Straipsnyje supažindinama su esminiais anglų socialinės ir amerikiečių kultūrinės antropologijos bruožais, srovėmis ir tendencijomis. Šiuolaikinė anglų socialinė ir amerikiečių kultūrinė ...antropologija savo tyrimo objektu laiko primityvias, rašto neturinčias arba ikiindustrines visuomenes ir teigia, kad būtina betarpiškai stebėti egzistuojančias visuomenes, kadangi joks socialinis institutas negalįs būti adekvačiai suprastas, empiriškai jo neištyrus. Apžvelgiamas socialinės ir kultūrinės antropologijos tarpusavio santykis bei jų santykis su kitais visuomenės mokslais. Anglų antopologai kaip atskiras industrinę visuomenę tiriančias disciplinas išskiria etnografiją, etnologiją ir socialinę antropologiją. Jie aiškiai skiria „visuomenės“ ir „kultūros“ sąvokas. JAV antropologai socialinę struktūrą supranta tik kaip vieną kultūros aspektą. Skiriamos ir aptariamos antropologijos kryptys – difuzionizmas, funkcionalizmas, istorinė mokykla ir kultūrinis reliatyvizmas. Pastarasis yra vertybių teorija, atmetanti evoliucinį požiūrį į kultūrą, kaip etnocentrizmo (europocentrizmo) apraišką ir teigianti, kad kiekviena kultūra turi savo moralinius standartus ir vienos standartai netaikytini kitai.
Članak daje pregled zastupljenosti analize naučnofantastične književnosti i naučne fantastike u drugim segmentima popularne kulture u srpskoj antropologiji. Ovom pregledu prethodi razmatranje naučne ...fantastike kao žanra uz svest o fluidnosti žanra i preplitanju podžanrova, kao i transformacijama koje naučna fantastika doživljava u pojedinim medijima (knjiga, film, TV serija i video igre). U srpskoj antropologiji istraživanje naučne fantastike je zastupljeno srazmerno više nego proučavanje nekih drugih fenomena budući da je broj antropologa, čiji su radovi prikazani u tekstu, relativno veliki kada se uzme u obzir veličina antropološke naučne zajednice. Uzroci tome najviše leže u zajedničkom usmerenju na određena pitanja, kao što su na primer: ko smo mi, a ko su drugi, šta je osnov stvaranja i građenja identiteta ili koja je uloga konteksta u prepoznavanju vrsta. Antropologija kroz interpretiranje, objašnjenje i razumevanje sveta oko nas, a naučna fantastika kroz književno razmatranje istih pitanja predstavljaju dva načina odgovaranja na postavljene probleme.
Posljednjih desetljeća u brojnim crkvenim dokumentima, izjavama papa, biskupskih konferencija i pojedinih biskupa dekonstrukcija rodnih stereotipa tumači se kao destrukcija kršćanske antropologije. ...Za razliku od toga, postoje dokumenti i izjave u kojima se crkveno učiteljstvo ograđuje od biološkog determinizma te dopušta dekonstrukciju rodnih stereotipa, ali bez dovođenja u pitanje muško-ženske prirode na kojoj se temelje. U drugom dijelu članka prikazat ćemo da se (de)konstrukcija katoličke antropologije trajno događa i da ne vodi do razaranja i negiranja ljudske prirode već do shvaćanja procesa koji su utjecali na način na koji se muško-ženska priroda definirala. Na taj način se otvaraju mogućnosti za daljnji razvoj teološke antropologije u interdisciplinarnom znanstvenom pristupu. Koliko se sa stereotipnim izjavama o ženama i muškarcima slažu religiozni katolici koji pohađaju vjerske obrede analiziramo na temelju podataka prikupljenih u istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2018. godine u sklopu projekta »Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive« (GENMOD).
In recent decades, the deconstruction of gender stereotypes has been interpreted as the destruction of Christian anthropology in numerous church documents, statements by popes and bishops, and episcopal conferences. In contrast, there are documents and statements in which church teachings distances itself from biological determinism and allows the deconstruction of gender stereotypes but without questioning the male-female nature on which they are based. In the second part of the article, we will show that the (de)construction of Catholic anthropology is constantly occurring and does not lead to the destruction and negation of human nature but to an understanding of the processes that influenced the way male-female nature is defined. This opens up opportunities for further development of theological anthropology with an interdisciplinary scientific approach. The extent to which religious Catholics who attend religious ceremonies agree with stereotypical statements about women and men is analysed in this article. This is based on data collected in a survey conducted in Croatia in 2018 that was part of the project »Relational Gender Identities in Croatia: Modernization and Development Perspectives« (GENMOD).
Dva pripovedanja identiteta Ivan Kovačević; Dragana Antonijević
Etnoantropolos̆ki problemi,
02/2018, Letnik:
13, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Specifične populacije sa fluidnim identitetima suočavaju se sa spoljnom izgradnjom sopstvene posebnosti, dok retko i sporadično etabliraju svoja opredeljenja i u javnoj areni. Identitetska osećanja ...takve populacije grade u korelaciji sopstvene intimnosti (svesti), „kulutrne intimnosti“ i raznih identitetskih inputa. Razne vrste pripovedanja igraju značajnu ulogu i u iskazivanju identitetske intimnosti i u elaboraciji inputa koji se fluidnim populacijama serviraju. Takva pripovedanja, u skladu sa površno prepoznatim žanrom, omogućavaju slobodnu igru različitih sastojaka svesti i uputstava o tome kako se treba osećati. U kreiranju gastarbajterskih identiteta sagledaćemo koliko i kako dve vrste pripovedanja, kroz svoje reprezentante, deluju na stvaranje predstava o osobenosti i na transformacije tih predstava tokom vremena. Kao reprezent književnog pripovedanja poslužiće nam roman Darka Markova Sumrak u Bečkom haustoru, a kao predstavnik publicističkog narativa knjiga Svijet u sjeni Nenada Popovića. Oba priprovedanja ćemo sagledati i kao izvore za razumevanje identitetskih nedoumica, ali i kao kreatore predstava o mestu gastarbajtera u prostoru između dva mesta življenja.
Nakon kratke prezentacije fenomena pornografije, osobito njegove uobičajene, ali zloslutne prisutnosti u sredstvima društvenoga priopćavanja, članak se usredotočuje na analizu odnosa između ...pornografije i seksualnoga nasilja. U članku se na temelju teorija o obiteljskom nasilju i osobito teorija o seksualnom nasilju propituje povezanost pornografije i seksualnoga nasilja, analiziraju se suprotna stajališta o njihovu međuodnosu te eventualni interesi koji stoje u pozadini različitih stajališta. Slijedi potom pomna analiza dokumenta Papinskoga vijeća za komunikacije naslovljenoga »Pornografija i nasilje u sredstvima komunikacije« te antropološka i etička analiza odnosa pornografije i seksualnoga nasilja. Prijetvornost i prijevarnost dvojbe sastoji se u činjenici, zaključak je članka, da pornografija i seksualno nasilje nisu samo u uzročno-posljedičnoj svezi, nego da su to dva vrlo slična fenomena, gotovo isti po svojoj naravi i sadržaju, da su posljedica istoga mentaliteta i kulture, s istim devastirajućim učincima na ljudsku osobu i njezinu spolnost.
Religija je eno najstarejših področij raziskovanja v družboslovju in humanistiki. Sociokulturna antropologija in etnologija sta prepleteni s študijem religije, mitov, magije in ritualov. Mnogi ...klasični avtorji, kot so James George Frazer, Émile Durkheim, Victor Turner in Mary Douglas, so zasnovali teorije, ki so poskušale razložiti številne razsežnosti vere in religioznosti. Ideje doajenov sociokulturne antropologije in etnologije, čeprav morda v nekaterih pogledih zastarele, še vedno ponujajo neizčrpen vir navdiha za sodobne znanstvenike, kot se odraža v nekaterih študijah v tej številki. Prejšnja številka revije Svetov/Worlds, Religija v toku 1: raziskovalne strategije, je sestavljena iz prispevkov, ki temeljijo na različnih vrstah empiričnih podatkov, etnografskih ali zgodovinskih, povezanih s srednjeevropskim kontekstom (Češka, Slovaška, Madžarska), in ilustrirajo pestrost sodobnih empiričnih raziskav religije. Kot kažejo študije v prvi številki, lahko različne metode pomagajo razkriti različne vidike vere in njene vloge v življenju ljudi. Druga številka, Religija v toku 2: teorija in metodologija, združuje članke, ki odsevajo aktualna teoretična in metodološka vprašanja v raziskovanju religije.
The study of religion is one of the oldest areas of research in the social sciences and humanities. Sociocultural anthropology and ethnology are interwoven with the study of religion, myth, magic and ritual. Many classical authors such as James George Frazer, Émile Durkheim, Victor Turner and Mary Douglas have conceived theories that have attempted to explain many dimensions of religion and religiosity. The ideas of the doyens of sociocultural anthropology and ethnology, though perhaps considered outdated in some respects, still offer an inexhaustible well of inspiration for contemporary scholars, as reflected in some of the studies in this issue. The previous issue of Svetovi / Worlds, Religion in flux 1: research strategies, was composed of papers based on various types of empirical data, ethnographic or historical, etc., related to the Central European context (Czech Republic, Slovakia, Hungary), which illustrate the stimulating theoretical and methodological diversity in contemporary empirical research on religion. As the studies in the first issue demonstrate, different methods might help to reveal distinct aspects of religion and its role in people’s lives. The second issue, Religion in flux 2: theory and methodology, brings together a stimulating array of articles that broadly reflect the current theoretical and methodological issues in research on religion.
The monograph introduces the concept of work, which is inherent in human being as is play. This concept of work can be understood simultaneously as a powerful means of socialisation and as a ...disciplining instrument. The author problematizes the dichotomy between play and work as a construct that emerged in the specific historical and geographical context of early industrialization. She introduces the educational value attributed to work and presents how this understanding of work has historically changed through different political and socio-economic circumstances. Drawing on ethnographic studies and theorising from the fields of psychology, sociology, cultural anthropology, and social anthropology, the author analyses why and how preschool children participate in everyday work at home and in kindergarten. The author draws connections between children's participation in work and children's sociality and intersubjectivity as core human capacities as social beings. Preschool children are included as research participants along with adults, and by presenting their perspectives, this volume demonstrates the complexity of social life from an early age.
Knjiga Tu se ne bo nikoli več šivalo: doživljanja izgube dela in propada tovarne antropologinje Nine Vodopivec (Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2021) opisuje čas propada največje slovenske ...tekstilne tovarne Mura, ki je »vrh« propadanja doživela leta 2009, ko je bilo iz tovarne odpuščenih 2600 delavk naenkrat. Monografija je neke vrste arhivski dokument postopnega propadanja tovarne Mura in antropološka študija hkrati.
Knjiga Tu se ne bo nikoli več šivalo: doživljanja izgube dela in propada tovarne antropologinje Nine Vodopivec (Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2021) opisuje čas propada največje slovenske tekstilne tovarne Mura, ki je »vrh« propadanja doživela leta 2009, ko je bilo iz tovarne odpuščenih 2600 delavk naenkrat. Monografija je neke vrste arhivski dokument postopnega propadanja tovarne Mura in antropološka študija hkrati.
Religija je že desetletja v središču pozornosti antropologov, etnologov in verskih učenjakov. Teorije o religiji, obredih in magiji so med drugim zasnovali ugledni učenjaki, kot so Émile Durkheim, ...William James, Marcel Mauss, Bronislaw Kasper Malinowski, Clifford Geertz in Victor Witter Turner. Religija, magija in rituali skupaj s sorodstvenimi in družinskimi odnosi, odnosi med spoloma, političnimi sistemi, kmetijstvom in načini proizvodnje ter raznolikimi manifestacijami ljudske kulture sodijo med klasična raziskovalna področja etnologije in sociokulturne antropologije. Čeprav so minila desetletja od objave klasičnih del, religija ostaja ključno področje raziskovanja. Klasične teme, kot so obredi, magija in nadnaravno škodovanje, so še vedno privlačne za sodobne učenjake, tudi če jih gledamo z novih teoretičnih in metodoloških perspektiv. Zadnja desetletja pa so prinesla tudi nove raziskovalne teme v empiričnem smislu, kot sta religija v spletnem prostoru ali religija v postmodernem in globaliziranem svetu. Te spremembe odražajo tudi prispevki v dvojni številki Svetov 2024. Medtem ko prva številka prinaša prispevke, ki temeljijo na različnih vrstah empiričnih, etnografskih ali zgodovinskih podatkov, povezanih s srednjeevropskim kontekstom (Češka, Slovaška, Madžarska ) in Japonsko, je druga posvečena teoretskim, metodološkim in epistemološkim vidikom akademskega študija religije.
Religion has been the focus of anthropologists, ethnologists and religious scholars for decades. Theories of religion, ritual and magic have been conceived by eminent scholars such as Émile Durkheim, William James, Marcel Mauss, Bronislaw Kasper Malinowski, Clifford Geertz, and Victor Witter Turner, among others. Religion, magic and ritual, along with kinship and family, gender relations, political systems, agriculture and modes of production, and the diverse manifestations of folk culture, belong to the classical research fields of ethnology and sociocultural anthropology. Although it has been decades since the publication of the classic works, religion remains a crucial area of research. Classic themes such as ritual, magic, and supernatural harm still appeal to contemporary scholars studying religion, even when viewed from new theoretical and methodological perspectives. However, recent decades have also brought new research topics in an empirical sense, such as religion in the online space or religion in a postmodern and globalised world. These changes are also reflected by the papers in the 2024 double issue of Svetovi / Worlds. While the first issue includes papers based on various types of empirical data, ethnographic or historical, etc., related to the Central European context (Czech Republic, Slovakia, Hungary) and Japan, the second is devoted to the theoretical, methodological and epistemological aspects of the academic study of religion.
U posljednje vrijeme nailazimo na velik interes i zauzetost oko razumijevanja invaliditeta i uključivanja osoba s invaliditetom u šira područja društvene djelatnosti. Ipak višestruki pozitivni ...primjeri društvene djelatnosti i skrbi unutar pastoralne teologije nedostatni su za sustavno i strukturalno razumijevanje invaliditeta. Stoga je potreban otvoren, epistemološki i konstruktivan dijalog kako s teologijom invaliditeta tako i sa studijem invaliditeta. Autorica u članku ističe potrebu integracije studija invaliditeta u akademsko područje kršćanske teologije s ciljem produbljivanja konceptualnog razmišljanja o invaliditetu kao i proširivanja okvira teološke zainteresiranosti za invaliditet. Osim prikaza povijesnih i suvremenih pristupa invaliditetu, kako unutar suvremene socijalno-kulturološke stvarnosti tako i unutar kršćanske teologije i pastoralne prakse, krajnji je cilj ovog pristupa ukazati na ispravnost konceptualnog i teorijskog razumijevanja i primjene znanja o invaliditetu. To će se ponajprije postići kroz postavljanje ispravne terminologije i društveno-kulturološke percepcije u odnosu na invaliditet u prvom dijelu. U drugom dijelu rada cilj je naglasiti važnost teologije invaliditeta kao posebne grane teologije, dok će se u trećem dijelu invaliditetu pridati teološko razumijevanje i time otvoriti put za ispravnije teološko definiranje invaliditeta.
In recent times, we have witnessed a great interest in and advocacy for understanding disability and including persons with disability in wider areas of social life. However, many positive examples of social activity and care within pastoral theology are insufficient for a systematic and structural understanding of disability. Thus, open, epistemological, and constructive dialogue between the theology of disability and disability studies is needed. In the article, the author points out the need to integrate disability studies into the academic area of Christian theology with the aim to deepen the conceptual reflection on disability and widen the frame of theological interest in disability. Apart from giving an overview of past and contemporary approaches to disability in both, contemporary social-cultural reality and within Christian theology and pastoral practice, the final aim of this approach is to point out the correctness of the conceptual and theoretical understanding and application of knowledge on disability. This will be achieved through setting correct terminology and social-cultural perception in relation to disability in the first part. In the second part of the article, the aim is to emphasize the importance of the theology of disability as a special branch of theology, while the third part offers a theological understanding of disability and, thereby, opens the way for a more correct theological definition of disability.