Općenito je poznato da se u različitim starijim razdobljima u sklopu istočnojadranske
toponimije pojavljuju mjesna imena grčkoga podrijetla. Ovi grčki
doprinosi mogu se okvirno smjestiti u poznate ...povijesne kontekste: (1)
najstariji poznati horizont bio bi predrimski i odgovarao bi razdoblju jakog
grčkog utjecaja i mjestimične kolonizacije Grka; (2) drugi horizont bi odgovarao
rimskom razdoblju, s utjecajima koji dolaze iz istočne polovice Carstva
u kojem dominira grčki jezik dosežući vrhunac potkraj antike odnosno s
ranobizantskim dobom; (3) mlađi period bi približno odgovarao bizantskom
vremenu i bio bi u neku ruku nastavak prethodnog, odražavajući veze (političke,
gospodarske i kulturne) s Bizantom koje se gase tek u 12. stoljeću.
Izvjesno je da je ovakva periodizacija samo pomoćno sredstvo da se ponude
okvirni kronološki oslonci razmatranja. U stvarnosti je grčki utjecaj očevidno
bio kontinuiran, uz određene promjene u naravi i intenzitetu.
Na trasi zapadne obilaznice grada Virovitice u zaštitnim istraživanjima otkriveni su tragovi antičkoga i srednjovjekovnog naselja. Istražena je površina od 17 946 m², a objekti su grupirani na dva ...položaja. Što se tiče antičkog naselja, radi se o ruralnom naselju koje se datira od 2. do sredine 5. st. po. Kr. Otkriveni su tragovi stambenih i radnih prostora zajednice koja se bavila poljoprivredom i stočarstvom te sitni arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje zajednice koja je koristila robu lokalne proizvodnje, a u manjoj mjeri importe. Od srednjovjekovnih objekata pronađene su jame i stambeni objekti s keramikom, lijepom i šljakom, a naselje se datira u 9. st. po. Kr.
Tijekom sustavnih istraživanja na liburno-rimskom gradu Aseriji pronađen je i ulomak kasnoantičkog miljokaza koji se može atribuirati bilo Konstanciju Kloru bilo Konstantinu I. Sukladno tomu, može se ...datirati u širi vremenski raspon, od 293. do 337. Tekst natpisa iskazuje vulgarnolatinske odlike i nesigurnost pri služenju latinskim jezikom.
Dio sarkofaga koji je pronađen prilikom sanacije podnice kora
splitske katedrale, nekoć je bio dio natpisne zbirke Dmine
Papalića, a do današnjih se dana smatrao izgubljenim. Od
sarkofaga koji je ...imao dva natpisa, ostao je sačuvan samo ulomak
prednje lijeve stranice s dijelom natpisa. Zna se da je sarkofag s
prednjim natpisom nastao najkasnije godine 358. i da je nekoć
bio postavljen u Saloni, a za života su ga postavili đakon Flavije
Julije i žena mu Aurelija Januarija. Rad analizira onomastičke i
jezične karakteristike natpisa, odnosno odlike vulgarnog latiniteta
kasnoantičke Salone.
U radu se nastoji reinterpretirati podatke o uporabi spolia na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske unutar povijesnog okvira. Na osnovi sakupljene građe usporeduju se spolije kao materijalni, ponajprije ...arhitektonski ulomci, s ostalim kulturnim, vjerskim ipolitičkim prežicima antičke civilizacije budućida korištenje spolija u ranom srednjem vijeku nije moguće tumačili bez ukazivanja na procese zapoć'ete u kasnoj antici. Fenomen spa/ijo na gradevinama na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske gotovo je istovjetan onome na liu bizantske Dalmacije; uostalom, od XL stoljeća ta su dva politička entileta, barem povremeno, pod istom krunom.
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice – Pleternica – ...Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat „Kulturno-povijesna baština“, kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje – spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
Na položaju Visoki brijeg u Velikoj Gorici početkom 20. stoljeća otkrivena je nekropola s kontinuitetom ukopa od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Od oko 67 spašenih grobova 5 pripada antičkom ...razdoblju (grobovi 12, 13, 15, 21 i 22). Od njih je svakako najzanimljiviji grob 12, datiran novcem Kaligule. Zahvaljujući tom podatku, nekropolu u Velikoj Gorici možemo uvrstiti među najranije na tlu sjeverozapadne Hrvatske, budući da su najraniji dosad poznati grobovi bili datirani novcem Klaudija (Stenjevec, grob 13; Gronja Vas, grob 36).
U rujnu 2007. godine započelo se s probnim arheološkim istraživanjima u Orešcu s namjerom da se ovogodišnji rezultati objedine s rezultatima prijašnjih, odnosno da se sve dosadašnje sonde stave na ...jedinstveni plan kako bi se sve otkrivene cjeline mogle povezati. Ovogodišnja istraživanja provedena su na dva položaja: Luke i Dvorina. Otkrivene su cjeline iz kasnoantičkog razdoblja i jedna jama iz kasnoga brončanog doba.
U terenskom pregledu južnog dijela trase višenamjenskog kanala Dunav-Sava u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji zabilježeno je 77 arheoloških nalazišta, od kojih je tek manji broj ...dosad bio predmetom sustavnih, pokusnih ili zaštitnih arheoloških istraživanja. Prostorna distribucija, s obzirom na znatnu širinu područja obuhvaćenog terenskim pregledom, pokazuje kako su nalazišta ravnomjerno raspoređena duž cijele trase kanala. Otkrivena arheološka nalazišta pripadaju razdobljima prapovijesti, antike i srednjeg vijeka, pri čemu su najbrojnija ona na kojima su zabilježeni nalazi iz srednjeg vijeka. Na najvećem broju nalazišta prikupljeni su ulomci keramičkih posuda, opeka i kamenih artefakata koji omogućuju njihovo okvirno kronološko i kulturološko određenje, što tek trebaju, prije početka zaštitnih istraživanja, potvrditi ona pokusna kojima bi se preciznije definirale granice samih nalazišta.
