Although the history of art in the United Kingdom as an independent discipline came to being in the second half of the twentieth century, its roots are found in the nineteenth-century ...connoisseurship. Today the art-historical research revolvs around the departments, centres and institutes, all of which perform some level of teaching.
U radu se ukazuje na česte pogreške i dvojbe pri imenovanju dviju zapadnoeuropskih otočnih država, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva
Velike Britanije i Sjeverne Irske, s osvrtom na etimologiju i ...povijesni razvoj toponima Britanija te razvoj teritorijalnog ustroja tih
država. Posebna pozornost posvećuje se neopravdanom imenovanju čitavog otočja politički pristranim toponimom Britansko
otočje. Pokazalo se, uzimajući u obzir povijesno-političke odnose između dviju zemalja, kako bi valjalo izbjegavati korištenje toga
toponima i zamijeniti ga nekim od alternativnih toponima koji su u modernom europskom političkom i znanstvenom diskursu
postali prihvaćeni i rašireni.
Članak donosi opći pregled doktorskog studija povijesti umjetnosti u Velikoj Britaniji, opisujući proces prijave, ulogu mentora u istraživačkom procesu te spominje i druge mogućnosti doktorskog ...studija kao što su predavačka djelatnost i pohađanje radionica i istraživačkih seminara.
Glavni cilj ovog teksta je da pojasni vanjsku politiku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, naročito u Jugoistočnoj Europi, okolnosti koje utječu na njena formuliranje, te ...posebno one aspekte britanske vanjske politike koji utječu na britansku politiku prema Hrvatskoj. Britanija ima ambivalentan odnos prema Europi. Sjedne strane, ona želi biti dio Europe, i iz sigurnosnih, i iz ekonomskih, i iz političkih razloga. Ali, istodobno, iz povijesnih, ideoloških i geografskih razloga Britanija ne vidi sebe "u srcu Europe", a naročito ne tek kao "jednu od 25 članica Unije". Kad se radi o Jugoistočnoj Europi, problem s Britanijom počinje prije svega onda kad se njoj samoj čini da druge države (naročito manje, nove i ne toliko utjecajne) ne pokazuju dovoljno respekta za britanski status. Razlozi zbog kojih je Britanija spremna na kompromise kad se radi o Jugoistočnoj Europi čak i onda kad joj se čini da joj zemlje Jugoistočne Europe ne priznaju status velike sile, u prvom redu imaju veze s činjenicom da Jugoistočna Europa u normalnim okolnostima nije na listi prioriteta. Britanska politika prema Hrvatskoj također polazi od pitanja: u kojoj mjeri Hrvatska predstavlja potencijalnog saveznika u ostvarivanju britanskih interesa, a u kolikoj je mjeri ona problem?
Autorica analizira koncept New Public Management, što je zajednički naziv za niz reformi javnog sektora koje se provode tijekom posljednjih dvadeset godina u većini zemalja OECD-a, zemljama u razvoju ...i tranzicijskim zemljama. Uloga države trebala bi se izmijeniti ovim reformama tako da ona više ne bi bila glavni nosioc razvoja nego agent i katalizator razvojnog procesa. Posebno mjesto pripada Velikoj Britaniji koja ima dugu tradiciju cijenjene državne službe. New Public Management vezivao se za politički program Margaret Thatcher, ali ju je politički nadživio. Ipak tijekom vremena pojavile su se granice ove “revolucije”, a privatizacija i tržišna kompeticija nisu poboljšali makroekonomske pokazatelje Velike Britanije. Autorica drži da nije do kraja jasno zašto je baš ovaj model reforme morao poslužiti kao uzor nerazvijenim zemljama.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Rad je fokusiran na agroturizam kao segmentirani oblik turizma te navodi prihvaćene definicije pojma. Nepostojeći jedinstveni model agroturizma u današnjoj Europi reflektira se u raznolikosti njegove ...organizacije kako na nacionalnim, tako i na regionalnim razinama. Popularnost i potražnja za takvom vrstom odmora, s druge strane, uvjetuju nagli razvitak agroturizma kako bi se odgovorilo potrebama tržišta. Nejedinstvenost europskih politika u tom području rezultira i različitom razvijenošću pojedinih modela. Rad predstavlja primjere agroturizma Italije, Austrije, Francuske, Velike Britanije, Cipra i Rumunjske te ih uspoređuje s agroturizmom Hrvatske. Etnologija u suvremenim turističkim pravcima razvoja tako izuzetno dobiva na značenju budući da je primijećeno sve snažnije seosko privređivanje kao važan razvojni turistički pravac.
Opisuje se povijest i vrijedeća zakonska regulativa vezana uz konzumaciju alkohola i upravljanje vozilima u Velikoj Britaniji. Opisani su probirni testovi i analitičke metode za utvrđivanje alkohola ...u krvi, mokraći i zadahu. Granica za koncentraciju alkohola za vozače iznosi u krvi 80 mg/100 mL, u mokraći 107 mg/100 mL te u zadahu 35 μg/100 mL. Kazne za prekoračenje ove granice kreću se u rasponu od zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 12 mjeseci za one koji su prekršaj počinili prvi put, tri godine za ponovljeni prekršaj, a do 10 godina za prekršaj ponovljen treći put i više. U prilogu se također razmatraju posebni razlozi kada ne bi trebalo oduzimati vozačku dozvolu i kako lijekovi utječu na razine alkohola. Na koncu se također razmatra je li dopuštena granica u Velikoj Britaniji previsoka te jesu li predviđene zakonske kazne prestroge.
Pedesetih i šezdesetih godina XX. stoljeća sve je više stranaca posjećivalo Hrvatsku, osobito jadransku obalu na kojoj su provodili svoj godišnji odmor. Omasovljivanje putovanja bilo je posljedica ...većega blagostanja u Europi, širenja potrošačkih navika i priznavanja plaćenoga odmora kao prava svih zaposlenih. Glavni izvor informacija o Hrvatskoj kao odredištu bili su turistički vodiči o Jugoslaviji. Članak analizira vodiče objavljene u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama 1958.-1969., njihovo shvaćanje Hrvatske i svekolikih prilika u Jugoslaviji.
