Razvoj ultrazvučnih dupleks uređaja koji ujedinjuju B-prikaz visoke rezolucije sa spektralnom krivuljom pridonio je značajnom napretku u dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti. Dupleks ...ultrasonografija omogućuje ne samo procjenu stupnja stenoze, nego i prikaz morfologije plaka. Najčešći poremećaj krvnih žila vidljiv pomoću B-prikaza je plak koji se prikazuje kao ehogena struktura koja zadebljava stjenku arterije i obliterira prostor između intimalne refleksije i adventicije. Kada se prikaže aterosklerotski plak, treba analizirati njegov položaj, prostiranje, morfologiju i stupanj stenoze. Najčešće mjesto stvaranja aterosklerotskog plaka je karotidna bifurkacija. Studije European Carotid Surgery Trial (ECST) i North American Symptomatic Carotid Endarterectomy Trial (NASCET) pokazale su da je stupanj stenoze unutarnje karotidne arterije najvažniji predskazatelj istostranog ishemijskog udara u bolesnika s prolaznim ishemijskim napadajem ili blažim oblikom moždanog udara. Najčešće mjesto stenoze ili okluzije vertebralnih arterija je polazište (segment V0), a rjeđe distalno u cervikalnom dijelu(segment V1) ili intrakranijski (segment V4). Lijeva subklavijska arterija češće je zahvaćena aterosklerotskim promjenama nego brahiocefalni trunkus. Glavno obilježje okluzije ili stenoze brahiocefalnog trunkusa je promjena spektra u desnoj subklavijskoj, karotidnoj i vertebralnoj arteriji. Moždana ishemija je najozbiljnija posljedica disekcije vratnih arterija. Najčešće je zahvaćena unutarnja karotidna arterija. U krajnjim slučajevima disekcija se može protezati od aorte do subklavijskih, karotidnih i vertebralnih arterija. Pojam vaskulitis obuhvaća heterogenu skupinu multisistemskih poremećaja. Ultrazvučnom (dupleks) pretragom prikazuje se zadebljanje stijenki arterija, najčešće cirkumferentno, stenoza ili okluzija arterija.
Promjene moždane hemodinamike u srednjoj moždanoj arteriji (SMA) u bolesnika s moždanim udarom u irigacijskom području lijeve moždane arterije, te s posljedičnom afazijom mogu se neinvazivno pratiti ...pomoću funkcionalne transkranijske dopler sonografije (fTCD). Pritom se kao funkcionalni podražaj može koristiti stimulacija govora u obliku logopedskih vježbi. Da bismo procijenili aktivaciju SMA tijekom receptivne i ekspresivne verbalne stimulacije, ispitivanje afazije proveli smo modificiranim bostonskim dijagnostičkim testom u irigacijskom području lijeve SMA kod 8 bolesnika s moždanim udarom unutar 3 dana od nastanka ishemičnog moždanog udara. U obje smo SMA praćenje TCD-om proveli istodobno pomoću 2 ultrazvučne sonde frekvencija 2 MHz. Srednje brzine strujanja krvi (SBSK) u SMA procjenjivali smo i pratili prije i tijekom govorne stimulacije. Stimulaciju govorom proveo je logoped baterijom logopedskih vježbi, te zadacima imenovanja uz pomoć 30 fotografija predmeta svakodnevne uporabe grupiranih prema funkcijama. Isto ispitivanje je provedeno u 16 zdravih dešnjaka. Srednje brzine strujanja krvi bile su: 56 cm/s u lijevoj ACM, te 56 cm/s u desnoj SMA. U lijevoj je SMA tijekom stimulacije govora zabilježen srednji 30%-tni rast SBSK, a u desnoj SMA 22%-tni rast u odnosu na mirovanje. U zdravih kontrolnih osoba u lijevoj je SMA zabilježen porast SBSK od 21,7%, a u desnoj SMA od 18%. Uočen je trend rasta SBSK u lijevoj SMA tijekom stimulacije govora u afatičnih bolesnika u usporedbi sa zdravim kontrolnim osobama.
Perioperacijski neurološki događaji su u srčanoj kirurgiji najrazornije komplikacije. Mozak je jedini organ koji se ne prati rutinski izravnom metodom za vrijeme anestezije. Praćenje mozga ...transkranijskim Dopplerom (TCD) je od osobite važnosti kad je mozak ugrožen od povećane ili smanjene prokrvljenosti, embolizacije česticama ili zrakom ili od njihovih kombiniranih učinaka. Glavni cilj ove studije bio je procijeniti razlike protoka krvi u mozgu kad se pri izvođenju koronarne premosnice upotrebljava stroj za izvantjelesnu cirkulaciju u usporedbi sa zahvatom bez njega. Ova prospektivna studija provedena je uz primjenu TCD kod 30 bolesnika podvrgnutih planskoj operaciji koronarnih premosnica uz uporabu stroja za izvantjelesnu cirkulaciju ili bez njega. Po 15 bolesnika u dobi od 39 do 81 godine operirano je pomoću stroja za izvantjelesnu cirkulaciju i bez njega. Dvije skupine se nisu razlikovale u odnosu na dob, spol, rizične čimbenike, cerebrovaskularne bolesti, pridružene bolesti i klasifikaciju NYHA. Naša studija je jasno pokazala kako postoje znatne razlike u brzini protoka krvi za vrijeme upotrebe stroja za izvantjelesnu cirkulaciju u usporedbi sa zahvatom bez njega (P=0,0001). Trajanje smanjene prokrvljenosti bilo je istaknutije kod skupine s upotrebom stroja za izvantjelesnu cirkulaciju. U skupini bez upotrebe stroja za izvantjelesnu cirkulaciju opažena su kraća, ali izrazitija razdoblja smanjene prokrvljenosti. Praćenje rada mozga pomoću TCD za vrijeme operacije koronarne premosnice dokazano je kao korisna metoda za otkrivanje moždane hipotenzije, jer daje jedinstvene informacije o prokrvljenosti mozga. Takvo praćenje bi moglo voditi ka sigurnijoj kirurgiji, dozvoljavajući da se hemodinamični zahvati izvode racionalno i bez prekida kirurške intervencije.
Disekcija krvnih žila glave i vrata je rjeđi uzrok moždanog udara koji se često ne prepoznaje. Prikazujemo 66-godišnju bolesnicu s hipertenzijom u koje je nastupila disekcija unutarnje karotidne ...arterije na netipičnom mjestu i posljedični moždani udar. Dvostruki lumen je bio vidljiv uporabom obojenog doplera karotidnih arterija, a zabilježeni su prolazni signali visokog intenziteta. Transkranijskim doplerom praćen je prestanak distalne mikroembolizacije koja je bila povezana s kliničkim poboljšanjem uz primjenu antikoagulantne terapije. U embolijskom moždanom udaru uzrokovanom disekcijom unutarnje karotidne arterije neurosonološko ispitivanje je omogućilo neinvazivnu dijagnostiku i praćenje tijeka disekcije i sekundarne embolizacije.
Beta indeks krutosti jedan je od najčešće upotrebljavanih za opisivanje pretkliničke ateroskleroze. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi je li moguće upotrijebiti novu metodu trodimenzijskog ...ultrazvuka karotidnih arterija za ispitivanje žilne krutosti. Ovo probno istraživanje provedeno je u 10 zdravih dobrovoljaca na ultrazvučnom uređaju Aloka 5500-SSD Prosound uporabom B i M prikaza na zajedničkoj karotidnoj arteriji (ACC). Za trodimenzijsku analizu rabila se je metoda "slobodne ruke" tijekom 10 sekunda uz pomoć programske potpore TomTec Imaging. Beta indeksi žilne krutosti izračunati su matematičkim putem, za analizu se je rabila neparametrijska statistika s dva povezana uzorka. U ispitivanje je bilo uključeno 9 žena i 1 muškarac prosječene dobi 9, ±9,2 godine. Jedan ispitanik je imao granično povišene vrijednosti krvnoga tlaka, a 4 ispitanika su bili aktivni pušači. Srednji indeks tjelesne težine bio je 2 ,85±5,8 kg/m2, a srednja vrijednost intimalnog dijela stjenke ACC obostrano 0,42±0,06 mm. Statističkom usporedbom vrijednosti beta indeksa krutosti dobiveni su podudarajući rezultati u lijevoj ACC (p>0,05). Istraživanje je potvrdilo da se trodimenzijski ultrazvuk može rabiti kao komplementarna metoda za ispitivanje pretkliničke karotidne ateroskleroze s većom osjetljivosti na lijevoj ACC.
Cilj: Odrediti ultrazvukom normalne vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura zdrave dojenčadi u prvih 6 mjeseci života i utvrditi postoje li razlike s obzirom na spol. Ispitanici i metode: ...Obavljen je ultrazvučni probir mokraćnog mjehura 416-ero zdrave donošene dojenčadi (216 muške i 200 ženske) u dobi od 0,5 do 6 mjeseci života. Debljine stijenke mokraćnog mjehura analizirane su ultrazvučnim aparatom Siemens Sonoline Prima, semikonveksnom sondom od 5,0 MHz i linearnom sondom od 7,5 MHz. Rezultati: Prosječna vrijednost debljine stijenke iznosila je 2,32 0,542 mm (95% indeks povjerenja: 2,27 – 2,37). Najmanja zabilježena debljina stijenke je bila 1 mm, a najveća 4 mm. Prosječna vrijednost debljine stijenke mokraćnog mjehura u muške dojenčadi iznosila je 2,42 0,56 mm, a prosječna vrijednost za žensku dojenčad iznosila je 2,21 0,50 mm. Studija je pokazala da postoji statistički značajna razlika u smislu nešto većih vrijednosti debljine stijenke mokraćnog mjehura u muške dojenčadi nego u ženske (t=3,97, p=0,00009, p0,01). Zaključak: Ovakvi bi se rezultati mogli očekivati jer mokraćni mjehur muškog djeteta mora proizvesti nešto veći tlak da bi izbacio urin kroz značajno dulju i užu uretru, nego mjehur ženskog djeteta. Takva relativna hiperfunkcija mokraćnog mjehura muškog dojenčeta rezultira relativnim zadebljanjem njegove stijenke, što pridonosi fiziološkoj različitosti među spolovima.
Dijagnoza disekcija krvnih žila glave i vrata postavlja se angiografijom, magnetskom rezonancijom (MR) mozga ili magnetskom angiografijom (MRA). Obojeni dopler krvnih žila glave i vrata podcijenjen ...je zbog lokalizacije disekcije, koja je najčešće smještena intrakranijski. Ipak, disekcija se može prikazati na različite načine, što omogućuje širok spektar nalaza obojenog doplera. Cilj ovoga rada je prikazati ultrazvučne nalaze u bolesnika koji su pokazivali kliničku sliku disekcije ili je ultrazvučni nalaz ukazivao na postojanje disekcije krvnih žila glave i/ili vrata. Analizirali smo 43 bolesnika tijekom dvije godine koji su se prikazali kao disekcija vratnih krvnih žila. Od toga je 23 bolesnika imalo kliničku sliku disekcije, a u devetoro bolesnika je ultrazvučno ustanovljen dvostruki lumen ili stenoza bifurkacije s dvostrukim lumenom. Obojeni dopler karotidnih i vertebralnih arterija učinjen je na Acusonu 128 XP. Analizirali smo obojeni dopler i Doplersku angiografiju, kao i hemodinamske spektre. Podaci su prikazani deskriptivno. Analizirali smo podatke za 43 bolesnika (28 muškaraca, 15 žena srednje dobi 59±11godina). Pomoću ultrazvuka ustanovili smo 49 diseciranih žila (37 karotidnih, 10 vertebralnih i 2 subklavijske arterije). Našli smo "znak žice" u 5 bolesnika (5 unutarnjih karotidnih arterija (ICA)), "znak žice i perle" u 2 bolesnika (1 ICA i 1 vertebralna arterija (VA)), subintimalni protok u jednog bolesnika (1 ICA), dvostruki lumen u 12 bolesnika (3 zajedničke karotidne arterije (ACC), 7 ICA, 3 VA, 2 subklavijske arterije), jedna bolesnica se prikazala kao disekcija VA i subarahnoidno krvarenje (ultrazvuk je pokazao disekciju ICA), zatim karotidnu stenozu s dvostrukim lumenom u bazu plaka u 17 bolesnika (2 CCA, 13 stenoza bifurkacije i 2 stenoze ICA s disekcijom u bazu plaka), dok je hemodinamski spektar ukazivao na distalnu okluziju u 8 bolesnika (3 ICA, 6 VA). Višestruka zahvaćenost krvnih žila bila je prisutna u 7 (16%) bolesnika. Ultrazvuk može pokazati širok spektar nalaza u disekciji krvnih žila glave i vrata, kao i znakove hemodinamski značajne opstrukcije protoka.
Mjerenje moždane vazoreaktivnosti pomoću transkranijskog doplera (TCD) metodom zadržavanja daha pokazalo se jednostavnim i neinvazivnim načinom izdvajanja populacije bolesnika koji su pod rizikom za ...obolijevanje od moždanog udara. Prije uvođenja ove metode u svakodnevnu praksu pokazala se potreba za standardizacijom indeksa zadržavanja daha (IZD), mjerenog u arteriji cerebri mediji (ACM). Zdravi ispitanici podijeljeni su po spolu, a zatim po dobi u 6 skupina: 1 skupina 20-29 godina, 2 skupina 30-39 godina, 3 skupina 40-49 godina, 4 skupina 50-59 godina, 5 skupina 60-69 godina, 6 skupina >70 godina. Svi ispitanici su podvrgnuti standardnom TCD pregledu i mjerenju indeksa zadržavanja daha u obje ACM (720 vrijednosti). Srednja brzina strujanja krvi (SBSK) u ACM je mjerena prije, tijekom i nakon zadržavanja daha te je IZD izračunat kao postotno odstupanje srednje brzine od nulte linije podijeljeno s vremenom trajanja testa. Nije pronađena statistički značajna razlika između muškaraca i žena kao niti razlika između desne i lijeve strane Willisova kruga (p<0.05). Pronađen je statistički značajni pad SBSK u svim ispitivanim žilama ovisno o dobi ispitanika(p<0,01). Nije pronađen statistički značajan pad IZD vrijednosti ovisno o dobi ispitanika (p<0,05). Većina ispitanika imala je vrijednosti IZD u rasponu od 1,03 do 1,65. Mjerenje moždane vazoreaktivnosti pomoću IZD pokazalo se kontinuiranom, neinvazivnom, jednostavnom i lako ponovljivom metodom probira.
Cilj. Usporediti točnost ultrazvučnog pregleda i minilaparoskopije u prosudbi adneksalnih promjena. Metode. U razdoblju od travnja 1998. do siječnja 2000. pregledano je ukupno 40 pacijentica s ...dobroćudnim adneksalnim promjenama minilaparoskopom promjera 1,9 mm. U svake pacijentice je prije operacije učinjena i procjena promjene na adneksima transvaginalnom ultrazvučnom sondom frekvencije 6,5 MHz. Rezultati. Bilo je 5 (12,5%) pacijentica s upalnom zdjeličnom bolešću, 8 (20,0%) s ektopičnom trudnoćom, 5 (12,5%) s endometriozom, 4 (10,0%) s dermoidnom cistom, 3 (7,5%) s paraovarijskom cistom, 4 (10,0%) s policističnim jajnicima, 8 (20,0%) s funkcionalnom cistom, te 3 (7,5%) s drugim dobroćudnim promjenama na adneksima. Nakon završne dijagnostičke procjene minilaparoskopom, sve su pacijentice, njih 38, uspješno operirane laparoskopski (uglavnom enukleacijom ciste, ooforektomijom ili salpingektomijom), odnosno dvije laparotomijom. Sve su pacijentice otpuštene nakon kratke hospitalizacije i bez postoperativnih komplikacija. Zaključak. Obje metode su približno iste točnosti, komplementarne su.
Biopsija prostate kao najznačajnija dijagnostička metoda u otkrivanja raka prostate je indicirana većinom kod muškaraca bez kliničkih smetnja i vrlo je važno da je to siguran dijagnostički postupak s ...malo komplikacija koji bolesnici dobro podnose, iako ulazi u skupinu agresivnih dijagnostičkih pretraga. U radu su opisani rezultati biopsije prostate na ukupno 224 bolesnika s indikacijom. Prosječna starost je bila 68,8 godina, svi su prethodno dobili antibiotsku profilaksu i pripremljeni su davanjem laksativa dan ranije. Uzimalo se je prosječno 8,03 uzoraka po bolesniku. Svakom bolesniku je učinjena lateralna sekstant biopsija i transrektalnim ultrazvukom vidljive hipo- i hiperehogene lezije u prostati. Kod 54% bolesnika nalaz je bio negativan, 31% ih je imalo rak prostate, dok je u ostalih 15% nađena predmaligna lezija, prostatična intraepitelna neoplazija (PIN). Komplikacije su zabilježene kod 35 (14%) bolesnika, od kojih su dvojica liječeni bolnički zbog potpune retencije, hematurija duža od pet dana zabilježena je kod 15 (6,15%) bolesnika, a znakove upale ili febrilitet je imalo 18 (7,38%) bolesnika. Bolesnici su ocijenili razinu boli tijekom zahvata prosječnom ocjenom 2,8 na ljestvici od 1 do 10. Rezultati dobiveni u našem istraživanju sukladni su u većini parametara novijim studijama u kojima je obrađena ista tematika, a za razliku od drugih imali smo značajno manje hematurija. U zaključku se navodi kako je biopsija prostate jedina točna prijeoperacijska metoda otkrivanja raka prostate koja se radi ambulantno i bez potrebe za regionalnom ili lokalnom anestezijom, i nema lažno pozitivnih rezultata.
