Formaldehid je kancerogen za ljude te je klasificiran u skupinu 1 prema WHO IARC-u. Uzrokuje leukemiju i nazofaringealni karcinom, a navodi se i kao redoviti sastojak alkoholnih pića. Međutim, rizik ...od izlaganja formaldehidu konzumacijom alkoholnih pića nije sustavno istražen pa će ovo istraživanje pružiti prvu takvu procjenu rizika. Količina formaldehida koju ljudi unose alkoholnim pićima u Europskoj je uniji procijenjena temeljem podataka Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji alkohola i literature o sadržaju formaldehida u različitim skupinama alkoholnih pića (pivo, vino, jaka alkoholna pića i neregistrirani alkohol). Procjena rizika obavljena je korištenjem pristupa granice izlaganja (eng.
, MOE) i graničnih doza (eng.
, BMD) za 10 %-tni učinak koji se postiže modeliranjem odnosa doza-odgovor u ispitivanjima provedenima na životinjama. BMD od 30 mg kg
tjelesne težine na dan i BMD s nižom granicom pouzdanosti (BMDL) od 23 mg kg
d
izračunati su za tumore kod mužjaka štakora temeljem raspoloživih dugotrajnih ispitivanja provedenih na životinjama. Prosječno izlaganje ljudi formaldehidu u alkoholnim pićima procijenjeno je na 8·10
mg kg
d
. U usporedbi s BMDL vrijednošću krajnji MOE je iznosio više od 200.000 u prosječnim situacijama. Čak i u najlošijim situacijama MOE nije nikada bio niži od 10.000, što se smatra graničnom vrijednošću za zdravlje ljudi. Procjena rizika pokazuje da je rizik od nastanka karcinoma uslijed izlaganja formaldehidu iz alkoholnih pića zanemariv te da je prioritet upravljanja rizikom u takvim slučajevima (npr. kako bi se smanjila kontaminacija) vrlo nizak. Najveći rizik proizlazi iz etanola i acetaldehida koji se također nalaze u alkoholnim pićima.
Formaldehid je kancerogen za ljude te je klasificiran u skupinu 1 prema WHO IARC-u. Uzrokuje leukemiju i nazofaringealni karcinom, a navodi se i kao redoviti sastojak alkoholnih pića. Međutim, rizik ...od izlaganja formaldehidu konzumacijom alkoholnih pića nije sustavno istražen pa će ovo istraživanje pružiti prvu takvu procjenu rizika. Količina formaldehida koju ljudi unose alkoholnim pićima u Europskoj je uniji procijenjena temeljem podataka Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji alkohola i literature o sadržaju formaldehida u različitim skupinama alkoholnih pića (pivo, vino, jaka alkoholna pića i neregistrirani alkohol). Procjena rizika obavljena je korištenjem pristupa granice izlaganja (eng. margin of exposure, MOE) i graničnih doza (eng. benchmark doses, BMD) za 10 %-tni učinak koji se postiže modeliranjem odnosa doza-odgovor u ispitivanjima provedenima na životinjama. BMD od 30 mg kg-1 tjelesne težine na dan i BMD s nižom granicom pouzdanosti (BMDL) od 23 mg kg-1 d-1 izračunati su za tumore kod mužjaka štakora temeljem raspoloživih dugotrajnih ispitivanja provedenih na životinjama. Prosječno izlaganje ljudi formaldehidu u alkoholnim pićima procijenjeno je na 8·10-5 mg kg-1 d-1. U usporedbi s BMDL vrijednošću krajnji MOE je iznosio više od 200.000 u prosječnim situacijama. Čak i u najlošijim situacijama MOE nije nikada bio niži od 10.000, što se smatra graničnom vrijednošću za zdravlje ljudi. Procjena rizika pokazuje da je rizik od nastanka karcinoma uslijed izlaganja formaldehidu iz alkoholnih pića zanemariv te da je prioritet upravljanja rizikom u takvim slučajevima (npr. kako bi se smanjila kontaminacija) vrlo nizak. Najveći rizik proizlazi iz etanola i acetaldehida koji se također nalaze u alkoholnim pićima.
PDF