Upravni ugovori i upravno sudovanje Ljubanović, Boris
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2010, Letnik:
47, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Autor u članku razmatra upravne ugovore i rješavanje sporova iz upravnih ugovora. Nakon uvodnih općih napomena, bavi se pojmom i karakteristikama upravnog ugovora. Prikazuje uređenje upravnih ugovora ...po novom hrvatskom upravno postupovnom pravu, a zatim iznosi o rješenjima francuskog i njemačkog prava glede upravnih ugovora. Posebno raspravlja o mogućim načinima rješavanja sporova koji proizlaze iz upravnih ugovora, te traži odgovor na pitanje kome povjeriti rješavanje tih sporova, je li redovitim sudovima, specijaliziranim upravnim sudovima ili neovisnim upravnim tijelima. U zaključnom razmatranju iznosi da je upravni ugovor javnopravni, to je institut upravnog prava, što znači javnog prava, te je stoga najbolje rješenje da o tužbama koje se odnose na upravne ugovore rješavaju prvostupanjski upravni sudovi i, povodom žalbe, drugostupanjski upravni sud. Ti sudovi moraju ispunjavati uvjete neovisnih sudova iz čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a njihovi su suci, naročiti zbog višegodišnje prakse, specijalisti za upravno pravo i rješavanje upravnih sporova.
Cilj je
ovoga rada ocijeniti kvalitetu propisa upravnoga prava u Hrvatskoj te skrenuti
pozornost na mehanizme njihova poboljšanja. U tu svrhu u radu se najprije na
konkretnim primjerima ukazuje na ...česte nedostatke pravne regulacije u zakonima
kojima se uređuje postupanje javnopravnih tijela i neka posebna upravna
područja značajna zbog učinka na gospodarstvo ili život građana uopće.
Analiziraju se mehanizmi koje Hrvatska danas poduzima u svrhu izrade
kvalitetnijih pravnih propisa, a zatim se razlažu pretpostavke kojima je
potrebno udovoljiti pri izradi prijedloga i donošenju propisa. Ukazuje se na
znanja, vještine i kompetencije kojima redaktor propisa treba raspolagati te
aktivnosti koje je nužno poduzeti pri izradi prijedloga i usvajanju propisa.
This paper evaluates the quality of the administrative law rules in the Republic of Croatia by focusing on the mechanisms for their improvement. Frequent insufficiencies of the legal regulation are analysed on the example of the law regulates public authorities’ acting and the laws which regulate special administrative areas significant to the economy and life of the citizens. The mechanisms that are actually taking in Croatia to the purpose of the drafting better regulations are analysed. After that, the paper directs to the other methods necessary to reach that goal. It especially puts emphasis on the special knowledge, skills and competences that redactors should possess, as well as actions necessary to be taken in the process of drafting and adopting laws and other regulations.
Zaštita legitimnih očekivanja opće je načelo prava Europske unije koje se razvilo kroz praksu Suda Europske unije. Analiza te prakse ukazala je na više otvorenih pitanja koja uključuju, meðu ostalim, ...kada je zakonodavac Europske unije vezan legitimnim očekivanjima stranaka koje je stvorilo prethodno, u meðuvremenu izmijenjeno, zakonodavstvo Unije; u kojim situacijama prethodna upravna praksa stvara legitimna očekivanja; nelegitimnost očekivanja koja su nastala u spekulativne svrhe; razliku u pravnoj snazi protupravnih upravnih odluka i drugih postupanja uprave za nastanak legitimnih očekivanja. Takoðer se postavilo pitanje odnosa prava Europske unije i autonomije država članica, vezano uz mogućnost da nezakoniti upravni akti stvore legitimna očekivanja te istek nacionalnog zakonskog roka za ukidanje nezakonitog rješenja kojim je stranka stekla neko pravo, u kojem slučaju se država članica ne može pozivati na nacionalna pravila upravnog postupka zbog povrede načela djelotvornosti prava Europske unije. Cilj ovog rada je analizirati navedena pitanja te utvrditi može li se regulatorni okvir Europske unije unaprijediti kako bi se izbjegli problemi u praksi koji se mogu pojaviti. U analizi se koristi praksa Suda Europske unije i pravni akti Europske unije te domaća i strana literatura iz područja upravnog, ustavnog i europskog prava. Opisani problemi ilustriraju manjkavost trenutačnog pravnog ureðenja Europske unije s mnoštvom pravnih izvora te ukazuju na potrebu kodifikacije upravnog postupka pred tijelima Unije. Dosad je bilo više inicijativa za kodifikacijom, no bez uspjeha, mada pravna osnova u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije postoji. Svakako bi buduća zakonodavna rješenja na razini Unije trebala jasno isključiti mogućnost da nezakoniti upravni akti stvaraju legitimna očekivanja. Na taj način ne bi postojao ni različiti tretman nezakonitih nacionalnih upravnih odluka koje praktički ne mogu stvoriti legitimna očekivanja. Takoðer bi trebalo izbjegavati nejasne i gotovo arbitrarne situacije, poput isključenja legitimnosti očekivanja koja su nastala u spekulativne svrhe, budući da nije jednostavno definirati kriterije kada je nešto spekulacija, a kada je legitimno korištenje promjene pravnog okvira na tržištu. Trebalo bi svakako izbjegavati različite kriterije u različitim područjima za koje ne postoji osnova u osnivačkim ugovorima.
Održiva javna nabava Šikić, Marko
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991),
01/2017, Letnik:
38, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U radu se analizira koncept održive
javne nabave; teorijska podloga, razvoj implementacije u inozemne pravne sustave, pravo Europske unije i Republike Hrvatske. Nakon uvodnog postavljanja teorijskih ...okvira i prepoznavanja potrebe za uvođenjem promicanja ciljeva održivog razvoja u javnonabavni pravni okvir, opisuje se razvoj koncepta u inozemnim pravnim sustavima. Nakon toga, prikazuje se postupni razvoj elemenata održivosti u javnoj nabavi u pravu Europske unije, kroz praksu Suda Europske unije i dva posljednja javnonabavna regulatorna okvira. U sljedećem dijelu rada analizira se sadašnji pravni sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj radi utvrđivanja postojanja elemenata održivog razvoja, kao i praksa domaćih naručitelja u implementaciji elemenata održivosti u postupke javne nabave. Rad završava analizom kako će na domaći pravni sustav utjecati značajno širenje koncepta održive javne nabave u novom regulatornom okviru Europske unije.
Sustainable public procurement, although a relatively old legal concept, began to take shape signifi cantly in the last 20 years. Large purchasing power of the state and the importance of public procurement procedures for each market necessarily led to the awareness and use of public procurement to achieve the secondary, social and environmental objectives. As such, sustainable public procurement certainly has more advantages than disadvantages. Indirect use of public procurement as a tool in achieving better environmental protection and greater inclusion of socially disadvantaged groups in society must be supported. However, the achievement of those goals must always be secondary, because the main objective of public procurement must be the procurement of the best goods, services or works with the least possible cost to the state budget. Sustainable public procurement has a growing importance in the EU legal order, and thus consequently increasing importance in the legal order of the Republic of Croatia. Beginning with the 2004 EU regulatory framework elements of sustainable procurement are included in the legal systems of all member states, while these elements are signifi cantly more present in the 2014 EU regulatory framework. Certain sustainable elements are signifi cantly expanded, while adding some new. The biggest changes are present in the technical specifi cations, criteria for selection of offers, conditions for performance of the contract, in the new institute of life cycle costing as well as environmental labels. The biggest problem is the fact that the implementation of sustainable elements in public procurement procedures is still voluntary and there is no way to force the implementation of these elements. However, I still think that the signifi cantly expanded elements of sustainable procurement in the 2014 EU regulatory framework willl certainly have a signifi cant impact on the achievement of the objective of 50% green public procurement by 2020. The new provisions in conjunction with the planned promotional activities and education of employees can have a signifi cant impact on raising awareness of the importance of sustainable public procurement. However, the fact that part of sustainable procurement relating to the achievement of social goals is not similarly recognized as important in Croatia is dissapointing.
Cilj je ovoga rada ocijeniti primjenjivost postojećih mehanizama alternativnog rješavanja sporova u upravnom pravu i dati neke prijedloge za njihovo unaprjeđenje. U radu se analizira koncept ...alternativnog i konsensualnog rješavanja sporova. Zatim se izlažu prednosti i nedostaci izvansudskih oblika rješavanja upravnih stvari. Analiziraju se pozitivni propisi u Hrvatskoj, koji uređuju primjenu izvansudskih oblika rješavanja sporova. Razmatraju se metode izvansudskog rješavanja sporova u Poljskoj, koja je u vrlo sličnom pravnom okruženju, nekoliko godina ranije nastojala uvesti ove
oblike rješavanja sporova u upravnom pravu. Konačno, u zaključku autori izlažu stav o primjenjivosti izvansudskih oblika rješavanja sporova u hrvatskom upravnom pravu i predlažu neke korake kako bi ih unaprijedili.
Protection of legitimate expectations is a general principle of European Union law that has been developed through the case-law of the Court of Justice of the European Union. There are several ...unresolved issues that have been pointed out by the analysis of the said case-law. These are inter alia: When is the European Union legislator bound by legitimate expectations generated by a preceding piece of (changed) legislation, when does the preceding administrative practice generate legitimate expectations; the issue of the lack of legitimacy in case of speculative activities, the issue of differentiation between unlawful decisions and unlawful representations in generating legitimate expectations. Other issues concern the relation between the European Union law and the Member States’ legal autonomy concerning the possibilities for unlawful administrative acts to generate legitimate expectations and the expiration of the time-period prescribed by national law for revocation of unlawful administrative decisions beneficial for a party concerned. In the latter case, a Member State may not plead national administrative rules in order to justify its failure to comply with the principle of effectiveness of European Union law. The aim of this paper is to analyse these issues and determine whether the regulatory framework of the European Union can be improved in order to avoid potential problems in practice. The analysis is based on the case- law of the Court of Justice of the European Union and legal acts of the European Union along with Croatian and foreign literature on administrative, constitutional and European law. These issues illustrate the deficiencies of the current legal framework of the European Union with a number of applicable legal sources and ate the same time they emphasise the need for a codification of administrative procedure on the Union level. There have been several initiatives in this respect but with no real effect, even though there is a legal basis for such an endeavour prescribed by the Treaty on the Functioning of the European Union. Such a codification should prohibit unlawful administrative acts from generating legitimate expectations. This would also resolve the issue of different treatment of national administrative decisions that may not generate legitimate expectations. Furthermore, unclear and arbitrary interpretations should be avoided, as in the case of speculative activities the existence of which is not easy to determine. Finally, application of different criteria in different areas of law should be avoided if there is no basis therefor in the Treaties.
Odlučivanje u razumnom roku temelji se na pravu na pravično suđenje i pravu na učinkovito pravno sredstvo temeljem odredbi Europske konvencije o ljudskim pravima i Povelje o temeljnim pravima ...Europske unije. Premda se u početku EKLJP primjenjivala samo na kaznene i građanske postupke, sudska praksa Europskog suda za ljudska prava omogućila je i kontrolu izvršne vlasti zemalja
koje su Konvenciju ratificirale. Premda države članice EU imaju autonomiju u pogledu regulacije upravnih postupaka, sudska praksa svjedoči da se i oni mogu podvrći nadzoru Europskog suda pravde. U radu je riječ o primjeni EKLJP i Povelje o temeljnim pravima EU u upravnom pravu i upravnim postupcima kroz analizu pravne regulacije i sudske prakse Suda pravde i Europskog suda za ljudska prava o odlučivanju u razumnom roku. Analizirana praksa obaju
tih sudova je od naročite važnosti za odlučivanje u razumnom roku u upravnim stvarima budući da Europski sud za ljudska prava ima isključivu nadležnost interpretacije EKLJP, a Europski sud pravde isključivu nadležnost u interpretaciji prava EU. Rezultati ovog rada doprinose jačanju sv ijesti o važnosti poštivanja međunarodnih ljudskih prava u nacionalnom upravnom postupovnom pravu.
U radu se razmatra značenje i sadržaj načela zaštite legitimnih očekivanja u upravnom pravu uopće. Zatim se analizira metoda odmjeravanja treba li prilikom donošenja neke konkretne upravne odluke ...legitimno očekivanje zaštititi ili ne. Detaljnije se razmatraju legitimna očekivanja zasnovana na zakonima i drugim pravnim propisima, legitimna očekivanja zasnovana na upravnoj praksi, legitimna očekivanja zasnovana na pravomoćnim upravnim odlukama, legitimna očekivanja zasnovana na upravnim ugovorima, te, konačno, legitimna očekivanja zasnovana na očitovanjima i drugim postupanjima uprave. Ujedno se ocjenjuje ima li zaštita ovih očekivanja osnovu u postupovnim pravnim propisima te na koje načine upravna tijela moraju postupati kako bi oživotvorila ovo načelo.
U radu se analizira upravnosudski nadzor nad regulacijskim agencijama za mrežne industrije. Nakon početnog određivanja pojma i važnosti mrežnih industrija, definiraju se i određuju regulacijske ...agencije za mrežne industrije u Hrvatskoj. Važnost pojedinačnih akata koje te agencije donose i njihov utjecaj na prava i obveze svih sudionika na tržištima koja reguliraju čini i upravnosudski nadzor nad tim istim aktima vrlo bitnim. Stoga se detaljno prikazuje razvoj upravnosudskog nadzora nad pojedinačnim upravnim aktima regulacijskih agencija za mrežne industrije, opisuje trenutačno stanje i daju prijedlozi za unaprjeđenje.
Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način pravna pravila Europske unije utječu na hrvatski sustav upravnog prava. U radu se najprije razmatraju opća pitanja utjecaja prava Unije na nacionalni pravni ...sustav države članice. Analizira se nadređeni položaj prava Unije nacionalnom pravnome sustavu kao preduvjet provedbe jedinstvenih pravnih ciljeva i vrijednosti u Uniji. Ujedno se analizira izravni pravni učinak prava Unije i neposredna primjena pravila Unije u pravnom sustavu države članice, a koja posebno dolazi do izražaja u području upravnog prava. Posebna pozornost posvećuje se općim načelima prava utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije i njihovom utjecaju na upravnopravni sustav Republike Hrvatske. U tu svrhu razmatra se uloga Suda Europske unije kao kreatora pravnih pravila koja proizlaze iz sudske prakse. U radu se daje prikaz kako stavovi Suda Europske unije izraženi u njegovim odlukama utječu na opće normiranje u državama članicama te kako oni mogu poslužiti u popunjavanju pravnih praznina u nacionalnom zakonodavstvu. Konačno, ukazuje se i na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na tumačenje i primjenu pravnih pravila domaćega pravnog sustava. Slijedom toga, zaključuje se na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na javnopravna tijela koja u radu, pored materijalnih i postupovnih pravila hrvatskoga pravnog sustava, u obzir moraju uzimati i pravila Europske unije, ali i na tijela sa zakonodavnim ovlastima, koja ova pravila također trebaju uzeti u obzir pri općem normiranju pravnih instituta upravnoga prava.
PDF
