tariff barriers not yet being regulated on a multilateral level. It has been shown that it is possible to diminish the impact of these barriers on ongoing trade if Trade Transaction Costs are reduced and these conditions will, in particular, pave the way for Developing countries provided that they are enabled a faster development of trading capacities than the development they can finance independently. Investments in the development of transportation capacities would certainly result in better exportation performance of Developing countries. However, the amount of investments is a limiting factor and, as a consequence, only modest investments in the development of trading capacities are possible, i.e. predominantly investing in - soft infrastructure, which is also expected to have a positive influence on export performance. Scientific research methods used in this thesis have been determined by its subject matter and its aim. Analysis, synthesis and generalization have been used as methods of research. Considering a different position Developing countries hold in relation to Developed countries, in this area, we start from specific cases in order to reach a general assessment and gain an insight into the common features, which was possible to achieve by using induction method. In order to process the examples from Serbia, a method of deduction has been used, based on our previous knowledge in this area. Gathering data necessary for this research has been completed using desk research. In order to reach conclusions, we have used quantitative data available from previous research, Methodology of International Bank for Reconstruction and Development which involves using Logistic Performance Index as well as indicators from the study -Doing Business, World Economic Forum indexes such as the Enabling Trade Index and also the results of a number of gravity models which have shown the influence of administrative barriers on the process of facilitating international trade. In addition, standard statistical methods have been used, such as the method of sampling, as well as some more complex ones, such as correlation and regression. The contribution of this thesis is to pinpoint a specific group of insufficiently research non-tariff barriers, considering that their use has been significantly intensified over the course of the last twenty years. Bearing in mind the fact that Serbia is not yet a member of WTO as well as our expectations to become one in the near future, new possibilities are opening up for Serbia to take a more active part in multilateral negotiations which refer to the remaining group of non-tariff barriers. This is of great importance because the other types of non-tariff barriers have already been regulated on a multilateral level, but without the participation of Serbia.
Tokom druge polovine 20. veka, uloga međunarodne trgovine je bila od sustinskog značaja za odvijanje razvojnog procesa u mnogim zemljama, kao i povećanja njihove konkurentnosti na svetskom tržištu. Razvojni proces je uslov za ostvarenje privrednog rasta, a u slučaju mnogih Zemalja u razvoju, bitan je zbog uticaja na smanjenje siromaštva. Bez obzira na tako značajnu ulogu, međunarodna trgovina je tokom prošlog veka bila ograničavana velikim brojem barijera i to u obliku carina, ali i necarinskih barijera. U savremenom periodu, neke od necarinskih barijera postale su "manje vidljive", a nastale su kao posledica nedovoljno efikasnog i nedovoljno efektivnog rada carinske službe i ostalih, sa njihovim radom povezanih službi značajnih za realizaciju spoljnotrgovinskih poslova. Kao posledica njihovog delovanja, nastajali su visoki transakcioni troškovi trgovine, koji utiču na smanjenje obima i vrednosti međunarodne trgovine. Te barijere su administrativne proceduralne necarinske barijere, čija upotreba još uvek nije regulisana na multilateralnom nivou, mada se očekuje donošenje Sporazuma o olakšavanju međunarodne trgovine, nakon što je obelodanjen Nacrt budućeg sporazuma o olakšavanju međunarodne trgovine. Olakšavanje međunarodne trgovine se odnosi na više oblasti o kojima se pregovara pod okriljem WTO, a cilj same inicijative je da se omogući rast međunarodne trgovine, da se snize transakcioni troškovi trgovine, a uključuje i unapređenje vođenja carinskih postupaka, kao i prilagođavanje novim zahtevima za ostvarenjem principa bezbednosti ustanovljenim na međunarodnom nivou. Razvoj transportne i trgovinske infrastrukture, poznate i pod pojmom "tvrde" i "meke" infrastrukture tokom poslednjih decenija najviše utiče na smanjenje transakcionih troškova trgovine, čime se smanjuje uticaj administrativnih proceduralnih necarinskih barijera na međunarodnu trgovinu. Sam proces izgradnje trgovinske infrastrukture naziva se izgradnja trgovinskog kapaciteta. Ovaj kompleksni proces povezan je sa modernizacijom rada carinske službe, širom sveta, a naročito u Zemljama u razvoju. Nedostatak neophodnih sredstava bio je osnovni razlog pokretanja novog Programa pomoći za razvoj međunarodne trgovine. Taj Program je zapravo inicijativa koja se kao multilateralan projekat razvila pod okriljem Svetske trgovinske organizacije, a sa ciljem da se pruži pomoć Zemljama u razvoju, a naročito najmanje razvijenim među njima, kako bi mogle da izgrade neophodan trgovinski kapacitet, da bi mogle da ostvare korist od procesa liberalizacije međunarodne trgovine. Primena Programa povezana je sa regionalnim programima za razvoj međunarodne trgovine. Cilj ovog rada jeste ukazivanje na rastuću ulogu administrativnih barijera u međunarodnoj trgovini. Pored toga, u radu je pokazano na koje vrste ovih barijera mogu naići učesnici u spoljnotrgovinskom poslovanju, s obzirom da je izvršeno klasifikovanje ovih barijera i naučno prikazana njihova primena, sa posebnim osvrtom na razvojnu dimenziju međunarodne trgovine. Pokazano je i da se njihov uticaj može smanjiti ukoliko se izgradi trgovinski kapacitet, naročito u zemljama koje nemaju dovoljan stepen razvijenosti trgovinskog kapaciteta, kao i transportnog kapaciteta. Predmet istraživanja su reprezentativni primeri zemalja, obrađeni u vidu studija slučaja, kako Razvijenih, tako i Zemalja u razvoju i Zemalja u tranziciji, među kojima se nalazi i Srbija. Opravdanost istraživanja nalazimo u polaznoj hipotezi da su administrativne barijere najrestriktivniji deo necarinskih barijera i da još nisu regulisane na multilateralnom nivou. Pokazano je da je smanjenje uticaja ovih barijera na odvijanje trgovinskih tokova ostvarivo ukoliko se smanje transakcioni troškovi trgovine, a naročito će to biti omogućeno Zemljama u razvoju, ukoliko im se omogući
Extended description:
V Slovenski Bistrici so pripravili izjemno zanimivo tekmovanje: 100 mladih iz 15 slovenskih šol se je pomerilo v tem, kdo je spretnejši prodajalec. Bodoči trgovci pa znanja in ...spretnosti niso dokazovali na papirju, ampak kar v trgovinah v središču Slovenske Bistrice; izjave Tina Klajnšek, dijakinja Srednje trgovske šole Zagorje, Cirila Hajšek Rap, Državna izpitna komisija, Iva Pučnik Ozimič, ravnateljica Srednje šole Slovenska Bistrica.
Information:
: The town of Slovenska Bistrica: a competition in selling technique. Future sellers comparing their selling skills in the town centre.
Original language summary:
Slovenska Bistrica: tekmovanje v tehniki prodajanja - bodoči trgovci so v trgovinah v središču mesta preverjali, kdo je spretnejši prodajalec.
Poslopje nekdanje gostilne Jager, katere lastnik je bil Rudolf Brundula. Kasneje v tem poslopju zadružni dom, še danes pa v pritličnem delu zadružna trgovina.
PDF
