U radu je dan pregled podataka o proizvodnji azbesta u svijetu i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. godine te njegovoj potrošnji, od 1995. do 2010. godine. Analizirani su rezultati ...sakupljanja otpada koji sadrži azbest od 1995. do 2018. godine i opisana su iskustva Republike Hrvatske u gospodarenju otpadom koji sadrži azbest u skladu s važećom nacionalnom legislativom. Iako azbest ne predstavlja rizik sve dok se njegovi proizvodi ne oštete prilikom loma, tijekom transporta ili raspadanja, on predstavlja potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje. Danas u svijetu svakih pet minuta netko umre od bolesti povezane s azbestom, poput azbestoze i karcinoma uzrokovanog azbestom. Iz ovih razloga je većina država u svijetu još 1999. godine prihvatila obvezu izvršenja niza mjera za prestanak uporabe azbesta, dok se istovremeno u Republiku Hrvatsku još uvijek uvozilo oko 4000 tona azbesta na godinu. Republika Hrvatska je tek 2006. godine zabranila proizvodnju, promet i upotrebu azbesta, a predmeti od azbesta kojima je vijek trajanja istekao, završavali su u komunalnom otpadu, zbog čega se nametnula potreba za donošenjem posebnih propisa kojima je uređeno gospodarenje otpadom koji sadrži azbest. U proteklih desetak godina u Republici Hrvatskoj je razvijan sustav gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Bez obzira na uspješnost njegove primjene, nužna su određena poboljšanja, jer se podaci o količinama prijavljenog nastalog građevnog otpada, a s time i onog dijela koji sadrži azbest, ne podudaraju s gospodarskim i drugim pokazateljima za građevni sektor.
145 godina šumarstva Podravine Ištvan, Zvonimir
Šumarski list,
02/2020, Letnik:
144, Številka:
1-2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Na području Podravine i Prigorja od 1874. godine, kada su osnovane Đurđevačka i Križevačka imovna općina, postoji organizirano šumarstvo i gospodarenje najvećim nacionalnim blagom. Dakle, šumama ...ovoga područja sustavno se brine punih 145 godina. U radu je predstavljen povijesni prikaz zakonskih propisa vezanih za šumarstvo promatranog područja te osnivanje i djelovanje Đurđevačke imovne općine, te šumskih uprava odnosno šumarija.
Since 1874, when the property districts of Đurđevac and Križevci were established, the areas of Podravina and Prigorje were marked by organized forestry and management of the most valuable national asset. It can be stated that the forests of this area have been systematically taken care of for 145 years. The paper presents a historical outline of law regulations related to forestry of the researched area, along with foundation and activity of the property district of Đurđevac aswell as forestry districts or regional forestry offices.
Sumpor se u vinarstvu koristi stoljećima, kako je vrijeme pokazalo, zbog svojih antioksidativnih i antiseptičkih svojstava. Zamjena mu još nije pronađena, koja bi udovoljila zahtjevima trajnosti i ...biološke stabilnosti. Negativni učinci upotrebe sumporovog dioksida uglavnom su vezani za njegovu primjenu u prekomjernim količinama. Visoke koncentracije sumporovog dioksida ugrožavaju miris i okus vina i znatno povećavaju rizik od stvaranja sumporovodika. S obzirom da može izazvati alergijske reakcije, sumporov dioksid je označen kao alergen i njegova koncentracija u vinima je na tržištu zakonski regulirana. Iz svega navedenog, nužno je da se sumporov dioksid kvantificira u vinu pomoću različitih metoda.
Sulfur dioxide has been used in winemaking for centuries, as time has shown, for its antioxidant and antiseptic properties. No replacement has
been found yet, which would meet the requirements of durability and biological stability. The negative effects of sulfur dioxide use are mainly related to its use in excessive amounts. High concentrations of sulfur dioxide compromise the aroma and taste of wine and significantly increase the risk of hydrogen sulfide formation. Because it can cause allergic reactions, sulfur dioxide is designated as an allergen and its concentration in wines is regulated by law. From all the above it is necessary to quantify sulfur dioxide in wine by different methods.
T-2 Toxin: Incidence and Toxicity in Poultry Sokolovic, Marijana; Garaj-Vrhovac, Verica; Simpraga, Borka
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
03/2008, Letnik:
59, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
T-2 toxin is the most toxic type A trichothecene mycotoxin. It is the secondary metabolite of the Fusarium fungi, and is common in grain and animal feed. Toxic effects have been shown both in ...experimental animals and in livestock. It has been implicated in several outbreaks of human mycotoxicoses. Toxic effects in poultry include inhibition of protein, DNA, and RNA synthesis, cytotoxicity, immunomodulation, cell lesions in the digestive tract, organs and skin, neural disturbances and low performance in poultry production (decreased weight gain, egg production, and hatchability). Concentrations of T-2 toxin in feed are usually low, and its immunosuppressive effects and secondary infections often make diagnosis difficult. If at the onset of the disease, a change in diet leads to health and performance improvements in animals, this may point to mycotoxin poisoning. Regular control of grain and feed samples is a valuable preventive measure, and it is accurate only if representative samples are tested. This article reviews the incidence and toxic effects of T-2 toxin in poultry.
T-2 toksin je najtoksičniji predstavnik trikotecenskih mikotoksina tipa A. On je sekundarni produkt metabolizma plijesni roda Fusarium i često je prisutan u žitaricama i hrani za životinje. Štetni učinci uočeni su u eksperimentalnih životinja i životinja u uzgoju. On se povezuje s pojavom bolesti ljudi od mikotoksikoza. Učinci toksina u peradi su višestruki: inhibicija sinteze proteina, DNA i RNA, citotoksični učinak, imunomodulatorni učinak, oštećenje stanica probavnog sustava, organa i kože, živčani poremećaji te pad proizvodnih karakteristika u uzgoju peradi (slabiji prirast, pad nesivosti i valivosti). Koncentracije T-2 toksina u hrani redovito su vrlo malene, a zbog imunosupresivnog djelovanja toksina te istodobne sekundarne infekcije bolest se često teško dijagnosticira. Pri pojavi bolesti promjenom hrane može doći do poboljšanja zdravstvenog stanja, što također upućuje na moguće trovanje mikotoksinima. Redovita kontrola uzoraka žitarica i hrane za životinje jedna je od preventivnih mjera, a detekcija mikotoksina u žitaricama i hrani pouzdana je samo ako se ispituje reprezentativan uzorak. U radu su opisani učestalost i toksični učinci T-2 toksina u peradi.
U radu su istaknuti zakonski propisi, pravilnici i uredbe koji su izravno povezani s otpadnim vodama, a ujedno obuhvaćaju ekološki, humano-ekološki i tehnološki aspekt. Problematika otpadnih voda ...tekstilne industrije se provlači kroz cijeli rad. Istaknut je primjer dobre prakse u pročišćevanj otpadne vode od praonice rublja u Hrvatskoj.
U 17. stoljeću ribarstvo se spominje u smislu određivanja prava ribolova pojedinim ribarskim sredstvima i na pojedinim mjestima te kazni za prekršitelje tih odredbi. Onaj tko je ometao ribarenje u za ...to odobrenim mjestima 1660. kažnjavao se s pet godina veslanja na galiji okovanih nogu, 1617. kazna je za isto djelo smanjena na tri godine, dok se 1632. za neslušanje glavara izricala kazna gubitka života. Godine 1632., tko je lovio srdele sardelarama koje se nisu smjele držati na području Hvara, plaćao je kaznu od 100 dukata uz služenje na galiji okovanih nogu. U Varaždinu je 1710., 1612., 1629. te 1660. određena cijena za pojedine vrste ribe. U 18. st. razvila se ribarska privreda u Rovinju, a 1707. opisano je vuča brušketa na lov tunja. I u ovom su stoljeću propisane visoke kazne za one koji se ogriješe o mjesto lova kao i za one koji upotrijebe zabranjena sredstva za lov. Od 1718. predlaže se da se uvede porez na količinu ulovljene ribe,
a ne na nosivost lađe. Na području Hvara 1756. mreže sardelare (vojge) morale su se predati knezu, a 1762. izvješća iz Dubrovnika navode da je ribe u Dubrovniku malo, ne zbog njezina malog broja, već zbog nedostatka sredstava za njezin lov. Opće društvo za zaštitu lova i ribarstva osnovano je 1881. u Zagrebu. Prvo opće hrvatsko društvo za lov i ribarstvo registrirano je 30. lipnja 1891. godine. Iste je godine to društvo učlanjeno u Centralno društvo u Beču. Od 1895. riba se nanizana nije smjela nositi ni držati, a ni otpremati.
Smatra se da se na našim prostorima ljudi bave ribolovom od neolitika, to jest od mlađeg kamenog
doba. Uz rijeke i jezera podizali su se samostani i manastiri kako bi se opskrbili ribom za post, ali ...i za uobičajenu prehranu. Prvi podaci o povlaštenom ribolovu potječu iz VI. st. iz Istre, kad je u Limskom zaljevu postojalo ribolovište porečkog biskupa. Poslije je cijela zapadna obala Istre bila podijeljena na ribolovišta koja su odgovarala kopnenim posjedima. Prema povijesnim podacima iskorištavanje Tarske vale u sezonskom zatvaranju ribe počinje 983. g., a Sečovljanske vale 1173. godine. Hrvatsko se ribarstvo prvi put spominje 995. g. u darovnici u kojoj je zadarsko plemstvo, u vrijeme priora Madija (986. – 999.), benediktinskomu samostanu sv. Krševana u Zadru darovalo ribarske pošte pored otoka Molata i u zaljevu Telašćici na Dugom otoku.
U radu je prikazan povijesni pregled postupka sa životinjama za klanje, mesa i drugih proizvoda od 13. stoljeća do 1916. g. navodeći pojedine zakonske propise koji su regulirali ovu tematiku. Tako se ...vidi da se na prostorima današnje RH od 13. stoljeća postoje pisani tragovi o odnosu hrvata prema životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla. Od tih dana naši srednjovjekovni Statuti propisuju pregled mesa, mesnica, ribarnica, cijenu mesa, način prodaje i sl. uz propisane kazne za prekršitelje navedenih propisa. Ova pravila donesena su u Statutima u kojima su ova pravila manji njihov dio, dok podzakonske akte koji su samo posvećeni ovoj tematici prvi put susrećemo od 1846. g. i 1877. g. Donošenjem veterinarskog zakona 1888. g. uslijedit će mnogi drugi zakonski propisi koji reguliraju pregled životinja za klanje, pregled trupa životinja, pregled trupa iz nužde zaklanih životinja kao i pregled bolesnih životinja, a koji će se tijekom vremena nadopunjavati, mijenjati ili donositi novi. Iz prikazanih zakonskih propisa uočavamo uvjete uvoza zdravih i bolesnih životinja iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Austriju, Ugarsku, Švicarsku i dr. zemlje, to jest pojedine klaonice koje su obavljale klanje životinja po vrstama kao unaprjeđivanje stočarstva u smislu zabrane klanje mladunčadi pojedinih životinjskih vrsta.
U radu je prikazan povijesni pregled postupka sa životinjama za klanje, mesa i drugih proizvoda od 13. stoljeća do 1916. g. navodeći pojedine zakonske propise koji su regulirali ovu tematiku. Tako se ...vidi da se na prostorima današnje RH od 13. stoljeća postoje pisani tragovi o odnosu hrvata prema životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla. Od tih dana naši srednjovjekovni Statuti propisuju pregled mesa, mesnica, ribarnica, cijenu mesa, način prodaje i sl. uz propisane kazne za prekršitelje navedenih propisa. Ova pravila donesena su u Statutima u kojima su ova pravila manji njihov dio, dok podzakonske akte koji su samo posvećeni ovoj tematici prvi put susrećemo od 1846. g. i 1877. g.
Donošenjem veterinarskog zakona 1888. g. uslijedit će mnogi drugi zakonski propisi koji reguliraju pregled životinja za klanje, pregled trupa životinja, pregled trupa iz nužde zaklanih životinja kao i pregled bolesnih životinja, a koji će se tijekom vremena nadopunjavati, mijenjati ili donositi novi. Iz prikazanih zakonskih propisa uočavamo uvjete izvoza zdravih i bolesnih životinja iz Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Austriju, Ugarsku, Švicarsku i dr. zemlje, to jest pojedine klaonice koje su obavljale klanje životinja po vrstama kao unaprjeđivanje stočarstva u smislu zabrane klanje mladunčadi pojedinih životinjskih vrsta.
Udruge invalida značajan su segment dobrovoljnog sektora u Republici Hrvatskoj. Postoji velik broj udruga invalida različitih prema vrstama i načinu organiziranja. Često je upravo njihov velik broj i ...različita organiziranost nepoznanica koja kod stručnjaka i građana stvara osjećaj rezerviranosti. Osim toga, velik je i broj različitih zakonskih propisa koji uređuju život osoba s invaliditetom koji, pored mnogobrojnosti, izazivaju probleme u provođenju zbog nedovoljne usklađenosti. Udruge su preuzele ulogu tumačenja tih propisa i pojednostavljivanjem prikaza zakonskih tekstova omogućavaju njihovo praćenje. U posljednje vrijeme dolazi do promjena u shvaćanju uloge i značenja udruga invalida i sve pozitivnijeg razvoja partnerskih odnosa vladinog i nevladinog sektora u Hrvatskoj. O svemu tome ukratko u ovom radu sa željom da se pridonese rasvjetljavanju pogleda na udruge invalida u Hrvatskoj. Cilj je rada informirati o činjenicama na ovom području i omogućiti stjecanje uvida u postojanje i rad udruga invalida u Hrvatskoj, budući da je to područje nedovoljno obrađeno. Bit će to korisno svima koji se na bilo koji način bave osobama s invaliditetom ili studentima.