Teorijska postavka prema kojoj komunikacijske potrebe potiču razvitak (novih) gramatičkih kategorija propituje se u ovome radu na paradigmi demonstrativa u hrvatskome jeziku. U prvome su dijelu rada ...predstavljene teorijske postavke koje istražuju čin pokazne geste iz perspektive razvojne psihologije, usvajanja jezika te kognitivno-jezičnih univerzalija. Središnja je teza da je pokazna gesta primarni komunikacijski uvjet i alat, bez (usvajanja) kojega nema sposobnosti paralelnoga fokusiranja pažnje (govornika i sugovornika) na referentne objekte, odnosno nema temeljnoga preduvjeta za uspješnu komunikaciju. Promatra se i poveznica između pokazne geste i dijeljene pažnje (engl. shared attention) s jedne strane, te demonstrativa kao temeljnih ‘usmjernih riječi’ (usp. Diessel, 2006) s druge. Drugi je dio rada analitičke prirode, a njegov je središnji cilj sistematizacija kompleksne paradigme demonstrativa (od pokaznih zamjenica, preko pokaznih pridjeva i priloga, sve do čestica) u hrvatskome jeziku. Predlaže se moguća konstrukcija takva kontinuuma za hrvatski jezik koji od pokazne geste vodi do „usmjernih riječi”, pri čemu se dobiveni niz povezuje s referencijalnim (identifikacijskim), modifikacijskim (kvalifikacijskim), te predikativnim (informativnim) segmentima jezika.
Glazba je jedna od najstarijih civilizacijskih umjetničkih formi i temeljna forma ekspresije ljudske kulture. Analizirajući razlike između zapadne umjetničke glazbe i glazbe ostalih kultura, uočljivo ...je da se takvim glazbenim stilovima ne može pristupati identično budući da je riječ o različitim fenomenima. Pokušavajući odgovoriti na pitanja postoji li opća ljudska sposobnost za glazbu te postoje li sličnosti koje se mogu prepoznati u glazbi različitih kultura, u radu se analiziraju glazbene univerzalije (struktura, notacija, forma, funkcija), ali i sličnosti i razlike između glazbe i jezika. Budući da dojenče može detektirati promjene u melodijskoj konturi, vremenskom strukturiranju, visini i boji, i to u glazbi bilo koje kulture, zaključuje se kako su rudimenti glazbene percepcije darovi prirode, a ne proizvodi kulture. Zahvaljujući takvim sposobnostima dojenčeta, autorica sugerira mogućnost te potrebu rane i primjerene glazbeno-pedagoške intervencije.
Otkada su postavke Noama Chomskog revolucionirale znanstveno istraživanje jezika, u
iščekivanju smo otkrića i zaključaka koji bi rezultirali iz mentalističkog pristupa jeziku,
odnosno odgovora koja ...bi konačno pojasnili funkcioniranje ljudske jezične sposobnosti. Na
žalost, to se još nije dogodilo. Središnje pitanje ovog rada jest: zašto tog odgovora još nema?
U članku se najprije osvrćemo na neke osnovne i opće postavke paradigme kognitivne
lingvistike, a zatim i na konkretne postavke pristupa semantičkoj analizi koji je poznat kao
NSM (Natural Semantic Metalanguage odnosno prirodni semantički metajezik). Cilj je utvrditi koje su postavke zajedničke NSM-u i ostalim pristupima (paradigmama) koje
teoretičari širom svijeta trenutno razvijaju unutar općeg okvira poznatog pod nazivom
kognitivna lingvistika. Dvije su osnovne teze zastupane u članku: a) ideja semantičkih
univerzalija kakvu razvijaju teoretičari NSM-a može doprinijeti boljoj povezanosti i boljem
razvoju čitave grane kognitivne lingvistike, b) upravo je problem pretjerane proliferacije i
netransparentnosti između pojedinih paradigmi s kognitivno lingvističkim predznakom,
jedan od osnovnih razloga koji su doveli do usporavanja razvoja kognitivnog pristupa
istraživanju jezika odnosno ljudske jezične sposobnosti.
