In the late forties the freshwater Mediterranean Vransko lake was stocked with common carps (97,5% mirror ones of farm origin and 2,5% scaled ones of river origin). The 122 carps (52 females and 70 ...males) from that lake were collected for this research in 1979 and 1982. The 120 were scaled and only two lined, all being between 2+ and 11+. The condition coefficients (K) varied between 1,15 and 1,40 and the standard length - maximum height ratio was 3,01 ± 0,19. The correlation between standard and total lengths can be expressed by the following formula: SL = 8,274 + 0,845 TL (p, < 01) Length - mass relationship was determined to be: log W = -4,738 + 2,94 log L (p, < 01) All these parameters show that common carps in Vransko lake transformed and stabilized themselves into the wild form. Compared to other wild stocks and not any more to the cultured carps, they adapt well to the lake environment, their growth and condition being fair good. However, the question of whether they should have been introduced into this lake at all remains open.
Kao osobiti prirodni fenomen Vransko jezero s površinom od 5,7 km2 i zapremninom od oko 220 milijuna m3 slatke vode izuzetne kakvoće slabo je istraženo s biološkoga gledišta.
Ihtiološka, ...fizikalnokemijska i bakteriološka istraživanja provedena su u tijeku god. 1989. (lipanj, rujan i prosinac) i 1990. (travanj). Posebna je pozornost posvećena istraživanju strukture fitoplanktona kao pokazatelja kakvoće vode. Uz sakupljanje uzoraka fitoplanktona, mjerene su temperatura i prozirnost vode na pet mjesta (sl. 1). Uzorci fitoplanktona uzimani su na dubinama od 0,5 m, 10 m, 20 m i 40 m. Rezultati srednjih vrijednosti izmjerenih temperatura vode i prozirnosti jezera prikazani su na sl. 2. Temperatura vode uglavnom je bila pod utjecajem okolne temperature zraka. Zapažena je termička stratifikacija u ljetnim mjesecima i pojava izotermije u hladnijem dijelu godine. U kvalitativnom sastavu fitoplanktona utvrđeno je 60 planktonskih alga koje su pripadale sistemnim skupinama: Cyanophyceae, Euglenophyceae, Dinophyceae, Chrysophyceae, Bacillariophyceae i Chlorophyceae (tabl. 1). Iako su brojčano prevladavali predstavnici skupine Bacillariophyceae, u svim uzorcima fitoplanktona Vranskog jezera prevladavala je vrsta Ceratium hirundinella, pripadnik skupine Dinophyceae, indikator oligosaprobnoga stupnja. Osim ove, važnu ulogu u strukturi fitoplanktona imale su vrste Cyclotella comta, indikator oligosaprobnoga stupnja, i Dinobryon diuergens, indikator betamezosaprobnoga stupnja. Na osnovi kvalitativnih analiza fitoplanktona u Vranskom jezeru prevladavali su predstavnici oligosaprobnoga stupnja, što upućuje na dobru kakvoću vode, a kvantitativne analize upozoravaju na oligotrofni karakter jezera.
Prema zastupljenosti pojedinih fitoplanktonskih vrsta u vrijeme istraživanja dominantna fitoplanktonska zajednica u jezeru pripadala je tipu Cyclotella--Dinobryon Ceratium.
Kao cilj istraživanja na terenu postavljena je determinacija anomalnih stanja u vodi Parka prirode Vransko jezero koja bi mogla biti posljedica pritisaka na okoliš. Očekuje se da pritisci na kakvoću ...vode Vranskog jezera dolaze od poljoprivrede u slivnom području, ali i utjecajem mora i klime. Metode uključuju analizu dinamike temperatura i oborina i dinamika razine morske i jezerske vode za razdoblje promatranja od siječnja 2000. do prosinca 2009. Dinamika razina mora i jezerske vode praćena je na vodokazima postavljenim na dvije lokacije. Uzorkovanje vode provedeno je na dvije mjerne točke u sklopu državnog praćenja stanja voda. Usporedbom dinamike razine vode u jezeru i razine mora s dinamikom koncentracije iona kalcija, magnezija, klora, te sulfatnog iona, vidljivo je da odnos razine vode u jezeru i razine mora ima direktan i snažan utjecaj na kemizam jezerske vode. Lužnatost i njena visoka električna vodljivost posljedica su miješanja s morskom vodom. Činjenica da se promjenom odnosa razine jezerske vode i razine mora mijenja i koncentracija soli u jezeru pokazuje da je morska voda izvor soli u jezeru. Prodor morske vode u jezero korespondira s dugotrajnošću i izraženošću sušnih razdoblja. Podatci o tvrdoći jezerske vode na Prosiki prate isti trend kao i podatci o ionima i električnoj vodljivosti. Činjenica da se promjenom odnosa razine jezerske vode i razine mora mijenja i koncentracija soli u jezeru pokazuje da je morska voda izvor soli u jezeru.
Slatkovodno sredozemno Vransko jezero kraj Biograda n/m potkraj četrdesetih godina nasađeno je šaranima (97,5% maloljuskavih s ribnjaka i 2,5% ljuskavih iz rijeke Drave). Ovim su istraživanjem ...obuhvaćena 122 šarana (52 ženke i 70 mužjaka) ulovljena godine 1979. i 1982. Svi su u dobi od 2+ do 11 + godina, 120 među njima je ljuskavih, a dva su veleljuskava. To pokazuje veliku redukciju s gena, kao i prisutnost N gena. Indeks uhranjenosti (K) varira između 1,15 kod najstarije skupine 11+ i 1,40 kod šarana 8+, dok se kod ostalih dobnih skupina nalazi između 1,27 i 1,37. Indeks je visokoleđnosti 3,01 ± 0,19, a jaka korelacija (p < 0,1) između standardnih i totalnih dužina tijela iznosi: SL = -8,274 + 0,845 TL.
Dužinsko-maseni odnos može se izraziti sljedećom formulom (p < 0,01): log W = -4,738 + 2,94 log L.
Svi ovi pokazatelji upućuju na to da su se šarani u Vranskom jezeru transformirali i stabilizirali u svojem divljem obliku. U odnosu na ribnjačarske šarane koji su nasađeni u jezero, oblik i rast su im, naravno, slabiji, ali u usporedbi s drugim divljim populacijama pokazuju dobru adaptaciju na jezersku sredinu, te dobar rast i uhranjenost. No je li ih trebalo nasađivati u ovo jezero, drugo je pitanje.
