Stručnjaci Instituta za arheologiju iz Zagreba i Muzeja Valpovštine iz Valpova, kao i vanjski suradnici, u travnju 2010. godine započeli su sustavno rekognosciranje valpovačkog područja. Istražene su ...katastarske općine Zelčin i Harkanovci, a započeto je i istraživanje k.o. Ladimirevci i Marjančaci, dok su u k.o. Cret, Brođanci, Petrijevci i Valpovo evidentirani samo pojedini lokaliteti. U deset radnih dana evidentirano je osamnaest nalazišta od prapovijesti preko antike i srednjeg vijeka do kasnog srednjeg vijeka i novog vijeka. Najmanje je zastupljena antika, nešto više prapovijest, a najviše nalazišta pripada srednjem vijeku.
U rujnu 2006. godine započela su sustavna arheološka iskopavanja na lokalitetu Kalnik-Igrišće. Na ovome se lokalitetu istraživalo od 1987. do 1990. godine. Rezultati tih istraživanja su već ...objavljivani u arheološkim publikacijama. Istraživanja 2006. godine provedena su na drugom položaju radi istraživanja drugih dijelova prethistorijskog naselja na Igrišću. Arheološko iskopavanje je dalo nalaze i iz vremena Rima i Kelta pa se tako upotpunila slika naseljenosti Kalnika u različitim razdobljima.
Autor članka analizira rezultate iskapanja jame kod kuće Tomljanović, u Čopićevu naselju u predjelu Varoš u Senju, gdje su se 1997. ponovno otkrili ostaci materijalne kulture antike. Istraženi ...prostor bio je uništen za bilo kakva detaljnija arheološka zaštitna istraživanja prije negoli je o tome Muzej bio obaviješten. Pregledom terena i otkopne jame moglo se donekle utvrditi da se radi o 6 do 8 uništenih grobova, koji su, kao i oni istraživani prijašnjih godina, orijentirani u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U članku se ističe daje ovaj prostor intenzivno živio u doba antike i kasne antike, što dokazuje sitna grada, osim nekoliko recentnih ulomaka stakla. Naime, osim nalaza monumentalnog antičkog zida, koji je možda pripadao nekom antičkom hramu (Liberov hram?), svi ostali devastirani elementi upućuju na to da je ovdje nekoć bila antička, odnosno kasnoantička nekropola. Potvrde za tu tvrdnju autor nalazi u načinu ukopa, te u pronađenom arheološkom materijalu koji je pripadao razdoblju od kraja 2. do 5. stoljeća nakon Krista. Od svih ulomaka u članku se osobito ističu tri fragmenta staklenoga jajolikog vrča, koji, ne samo na našim prostorima, predstavlja pravi tipološki raritet. Iznosi se mišljenje daje taj nalaz po analogijama sa cilindričnim vrčevima moguće datirati na kraj 3. i u 4 stoljeće nakon Krista, i daje najvjerojatnije proizvod panonskih staklarskih radionica.
U ovom se radu obrađuju dva nova liburnska nadgrobna cipusa koja su pronađena u kasnoantičkom nasipu (zidu) pri sustavnim arheološkim istraživanjima Aserije 2007. godine. Kako je već poznato oni ...spadaju u posve specifičnu kategoriju spomenika sepulkralne mamjene, karakterističnu za prostor antičke Liburnije.
Do sada su na samoj Aseriji ustanovljena 52 liburnska nadgrobna spomenika – tzv. liburnska cipusa. S nova dva nalaza, na ovom lokalitetu pronaðena su čak 54 uglavnom cjelovita cipusa. Novi nalazi ponovno osnažuju dosadašnje spoznaje da je samosvojna aserijatska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika u odnosu na ostale - zadarsku i krčku - najzastupljenija. Ovoj skupini pripadaju 74 nalaza (od ukupnog broja od 112 komada), odnosno 66% cjelokupne spomeničke građe. S druge strane od ukupnog broja cipusa s aserijatskim svojstvima, u samoj Aseriji pronađena su 54 spomenika (dva osobitih svojstava). To znači da je Aserija dala 73% cipusa aserijatske skupine. ...
U sjeveroistočnom, rubnom dijelu Kandlerove ulice, u Prolazu
sv. Teodora i na Danteovu trgu u Puli, u razdoblju od 2016. do
2020. godine, tijekom izgradnje komunalne infrastrukture i u
svrhu pripreme ...projektne dokumentacije za predviđene zahvate
uređenja gradskog prostora, provedeni su arheološki radovi koji
su rezultirali otkrivanjem segmenata antičkih i kasnoantičkih
gradskih bedema, te niza izdvojenih nepokretnih nalaza kojima
je upotpunjena topografska karta antičke i srednjovjekovne Pule.
U ovom je radu naglasak na otkrivenim potezima bedema, čiji je
položaj razmotren u odnosu na rezultate prijašnjih arheoloških
istraživanja u blizini područja predmetnih arheoloških radova.
Pridodani su i podaci o ostalim arheološkim strukturama koje
su otkrivene tijekom navedenih kampanja istraživanja.
Uvala Madona nalazi se sa zapadne strane otoka Veli Brijun. Prostrana, široka i vrlo plitka uvala zaklonjena je sa sjeverne i južne strane poluotocima Rankun i Peneda, sa zapadne strane malim otokom ...Madona (Pusti) i prema otvorenom moru širokim potezom otoka Vanga. S istočne strane područje je zaštićeno velikom močvarom koja se proteže do zaljeva Saline i obroncima blagih padina, koje se penju prema najvišem vrhu otoka Straži (54,7 m nadmorske visine). U prirodno zaštićenu uvalu Madona vodio je put s istoka između močvare i obronka brda koji je bilo relativno lako braniti, a velike pličine ispred uvale onemogućavale su lagani prilaz neprijateljskog brodovlja. Dobro raspoređene stražarnice na brdima oko uvale i na otocima ispred nje omogućavale su izvanrednu kontrolu kopnenih i pomorskih putova, pa je uvala Madona bila prirodno najzaštićeniji akvatorij Brijuna. Višeslojno i kompleksno naselje, zvano Kastrum, ključni je arheološki lokalitet za poznavanje povijesti naseljavanja i gradnje na otočju. Prema svim do sada istraženim arheološkim ostatcima i temeljem toga stečenim spoznajama, može se reći da naselje u uvali Madona spada u spontane formacije s topičkim i kulturno-etničkim kontinuitetom iz antike. S kopna i mora prirodno zaštićen položaj na Brijunskom otočju, uvala Madona postaje u kasnoj antici jedna od ključnih točaka na plovnom putu Jadranom.
Tijekom rujna 2008. g. ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba, u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja, obavila je na zemljištima planirane trase zaobilaznice grada Donjeg Miholjca u ...dužini od 8 km evidenciju 4 arheoloških lokaliteta iz prapovijesnih, antičkoga i srednjovjekovnog razdoblja. Na trasi južne obilaznice grada Kutine evidentiran je jedan prapovijesni lokalitet. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat „Kulturno-povijesna baština“ kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta. Tu su propisani uvjeti izgradnje trase obilaznica – spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine, što uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
Rad donosi sažeti prikaz istraživanja provedenih na višeslojnom lokalitetu Orešac u općini Suhopolje kod Virovitice. Ovo je nastavak istraživanja iz 2007. godine te je prošlogodišnja sonda ...produbljena i proširena. Definirane su nove arheološke cjeline i slojevi iz vremena kasne antike. Među brojnim i raznovrsnim nalazima pozornost privlači velika količina troske i nekoliko ulomaka peći, što zajedno upućuje na postojanje metalurške djelatnosti.
Tijekom proljeća i jeseni 2008. godine provedeni su terenski pregledi područja općina Ilok, Lovas i Tovarnik radi otkrivanja novih te dokumentiranja otprije poznatih arheoloških nalazišta na području ...gornjeg (zapadnog) Srijema. S obzirom da je veći dio ruba visoke, desne obale Dunava u općini Ilok pregledan u jesen 2003. godine, novi su terenski pregledi usmjereni na preostali dio ruba lesne zaravni kao i na prostor koji se nalazi u zaleđu ruba dunavske obale, sve do južnih padina vukovarskog ravnjaka kod Tovarnika. U terenskom pregledu zabilježen je niz novih arheoloških nalazišta iz svih razdoblja, od kojih se pojedina izdvajaju količinama i vrstama nalaza. Kako se radi o poljoprivredno intenzivno obradivom zemljištu, na pojedinim nalazištima potrebno je što prije poduzeti pokusna istraživanja, kako bi se provjerile pretpostavke o kronološkim i stratigrafskim zapažanjima koje počivaju na prikupljenim površinskim nalazima.
U terenskom pregledu dijela trase plinovoda Donji Miholjac-Slobodnica, na području Osječko-baranjske županije, zabilježena su 42 arheološka nalazišta, od kojih je tek manji broj bio poznat, također ...na osnovi prikupljenih površinskih nalaza. Rezultat terenskog pregleda pokazuje kako su nalazišta ravnomjerno raspoređena duž cijele trase plinovoda, kako u dravskoj ravnici, tako i na pitomim sjevernim brežuljcima Krndije. Otkrivena arheološka nalazišta u najvećem broju pripadaju razdobljima prapovijesti i srednjeg vijeka. Na najvećem broju nalazišta prikupljeni su površinski ulomci keramičkih posuda, opeka i kamenih artefakata koji omogućavaju njihovo okvirno kronološko i kulturološko određenje, dok će tek buduća zaštitna istraživanja preciznije definirati granice samih nalazišta.
