Poznato je da statini utječu na moždanu funkciju na način koji nije povezan s dislipidemijskim učincima. Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti bihevioralni odgovor pilića (starih 7 - 14 dana) ...nakon liječenja statinima atorvastatinom, fluvastatinom i simvastatinom u dozi od 100 mg/kg, peroralno. Za procjenu su korištena 2 testa: farmakološki test primijenjen s kombinacijom anestetika ksilazina (5 mg/kg) i ketamina (20 mg/kg), apliciranih intramuskularno, i toksikološki test s reverzibilnim inhibitorom kolinesteraze, insekticidom karbarilom (250 mg/kg, peroralno). Samo je simvastatin znakovito skratio trajanje anestezije inducirane ksilazin-ketaminom za 47 %. Karbaril u dozi od 250 mg/kg, primijenjen peroralno, izazvao je znakove kolinergičkog otrovanja (57,1 – 100%) u pilića unutar 3,14 minuta i smrt u 57,1% pilića unutar 85 minuta. Toksikološki test s karbarilom u pilića liječenih statinima također je izazvao znakove kolinergičkog otrovanja, ali s različitim postocima smanjenja u usporedbi s kontrolnom (karbaril) skupinom. Smanjenje smrtnosti uzrokovane karbarilom unutar četiri sata u odnosu na kontrolnu skupinu iznosilo je 43% u pilića liječenih atorvastatinom, 57% u pilića liječenih fluvastatinom i 29% u pilića liječenih simvastatinom. Sukladno tome, toksičnost je smanjena za 18%, 18% i 11%. Ovi podaci upućuju na to da statini mogu modulirati funkcionalno stanje mozga utječući na učinak lijekova koji djeluju centralno ili toksikanata, te time i na ponašanje pilića. Potrebna su daljnja istraživanja učinaka statina na bihevioralni odgovor pilića nakon produljene terapije.
SAŽETAK
Cilj istraživanja: Nesteroidni protuupalni analgetici
osnova su multimodalne analgezije i mogu značajno
uštedjeti potrošnju opijata pri liječenju jakih poslijeoperacijskih
bolova. Preemptivni ...analgetski učinak redovitom
perioperacijskom primjenom diklofenaka nije
ispitivan u velikim ortopedskim zahvatima. Ovaj je rad
dizajniran da bi se odredilo hoće li preemptivna primjena
diklofenaka prijeoperacijski i u 48 poslijeoperacijskih
sati unaprijediti postojeći multimodalni program: smanjiti
bolove i/ili smanjiti potrošnju opijatnog analgetika
fentanila.
Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno u razdoblju
od dvije godine na 80 pacijenata koji su se podvrgavali
elektivnim rekonstrukcijskim zahvatima na prednjemu
križnom ligamentu koljena. Pacijenti su bili podijeljeni
u dvije skupnine: jedni su preemptivno večer prije zahvata
i u 48 poslijeoperacijskih sati dobivali 150 mg
peroralnog
diklofenaka, a drugi placebo. Svi su pacijenti
poslijeoperacijski primali kombiniranu intraartikularnu
analgeziju, kontinuiranu 24-satnu infuziju tramadola
200 mg i metamizola 2500 g te intravenski fentanil,
prema potrebi. Četiri puta u 48 sati mjerile su se vizualno-
analogne skale bolova u mirovanju i tijekom vježbi
te 24-satna potrošnja opijata.
Rezultati: Ispitanici u preemptivnoj diklofenak skupini
pokazali su statistički značajno manju prosječnu
potrošnju opijatnog analgetika fentanila te značajno
manji intenzitet bolova u mirovanju i tijekom vježbi u
odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,001).
Zaključak: Preemptivni diklofenak pokazao je
unaprjeđenje multimodalne analgezije u 48 poslijeoperacijskih
sati nakon elektivnoga rekonstrukcijskog zahvata
na prednjemu križnom ligamentu. Može se
preporučiti kao preemptivna komponenta multimodalnog
zbrinjavanja akutne poslijeoperacijske boli u rekonstrukcijskoj
kirurgiji koljena.
Cilj rada bio je istražiti utjecaj hipotermije i acidoze na zgrušavanje krvi pri različitim postupcima anestezije. U pokus je uzeto 28 pasa podijeljenih u četiri skupine. Jedna od pokusnih skupina ...bila je izložena inhalacijskoj, druga uravnoteženoj, a treća epiduralnoj anesteziji, dok je četvrta bila kontrolna skupina. U svih životinja izmjeren je pH krvi, tjelesna temperatura i neki glavni pokazatelji zgrušavanja krvi (broj trombocita, aktivacijsko parcijalno protrombinsko vrijeme - APPV, protrombinsko vrijeme - PV i koncentracija fibrinogena u plazmi). Kretanje pretraživanih pokazatelja promatrano je u vremenu prije anestezije (0. minuta), u trenutku premedikacije (30. minuta), u tijeku duboke anestezije (120. minuta), nakon oporavka (oko 140. minute) i sljedećeg dana (nakon 24 sata). Najznačajnije promjene ustanovljene su u tijeku uravnotežene anestezije. Pri toj anesteziji APPV je u usporedbi s početnim vrijednostima (16,1 ± 0,5) bio skraćen nakon oporavka (14,1 ± 0,9 sekundi; P<0,05) i sljedećeg dana (14,5 ± 0,7; P<0,05). U usporedbi s početnom vrijednošću (7,312 ± 0,008), najizraženija acidoza u toj skupini bila je utvrđena u tijeku duboke anestezije (7,126 ± 0,041; P<0,001) i nakon oporavka (7,241 ± 0,028; P<0,05). Pokazatelji zgrušavanja krvi u skupini pasa izloženih inhalacijskoj anesteziji nisu bili promijenjeni. Statistički značajne promjene u pH krvi utvrđene su samo u tijeku duboke anestezije (7,199 ± 0,049; P<0,01) u usporedbi s početnim vrijednostima (7,316 ± 0,006). Epiduralna anestezija nije uzrokovala promjene u pH i zgrušavanju krvi. U skupini pasa s tom anestezijom ustanovljeno je povećanje koncentracije fibrinogena nakon 24 sata (3,7 ± 0,2; P<0,05) u usporedbi s početnim vrijednostima (3,1 ± 0,2), što se pripisuje samom zahvatu. Tjelesna temperatura bila je smanjena u 120. i 140. minuti u životinja pokusnih skupina. Zaključno se može reći da je uravnotežena anestezija potaknula zgrušavanje krvi u 140. minuti i nakon 24 sata, što se očitovalo skraćenjem APPV. Hipotermija i acidoza u skupinama s uravnoteženom i inhalacijskom anesteziojm, kao i hipotermija u skupini s epiduralnom anestezijom, nisu utjecale na pokazatelje zgrušavanja krvi.
Budući da je postojala niska razina stomatološke skrbi za djecu s
teškoćama u razvoju na području današnje Splitsko-dalmatinske
županije, 70-ih godina prošloga stoljeća počelo se sustavno školovati
...kadrove i osiguravati im prostor i opremu.
Većina populacije koju smo obrađivali sastojala se od djece i mladeži
s teškoćama u razvoju smještene u odgovarajućim ustanovama ili kod
svojih roditelja uglavnom s navedenoga podruja.
Stomatološku sanaciju uglavnom je obavljao temeljni tim liječnika
specijalista sastavljen od pedodonta, oralnog kirurga i anesteziologa
sa suradnicima. Njima su se po potrebi pridruživali ostali stomatolozi
specijalisti.
Sve naše bolesnike tretirali smo u općoj inhalacijskoj anesteziji uz
nužnu kliničku i laboratorijsku obradbu, te uz pismeni pristanak roditelja
ili skrbnika.
U minulih dvadeset godina stomatološki smo obradili 680 pacijenata.
U prosjeku smo obrađivali 3 pacijenta po operativnom danu. U
početku su prevladavali konzervativno-protetski zahvati, a poslije su
bili češći konzervativno-restorativni.
Iz našega iskustva metodu endotrahealne anestezije smatramo vrlo
prihvatljivom za djecu i mladež s teškoćama u razvoju.
Zasad još nije jasno ima li ijedna tehnika regionalne anestezije za karotidnu endarterektomiju prednosti pred drugima. Stoga smo analizirali djelotvornost analgezije, nuspojave i stopu komplikacija ...kod bolesnika podvrgnutih operaciji karotide pod kombiniranom (dubokom i površinskom) ili samo površinskom blokadom vratnog pleksusa. Prospektivno smo analizirali podatke za 324 bolesnika koji su primili kombinirani (n=107) ili površinski (n=216) blok vratnog pleksusa. Prikupljeni su podaci za intraoperacijsku vrijednost VAS (Verbal Analog Score), arterijski tlak i srčanu frekvenciju. Djelotvornost analgezije dodatno se procjenjivala prema dozi dopunskog 1%-tnog lidokaina i fentanila te vremenu proteklom do prvog davanja analgetika u Jedinici intenzivne skrbi. Za vrijeme operacije je VAS bio nešto viši u skupini s površinskom blokadom (medijan 0,6, raspon 0-3,9) u odnosu na skupinu s kombiniranom blokadom (medijan 0,4, raspon 0-2,4; p<0,001). Medijan doze dopunskog lidokaina tijekom operacije bio je viši u skupini s površinskom blokadom (2,4 mg/kg, raspon 1,1-3,5 mg/kg) negoli u skupini s kombiniranom blokadom (2,1 mg/kg, raspon 0,5-3,4 mg/kg; p<0,001). Doza dopunskog fentanila bila je također viša u skupini s površinskom blokadom. Nije bilo razlike među skupinama u vremenu do prvog poslijeoperacijskog analgetika, poslijeoperacijskoj vrijednosti VAS i stopi komplikacija povezanih s blokadom. Zaključeno je kako kombinirana blokada osigurava nešto bolju analgeziju tijekom operacijskog zahvata, no razlika je vjerojatno klinički nevažna. Nije bilo razlike u poslijeoperacijskoj analgeziji i hemodinamskoj stabilnosti. Dosad je ovo najveća prospektivna studija u kojoj je utvrđeno da je površinska blokada vratnog pleksusa jednako djelotvorna kao kombinirana blokada, koja je udružena sa znatno većim rizikom od komplikacija.
Ketamin je disocijativni anestetik koji se koristi za izazivanje opće anestezije u određenim medicinskim postupcima kod ljudi, kao i u anesteziji laboratorijskih životinja. Zbog svojih halucinogenih ...i disocijativnih učinaka koristi se i kao rekreacijska droga. Anestetici također mogu prouzročiti toksične učinke na staničnoj razini i, utječući na preživljavanje stanica, izazvati oštećenje DNA te neravnotežu oksidansa i antioksidansa. Cilj ove studije bio je istražiti moguće štetne učinke ketamina na hepatocelularne HepG2 i neuroblastoma SH-SY5Y stanice nakon 24-satne izloženosti širokom rasponu koncentracija, uključujući koncentracije relevantne u slučajevima korištenja u analgeziji, zlouporabi droga i anesteziji (0,39, 1,56 odnosno 6,25 μmol/L). Naši rezultati pokazali su da je ketamin u ovim ispitivanim koncentracijama izazvao relativno nisku citotoksičnost, budući da je do 30 % smanjio preživljenje stanica HepG2 i SH-SY5Y, ali je uočen neznatan porast razine primarnih oštećenja DNA. Zanimljivo je da su razine reaktivnih kisikovih vrsta (ROS), malondialdehida (MDA) i glutationa (GSH) ostale nepromijenjene u objema staničnim linijama. S druge strane, markeri oksidacijskog stresa suporeksid dismutaza (SOD), glutation peroksidaza (GPx), katalaza (CAT) upućivali su na oksidacijsko-redukcijsku neravnotežu izazvanu ketaminom.
CILJ: ispitati utjecaj prijeoperacijskog hranjenja na brzinu pražnjenja želuca, na peristaltiku
tankog crijeva i na veličinu žučnog mjehura u ranom poslijeoperacijskom razdoblju u
bolesnika ...predviđenih za ortopedski zahvat u spinalnoj anesteziji. Uspoređivala se i dužina
trajanja hospitalizacije u prijeoperacijski hranjenih u odnosu na nehranjene bolesnike.
ISPITANICI I METODE: u studiju je uključeno 120 bolesnika s odjela traumatologije.
Bolesnici predviđeni za operacijski zahvat ugradnje parcijalne proteze zgloba kuka u
spinalnoj anesteziji, bili su klasificirani kao ASA II i ASA III (anesteziološki bodovni sustav
klasifikacije komorbiditeta bolesnika prije operacijskog zahvata) i randomizirani u dvije
skupine. Ispitanici skupine 1 (60 bolesnika) bili su hranjeni pripravkom bistre tekućine
obogaćene ugljikohidratima (PreOp 200 ml) dva sata prije operacije, dok se u ispitanika
kontrolne skupine (skupina 2; 60 bolesnika) provodio dosadašnji standardizirani protokol
prijeoperacijskog noćnog gladovanja. Paracetamolski test apsorpcije primjenio se u svih
ispitanika uključenih u studiju, kao indirektni pokazatelj brzine pražnjenja želuca. Svim je
ispitanicima poslijeoperacijski učinjen ultrazvuk abdomena kojim se promatralo prisustvo ili
odsustvo peristaltike tankog crijeva te se mjerila veličina žučnog mjehura.
REZULTATI: uspoređujući obje skupine ispitanika nema statistički značajne razlike u
koncentraciji paracetamola u plazmi tijekom prvih 120 minuta. Peristaltika tankog crijeva
statistički je značajno bolja u prijeoperacijski hranjenih bolesnika. Veličina žučnog mjehura u
ranom poslijeoperacijskom razdoblju manja je u prijeoperacijski hranjenih bolesnika.
Dužina boravka u bolnici statistički je značajno kraća u skupini 1 u odnosu na skupinu 2: 12
(9-19) dana prema 16 (11-22) dana; p<0,001.
ZAKLJUČCI: Hranjenje bolesnika, predviđenih za ugradnju parcijalne endoproteze zgloba
kuka u spinalnoj anesteziji, dva sata prije operacije bistrom tekućinom obogaćenom ugljikohidratima nema utjecaja na pražnjenje želuca u ranom poslijeoperacijskom razdoblju
ali značajno poboljšava peristaltiku tankog crijeva, smanjuje veličinu odnosno potiče rad
žučnog mjehura te skraćuje boravak bolesnika u bolnici.
CILJ: ispitati utjecaj prijeoperacijskog hranjenja na brzinu pražnjenja želuca, na peristaltiku
tankog crijeva i na veličinu žučnog mjehura u ranom poslijeoperacijskom razdoblju u
bolesnika predviđenih za ortopedski zahvat u spinalnoj anesteziji. Uspoređivala se i dužina
trajanja hospitalizacije u prijeoperacijski hranjenih u odnosu na nehranjene bolesnike.
ISPITANICI I METODE: u studiju je uključeno 120 bolesnika s odjela traumatologije.
Bolesnici predviđeni za operacijski zahvat ugradnje parcijalne proteze zgloba kuka u
spinalnoj anesteziji, bili su klasificirani kao ASA II i ASA III (anesteziološki bodovni sustav
klasifikacije komorbiditeta bolesnika prije operacijskog zahvata) i randomizirani u dvije
skupine. Ispitanici skupine 1 (60 bolesnika) bili su hranjeni pripravkom bistre tekućine
obogaćene ugljikohidratima (PreOp 200 ml) dva sata prije operacije, dok se u ispitanika
kontrolne skupine (skupina 2; 60 bolesnika) provodio dosadašnji standardizirani protokol
prijeoperacijskog noćnog gladovanja. Paracetamolski test apsorpcije primjenio se u svih
ispitanika uključenih u studiju, kao indirektni pokazatelj brzine pražnjenja želuca. Svim je
ispitanicima poslijeoperacijski učinjen ultrazvuk abdomena kojim se promatralo prisustvo ili
odsustvo peristaltike tankog crijeva te se mjerila veličina žučnog mjehura.
REZULTATI: uspoređujući obje skupine ispitanika nema statistički značajne razlike u
koncentraciji paracetamola u plazmi tijekom prvih 120 minuta. Peristaltika tankog crijeva
statistički je značajno bolja u prijeoperacijski hranjenih bolesnika. Veličina žučnog mjehura u
ranom poslijeoperacijskom razdoblju manja je u prijeoperacijski hranjenih bolesnika.
Dužina boravka u bolnici statistički je značajno kraća u skupini 1 u odnosu na skupinu 2: 12
(9-19) dana prema 16 (11-22) dana; p<0,001.
ZAKLJUČCI: Hranjenje bolesnika, predviđenih za ugradnju parcijalne endoproteze zgloba
kuka u spinalnoj anesteziji, dva sata prije operacije bistrom tekućinom obogaćenom ugljikohidratima nema utjecaja na pražnjenje želuca u ranom poslijeoperacijskom razdoblju
ali značajno poboljšava peristaltiku tankog crijeva, smanjuje veličinu odnosno potiče rad
žučnog mjehura te skraćuje boravak bolesnika u bolnici.
OBJECTIVES: to investigate influence of the preoperative feeding on gastric emptying, small
bowel peristaltic and gall bladder contractility early after the orthopaedic surgery in spinal
anesthesia. Comparison of the length of stay in hospital were made between same two groups.
MATERIAL AND METHODS: 120 patients from Department of Traumatology were
included in this study. They were randomized in two groups and classified as ASA II and III
for the implantation of endoprosthesis of the hip joint in spinal anesthesia. Patients from the
group 1 (60 patients) consumed clear carbohydrate enriched drink (PreOp 200 ml) two hours
before surgery. Group 2 (60 patients) represent the patients who overnight fasted. The
paracetamol test was performed on all patients in the study, as the indirect demonstration of
the gastric emptying rate. Abdominal ultrasound was performed in all patients whereby the
peristaltic of the small bowel was observed as well as gall bladder size.
RESULTS: there are no statistical significance was observed among the two groups in
paracetamol plasma concentrations during the early postoperative period. Peristaltic of the
small bowel in the early postoperative period was significantly better in preoperativly feeded
patients and same group showed reduction of the gall bladder size and volumen in comparson
with control group. The length of stay in hospital was significantly shorter for the group 1
comparison with group 2: 12 (9-19) days vs. 16 (11-22) days; p<0,001.
CONCLUSIONS: The preoperative feeding of the patients in spinal anesthesia two hours
before surgery has no influence on gastric emptying rate in early postoperative period but
significantly enhance the peristaltic of the small bowel, reduce size and volumen of the gall
bladder and shortens length of stay in hospital.
Za vrijeme ultrazvučne operacije sive mrene moguć je utjecaj midrijatika, fenilefrina, na krvni tlak i puls zbog njegovog alfa-adrenergičnog djelovanja. Cilj rada bio je ispitati učinak lokalno ...primijenjenog 10%-tnog fenilefrina na perioperacijski krvni tlak i puls tijekom fakoemulzifikacije. Ovim prospektivnim, randomiziranim, dvostruko slijepim istraživanjem obuhvaćeno je 49 bolesnika koji su podvrgnuti operaciji sive mrene u lokalnoj anesteziji. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine. U eksperimentalnoj skupini bolesnicima se je ukapavao 1%-tni tropikamid i 10%-tni fenilefrin. U kontrolnoj skupini se je umjesto 10%-tnog fenilefrina ukapavala 0,9%-tna fiziološka otopina. Krvni tlak i puls mjereni su prilikom prijeoperacijskog pregleda na odjelu, kod pripreme za operaciju prije ukapavanja midrijatika, prije peribulbarne anestezije, za vrijeme operacije i jedan sat nakon operacije. Svi bolesnici bili su djelomice sedirani midazolamom (per os). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni. Usporedba eksperimentalne i kontrolne skupine pokazala je mali, statistički neznačajan porast prosječnog krvnog tlaka i pulsa u eksperimentalnoj skupini: p(BP)=0,841, p(hr)=0,636 kod prijeoperacijskog pregleda; p(BP)=0,968, p(hr)=0,561 kod pripreme za operaciju prije ukapavanja midrijatika; p(BP)=0,279, p(hr)=0,554 prije peribulbarne anestezije; p(BP)=0,094, p(hr)=0,645 za vrijeme operacije; p(BP)=0,823, p(hr)=0,732 jedan sat nakon operacije. Nisu nađene sistemske nuspojave, kao niti intraoperacijske ili poslijeoperacijske komplikacije. Na temelju iznesenih rezultata zaključeno je kako nije bilo statistički značajne razlike (iako je zabilježen porast prosječnog krvnog tlaka u eksperimentalnoj skupini uz 10%-tni fenilefrin) između eksperimentalne i kontrolne skupine u vrijednostima prosječnog krvnoga tlaka i pulsa. Prema našim rezultatima sigurna je lokalna uporaba 10%-tnog fenilefrina kod odraslih u oftalmologiji. U zaključku ističemo potrebu provedbe istraživanja na velikom broju bolesnika, s unaprijed standardiziranim perioperacijskim postupkom i motrenjem parametara radi postizanja što točnijih rezultata.
U radu se nastoji procijeniti ovisnost najčešćih postekstrakcijskih komplikacija (bol, krvarenje, hematom, edem, alveolitis sicca dolorosa) i korištenih lokalnih i općih anestetika. Istraživanje je ...obuhvatilo 319 ispitanika muškog i ženskog spola u dobi od 11 do 80 godina. Ukupno je ekstrahirano 447 zuba. Utvrđeno je da postekstrakcijske komplikacije ne ovise o vazokonstriktoru sadržanom u otopini lokalnih anestetika. Hematom, edem i postekstrakcijsko krvarenje ne ovise o vrsti korištene anestezije. Intenzitet boli je niži kada se ekstrakcije izvode u općoj anesteziji. Neočekivani ali statistički značajni rezultati u skupini gdje je korišten Cystocain ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja.
Razvoj anestezije u stomatologiji Keros, Jadranka; Mihelčić, Zlatko; Kobler, Pavel
Acta stomatologica Croatica,
12/1997, Letnik:
31, Številka:
4
Archival Material
Odprti dostop
Suzbijanje boli u stomatoloških bolesnika uvelike je unaprijeđeno u
prvoj polovici našega stoljeća, ali i danas još uvijek nastojimo pronaći
nove mogućnosti i inačice u tome području. Lokalni ...anestetici otkriveni krajem 19. stoljeća raznolika su skupina lijekova kojih je značajka da reverzibilnom blokadom podrazljivosti nociceptora i živčane provodljivosti bitno ublaže bolna stanja i umanje bol prigodom stomatoloških zahvata. U ovome su preglednom članku izloženi podaci o povijesnom razvoju lokalne anestezije u stomatologiji, što je bilo bitnim preduvjetom razvoja svih stomatoloških struka. Pri tome su autori nastojali prikazati doprinose mnogih pregalaca, kojih su djela zasadom suvremenih dostignuća u tome području ljudske djelatnosti.
