Arterijska hipertenzija najveći je javnozdravstveni problem, kako kod nas, tako i u svijetu.
Europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, imaju slične epidemiološke podatke uz značajne
razlike prema ...SAD-u. Kontrola povišenog krvnog tlaka u naših bolesnika je niska (19,4 %), stoga
je potrebno intenzivirati mjere primarne prevencije i liječenja. Istodobna i kontinuirana
edukacija i bolesnika i liječnika poboljšat će djelotvornost antihipertenzivne terapije, stoga su
stručna društva unatrag nekoliko godina publicirala čitav niz smjernica koje bi nam trebale pomoći
u liječenju bolesnika. Klasifikacija arterijske hipertenzije, kao i potreba za uvođenjem terapije
prema smjernicama Europskog društva za arterijsku hipertenziju i Europskog društva za
kardiologiju iz 2007. godine zasniva se na vrijednostima krvnog tlaka i ukupnom kardiovaskularnom
riziku. Osnova svakog liječenja je pravilna prehrana i promjena životnih navika (pravilno
dozirana svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, redukcija tjelesne težine uz prestanak
pušenja i umjereni unos alkohola u bolesnika koji ga konzumiraju te prehrana koja se bazira na
voću, povrću, bijelom mesu, ribi te višestruko nezasićenim masnim kiselinama i smanjenom
udjelu soli) koja dovodi do pada arterijskog tlaka, a samim time može dovesti i do pada prevalencije
arterijske hipertenzije (i svih njenih komplikacija). Od farmakološke terapije imamo diuretike,
beta blokatore, blokatore kalcijskih kanala, ACE inhibitore i antagoniste angiotenzinskih
(AT1) receptora. U bliskoj budućnosti na našem tržištu trebali bi im se pridružiti aliskiren (direktni
blokator renina) i eplerenon (selektivni blokator aldosteronskih receptora).
Rezistentna arterijska hipertenzija Ljutić, Dragan; Jeličić, Ivo
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2007, Letnik:
16, Številka:
2_Hipertenzija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rezistentna arterijska hipertenzija (RAH) definira se kao nemogućnost postizanja ciljnih vrijednosti arterijskog tlaka unatoč upotrebi triju antihipertenzivnih lijekova od kojih je jedan obvezno ...diuretik. Učestalost RAH nije poznata, ali se na osnovi opservacijskih i velikih klinički kontroliranih studija ishoda antihipertenzivnog liječenja pretpostavlja da u općoj populaciji iznosi oko 5%. Uzroci RAH mogu se podijeliti na prividne (nepridržavanje preporučenog liječenja, neadekvatno doziranje lijeka, nepravilnosti u mjerenju arterijskog tlaka, pseudohipertenzija, hipertenzija bijelog ogrtača) i prave (pridružena stanja kao npr. pretilost, neadekvatan barorefl eksni luk, interakcije s drugim lijekovima kao što su npr. nesteroidni antireumatici, hipervolemija, sekundarna arterijska hipertenzija i genske varijacije). U patogenezi RAH istaknuto mjesto zauzima aldosteron: ponajprije svojim vazokonstriktornim učinkom i mogućnošću mijenjanja vaskularne popustljivosti. Nakon temeljite kliničke obrade uz standardni pristup liječenju nove studije upućuju na dodatno značajno sniženje arterijskog tlaka dodavanjem antagonista aldosterona.
Arterijska hipertenzija (AH) jedan je od najvažnijih sprečivih (preventabilnih) uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javnozdrastvenih problema današnjice u svijetu. Prevalencija AH je ...veća nego ranije i kreće se oko 40% u odraslim populacijama europskih zemalja, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama značajno niža. Prema rezultatima studije “Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj (EH-UH)” prevalencija AH u Hrvatskoj je 37,5%. AH je učestalija u žena nego u muškaraca, što se podudara s većinom drugih zemalja diljem svijeta, uključujući SAD u kojem se bilježi značajniji porast prevalencije AH u žena, kao i u zemljama bivših socijalističkih ekonomija. Žene u Hrvatskoj svjesnije su od muškaraca, češće se liječe i u većem broju postižu kontrolu AT-a unatoč prosječno nižem stupnju obrazovanja, višem ITM-u i nižim mjesečnim primanjima. U Hrvatskoj se liječi nešto više hipertoničara
od europskog prosjeka, ali manje nego u SAD-u i Kanadi. Kontrola AH u Hrvatskoj je iznad europskog prosjeka, izuzev nešto bolje kontrole u Španjolskoj i Engleskoj. Kao i u većine europskih zemalja, Hrvatska ima sličnu distribuciju AT-a i AH uz lošije rezultate u usporedbi sa SAD-om i Kanadom koji su iako daleko ispred nas, i dalje u velikoj mjeri ugroženi visokim brojem radno onesposobljenih ljudi zbog posljedica koje nosi AH u obliku povećane kardiovaskularne smrtnosti i pobola. Stoga su osvješćivanje problema, rano otkrivanje AH osobito u određenim segmentima populacije, prihvaćanje zdravih životnih navika te redovito uzimanje terapije ključni u postizanju bolje kontrole AT-a, a time i boljeg i dužeg života.
Diuretici Mavrić, Žarko; Zaputović, Luka; Vitezić, Dinko
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2010, Letnik:
19, Številka:
2_Kardiologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Diuretici su lijekovi koji smanjuju volumen ekstracelularne tekućine povećavanjem izlučivanja soli i vode putem bubrega. Mogu se podijeliti prema kemijskoj strukturi, mehanizmu i mjestu djelovanja: ...diuretici Henleove petlje (furosemid, bumetanid, torasemid, etakrinska kiselina), tijazidi i tijazidima slični spojevi (hidroklorotijazid, klortalidon, metolazon, indapamid), diuretici koji štede kalij (amilorid, triamteren), antagonisti aldosteronskih receptora (spironolakton, eplerenon), inhibitori karboanhidraze (acetazolamid), osmotski diuretici (manitol) i antagonisti vazopresina (tolvaptan, liksivaptan, konivaptan). Indikacije za primjenu diuretika su široke: stanja praćena retencijom tekućine (zatajivanje srca, ciroza jetre, nefrotski sindrom), hiperkalemija, arterijska hipertenzija, nefrogeni dijabetes insipidus, hiperkalciurija, hiperaldosteronizam. U liječenju arterijske hipertenzije jedni su od osnovnih lijekova, i to primijenjeni kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim antihipertenzivima. U zatajivanju srca primjenjuju se u svih bolesnika s kliničkim znakovima ili simptomima plućne ili sistemske venske kongestije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, hipertenzija je vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i odgovorna je za oko 40% smrti od kardiovaskularnih bolesti, kronične bolesti bubrega i šećerne ...bolesti tipa 2. Neuravnotežena prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj hipertenzije, a znan-je o prehrani jedan je od ključnih čimbenika koji utječu na prehrambene navike pojedinaca. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati znanje o prehrani i prehrambene navike oboljelih od visokog krvnog tlaka iz istočne Hrvatske te procijeniti međusobnu povezanost tih varijabli. Ovo presječno istraživanje provedeno je tijekom svibnja i lipnja 2019. godine na 400 odraslih osoba s hipertenzijom iz Požeško-slavonske županije. Posebno dizajnirani anonimni upitnik poslužio je kao instrument za ispitivanje. Medijan dobi svih ispitanika iznosio je 64,0 godine s interkvartilnim rasponom od 55,0 do 71,5 godina. Među ispitanicima bilo je 45,8% muškaraca i 54,2% žena. Istraživanje je otkrilo kako 46,0% ispitanika preskoči barem jedan obrok dnevno, najčešće doručak (65,2%). Istraživanje je dalje pokazalo kako 51,7% ispitanika ponekad dosoljava svoj obrok, dok je 6,5% njih to činilo često, čak i bez prethodnog kušanja. Oni ispitanici koji preskaču obroke češće konzumiraju mesne prerađevine (P<0,001), crveno meso (P=0,001) i bijeli kruh svaki dan (P=0,001) i rjeđe svakodnevno konzumiraju voće (P=0,048) te povrće (P<0,001). Vezano uz znanje o prehrani, 76,8% ispitanika nije znalo preporučeni dnevni unos soli, 60,0% njih nije znalo da mlijeko s malo masti sadrži istu količinu kalcija kao i punomasno mlijeko, a 48,5% njih nije znalo da je špinat jednako dobar izvor željeza kao i crveno meso. Bolesnici s boljim ukupnim znanjem o prehrani rjeđe preskaču obroke (P<0,001) i rjeđe dosoljavaju svoju hranu (P=0,020). Temeljem rezultata provedenog istraživanja može se zaključiti kako znanje o prehrani značajno utječe na prehrambene navike oboljelih od visokog krvnog tlaka. Sukladno tome ove bolesni-ke potrebno je dodatno educirati o prehrani.
Arterijska hipertenzija (AH) stanje je u kojemu je arterijski tlak (AT) povišen iznad 139/89
mmHg. Visoki AT ubrzava proces ateroskleroze u stijenkama krvnih žila. Sužene arterije imaju lošiju
...opskrbu tkiva i organa krvlju te se s vremenom oštećuju i pogoršava im se funkcija. Brojni su čimbenici
za koje se pokazalo da pridonose nastanku AH-a, kao što su stres, genski čimbenici, pušenje, alkohol,
no i prekomjerna tjelesna težina ima vodeću ulogu u nastanku AH-a. Istraživanje je provedeno na
160 ispitanika obaju spolova, starijih od 18 godina, u JZU Dom zdravlja Živinice. Stres i pušenje bili su
vodeći čimbenici rizika u ispitanika s AH-om, a bili su prisutni (pojedinačno ili u kombinaciji) u 37,4
% ispitanika. U kontrolnoj skupini (normotenzivnih) ispitanika njih 18 (45,0 %) nije imalo nijedan od
uočenih čimbenika rizika. Uočena je znatna razlika u vrijednostima indeksa tjelesne mase između
promatranih skupina i normotenzivnih ispitanika.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Arterijska hipertenzija važan je faktor rizika od kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti. Kontrola krvnog tlaka bitna je u prevenciji komplikacija koje se mogu pripisati povišenomu krvnom tlaku. ...Liječenje arterijske hipertenzije sastoji se od dva bitna principa: primjena nefarmakoloških mjera ili promjene životnih navika i farmakoterapija. U ovom pregledu izneseni su rezultati brojnih kliničkih studija koje su analizirale značenje nefarmakoloških mjera u liječenju arterijske hipertenzije. One čine temelj u terapijskom pristupu, a preporučene su svim bolesnicima s povišenim krvnim tlakom. Prema današnjim spoznajama nedvojben učinak na krvni tlak posjeduju sljedeće nefarmakološke mjere: a) smanjen unos soli, b) redukcija tjelesne težine, c) fi zička aktivnost, d) umjereno uzimanje alkohola u bolesnika koji ga konzumiraju, e) prestanak pušenja, f) dovoljan unos voća i povrća, a smanjen unos ukupnih i zasićenih masnoća. Provođenje ovih mjera zahtijeva promjenu životnih navika u pojedinca, a potom i u cjelokupnoj populaciji.
Blokatori beta-receptora u cijelom su svijetu više od trideset godina najčešće propisivani antihipertenzivni lijekovi – to se posebno odnosi na atenolol. Učinak koji su imali u sekundarnoj prevenciji ...kardiovaskularnih događaja izostao je u primarnoj prevenciji infarkta miokarda i moždanog udara u hipertoničara. Primjena blokatora beta-receptora kao lijeka prvog izbora u liječenju nekomplicirane arterijske hipertenzije dovedena je u pitanje na osnovi više metaanaliza. U odnosu na druge antihipertenzivne lijekove blokatori beta-receptora imali su veći rizik od moždanog udara i ukupne smrtnosti bez značajnijeg smanjenja rizika od nastanka infarkta miokarda. Pojavnost novonastale šećerne bolesti značajno je češća u skupini tzv. klasičnih blokatora beta-receptora, a manje je značajna
kod blokatora beta-receptora s vazodilatacijskim učinkom (karvedilol,
nebivolol) i visoko selektivnih blokatora beta-1-receptora (bisoprolol). Prema smjernicama Europskog društva za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije 2007. godine blokatore beta-receptora kao lijek prvog izbora treba ograničiti u
bolesnika starijih od 55 godina s prekomjernom tjelesnom masom,
intolerancijom glukoze, poremećajem lipida, pozitivnom obiteljskom anamnezom za šećernu bolest. Ostaju lijek prvog izbora u mladih hipertoničara s naglašenom simpatikotonijom i u hipertoničara s nereguliranom hipertenzijom i popratnim kardiovaskularnim komplikacijama. Prednost dajemo blokatorima s vazodilatacijskim učinkom i visoko selektivnim blokatorima beta-1-receptora.
Arterijska je hipertenzija glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Prevalencija hipertenzije u većini zemalja pokazuje tendenciju rasta. Unatoč dostupnosti svih razreda ...antihipertenziva, kontrola liječenih hipertoničara nije zadovoljavajuća, za što postoji niz razloga i objašnjenja. Jedan od razloga jest i jaz između smjernica koje se temelje na činjenicama te mogućnostima njihova provođenja u stvarnome životu, što kao posljedicu ima lošu kontrolu hipertenzije i velik broj prijevremenih kardiovaskularnih događaja i smrti. Prvi korak u zbrinjavanju hipertoničara jest racionalna dijagnostika, što znači da pri tako masovnoj kroničnoj bolesti nepotrebnim pretragama ne povećavamo troškove, a s druge strane da pristupom na najmanju mjeru smanjimo propuste.
Svrha je ovih smjernica za dijagnosticiranje arterijske hipertenzije da budu praktične i korisne u svakodnevnome radu. U njima je naglasak na konkretnim postupcima i podatcima s točno navedenim graničnim vrijednostima. Budući da je cilj smjernica ne samo usmjeriti i olakšati razmišljanja u svakodnevnome kliničkome radu nego i educirati, uz postupnike podsjećamo na neka temeljna znanja. U smjernicama ima nekoliko posve novih elemenata (upute o frekvenciji srca, mjesto i uloga mjerenja centralnoga arterijskoga tlaka i brzine pulsnoga vala, procjena bubrežne funkcije, zatim informatička tehnologija, tj. telemonitoriranje, primjena aplikacija za „pametne mobitele“). Na kraju smjernica uvršteno je nekoliko dodataka koji mogu biti korisni u svakodnevnome kliničkome radu, kao što su npr. upitnici za sindrom apneje u snu, upitnik o erektilnoj i seksualnoj disfunkciji, upitnik o kognitivnoj disfunkciji i drugi.
U ovim smo smjernicama željeli biti praktični, precizni i realni s obzirom na mogućnosti koje nam pruža sredina u kojoj živimo. Svrha je bila na jednome mjestu obuhvatiti i prikazati što više konkretnih postupaka i podataka koji će biti korisni u radu, tako da liječnik ne mora gubiti vrijeme tražeći podatke bilo u samim smjernicama bilo u literaturi.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
