Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Cilj. Istražiti u deset hrvatskih narodnih knjižnica dostupnost i posudbu djela čiji su autori dobitnici Nobelove nagrade za književnost od 2000. do 2022. godine. Utvrditi i analizirati razdoblja ...kada su djela objavljena te vrste građe i jezike na kojima su objavljena. Metodologija. U radu je korištena metoda pretraživanja literature na temu analiza knjižničnih zbirki. U istraživanju provedenom u veljači 2023. godine korištena je metoda usporedbe kataloga. Provedena je kvantitativna analiza podataka o dostupnosti i posudbi građe. Podaci su prikupljeni u katalozima deset narodnih knjižnica iz različitih dijelova Hrvatske. Podaci o posudbi građe odnose se na razdoblje od 10. veljače 2022. do 10. veljače 2023. godine. Rezultati. Istraživanjem je utvrđeno da sve knjižnice imaju u ponudi značajan broj naslova i primjeraka istražene literature, što znači da je ona korisnicima dostupna, neovisno o tome žive li u manjim ili većim mjestima. Također je utvrđeno da knjižnice u većim mjestima imaju veći broj naslova i primjeraka djela autora nagrađenih Nobelovom nagradom za književnost te broja njihovih posudbi, a imaju i raznolikiju ponudu građe na stranim jezicima i iz starijih razdoblja te raznolikiju ponudu što se tiče vrsta knjižnične građe. Praktična primjena. Rezultati do kojih se došlo istraživanjem mogu koristiti djelatnicima knjižnica za unaprjeđenje zbirke djela autora nagrađenih Nobelovom nagradom. Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica u osiguravanju jednake dostupnosti kvalitetne literature u cijeloj Hrvatskoj, na važnu ulogu koju knjižnice imaju u stvaranju ravnopravnih i pogodnih uvjeta za učenje i informiranje korisnika. Originalnost/vrijednost. Istražena je tema koja nije zastupljena u domaćoj literaturi. Predloženi su mogući pravci daljnjih povezanih istraživanja, naprimjer, istraživanja o utjecaju koji veličina knjižnice može imati na različite osobine njezinog fonda i zbirki. Također je predstavljena metoda prikupljanja podataka o posudbi knjižničnih djela koja istraživačima može biti korisna u provedbi tematski povezanih istraživanja.
U radu se za odabranih šest umjetnina iz Muzeja Mimara u Zagrebu donose podatci o ranijoj provenijenciji, mogućim okolnostima prelaska u ruke Ante Topića Mimare te općenito o njihovu ...povijesnoumjetničkom vrednovanju. Putem utvrđenog mjesta na tržištu i transfere predmeta ujedno se ocrtava Topićeva aktivnost tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Upućuje se na aktere od kojih je Topić posredno ili izravno nabavljao umjetnine te se apostrofiraju utvrđene ranije zbirke kojima su djela pripadala.
Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice ...Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.
Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.
Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.
Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.
Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.
Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice
Putovanje cara i kralja Franje Josipa I. Dalmacijom tijekom proljeća 1875. godine službeno je propagirano u monarhijskim publikacijama vladarevom željom pokretanja gospodarskog razvoja u onodobnoj ...najzaostalijoj pokrajini Dalmaciji, premda je posjet motiviran političkim razlozima. Novi narativ o Dalmaciji sugerirao je uspavanu i zapuštenu zemlju bogate prošlosti i umjetničkog fundusa, privrženu vladaru i monarhiji, te poželjan poligon za gospodarske investicije. Brojni putni dnevnici i publikacije objavljene tim povodom donose detaljne povijesne opise urbanih središta privlačeći pozornost monarhijske i europske javnosti na spomeničku baštinu dalmatinskih gradova. Pored detaljnih opisa careva itinerara donose i brojne vrijednosne sudove o bogatoj spomeničkoj baštini, katalog muzejskih, crkvenih i privatnih zbirki, te ilustriraju suvremenost domaćih kolekcionara. U sljedećim desetljećima generirat će svijest građanstva o vrijednostima vlastite baštine i potrebu očuvanja kulturno-spomeničkih cjelina.
Prispevek predstavlja in raziskuje vlogo pahljač kot zbirateljskega predmeta, pri čemer se še posebej osredotoča na vzhodnoazijske pahljače v slovenskih muzejih v okviru raziskovanja vzhodnoazijskih ...zbirk. Pahljačo v mnogih kulturah skozi dolgo zgodovino spoznamo kot predmet z zelo raznovrstno uporabnostjo, saj združuje praktične, obredne in estetske funkcije. Tako poleg praktične uporabnosti za hlajenje v vročih dneh svojo pomembno vlogo izkazuje tudi v družbenem življenju na številnih področjih. Pahljača je tudi zelo hvaležen predmet za zbiranje zaradi svoje velikosti, izdelave in poslikave, pripisujemo pa ji tudi lahko visoke estetske vrednosti. V tem prispevku nas tako najprej zanima vrednotenje pahljač kot zbirateljskega predmeta, nato preučimo pot pahljač iz Azije in uvrstitev azijskih pahljač v strokovni prostor zbirateljev in akademske sfere, zaključimo pa s pregledno analizo pahljač v treh neevropskih zbirkah predmetov v slovenskih muzejih. Iz pregleda pahljač ugotovimo, da se v zbirkah nahajajo zelo raznolike pahljače iz kitajskega, japonskega in korejskega prostora, med katerimi pa je nekaj zelo redkih pahljač tudi na svetovni ravni, s čimer lahko uvrstimo zbirke med izredno pomembne v slovenskem prostoru.
Zaplemba – prenos – distribucija Renata Komić Marn
Acta historiae artis Slovenica,
10/2021, Letnik:
26, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek obravnava usodo zbirke slik, ki jo je grof Ferdinand Marija III. Attems do leta 1945 hranil v svojem gradu v Slovenski Bistrici, ter na podlagi analize različnih arhivskih virov in ...ugotovljene konkordance med zapisi utemeljuje predlagane identifikacije posameznih slik, ki jih zdaj hranijo slovenske javne ustanove. Poleg provenience posamez- nih umetnin iz Attemsove zbirke je v prispevku predstavljen eden najpomembnejših elementov njihove zgodbe: kon- tekst povojne zaplembe, prenosov, skladiščenja v Federalnem zbirnem centru in nadaljnje distribucije po različnih slovenskih ustanovah.
Muzejske zbirke Srbije, uz jednu mumiju i dva kovčega, raspolažu sa tek nešto više od sto pedeset staroegipatskih artefakata koji su stečeni pretežno krajem XIX i početkom XX veka i to kao pokloni, a ...samo je jedan skarabej pronađen tokom arheoloških iskopavanja u našoj zemlji. Staroegipatske starine iz naših muzeja, skoro bez izuzetka sve već stručno i naučno obrađene i publikovane, javnosti su već dugo nedostupne ili ih samo povremeno može videti ograničeni broj posetilaca (deo zbirke beogradskog Narodnog muzeja u Arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta). Ne pominju ih ni internet prezentacije muzeja koji čuvaju njihov najveći deo, tj. prezentacije muzeja u Vršcu, Beogradu i Somboru. Biće razmotreni potencijalni razlozi za takvu „nevidljivost“, a posebno pitanja da li su te starine percipirane kao nasleđe, u kakvu se kategoriju nasleđa svrstavaju i kakvi kriterijumi na to utiču.
PDF
