U ovom radu su analizirane hemodinamske promjene u hipertenzivnih i normotenzivnih bolesnika tijekom operacija ugradnje totalnih endoproteza kuka i koljena u općoj i regionalnoj anesteziji. ...Retrospektivno su analizirani podatci 80 bolesnika kojima je od srpnja 2010. do veljače 2011. u Kliničkoj bolnici Sveti Duh ugrađena totalna endoproteza kuka ili koljena. Sedamnaest bolesnika operirano je u općoj anesteziji, a 63 u regionalnoj. Njih 24 je svrstano u skupinu normotenzivnih, a 56 u skupinu hipertenzivnih bolesnika. Uspoređivani su njihovi antropološki i hematološki pokazatelji, kao i intraoperacijsko kretanje tlaka. Zabilježen je njihov arterijski tlak neposredno prije uvoda u anesteziju, te najviši i najniži tlak tijekom zahvata. Arterijski tlak neposredno prije uvoda u anesteziju bio je statistički značajno viši u hipertenzivnih bolesnika operiranih u regionalnoj anesteziji u odnosu na normotenzivne (158,48 mm Hg prema 144,71 mm Hg, P<0,01). Također najviši intraoperacijski sistolički tlak bio je statistički značajno viši u hipertenzivnih bolesnika operiranih u regionalnoj anesteziji u odnosu na normotenzivne (161,20 mm Hg prema 146,76 mm Hg, P<0,01). Razlika između najvišeg i najnižeg intraoperacijskog sistoličkog tlaka bila je statistički značajno viša u hipertenzivnih bolesnika operiranih u regionalnoj anesteziji u odnosu na normotenzivne (46,41 mm Hg prema 35,88 mm Hg, P<0,05). Rezultati izneseni u ovom radu govore u prilog tome da su kolebanja intraoperacijskog tlaka veća, te da je najviši intraoperacijski sistolički tlak viši u hipertenzivnih u odnosu na normotenzivne bolesnike operirane u regionalnoj anesteziji. Nisu pronađene statistički značajne razlike intraoperacijskog tlaka između hipertenzivnih i normotenzivnih bolesnika operiranih u općoj anesteziji.
Ekstremna hiperkalemija je za život opasan poremećaj elektrolita. Relativno je česta u bolesnika s teškim bubrežnim zatajivanjem. Ovaj prikaz opisuje slučaj ekstremne hiperkalemije uzrokovane ...lijekovima u 82-godišnje bolesnice bez težega bubrežnog zatajivanja, a koja je bila uspješno liječena bez hemodijalize.
Bolesnica je unatrag 30 godina bila liječena zbog povišenoga krvnog tlaka i šećerne bolesti. Zbog arterijske hipertenzije uzimala je enalapril, a zbog šećerne bolesti metformin. Tri tjedna prije hospitalizacije uzimala je nesteroidni antireumatik zbog bolova u leđima. Bolesnica je bila primljena u bolnicu nakon što je kolabirala uz osjećaj izrazite slabosti u udovima. U laboratorijskim nalazima bile su prisutne ekstremna hiperkalemija, hiperglikemija, metabolička acidoza, povišene razine serumskog kreatinina i ureje te blago povišena vrijednost serumskog natrija. Na EKG-u su bili registrirani tipični znakovi hiperkalemije.
Bolesnica je bila liječena polaganim bolusom kalcijeva glukonata, intravenskim infuzijama natrijeva klorida uz inzulin, otopinom glukoze uz inzulin i otopinom natrijeva bikarbonata. Liječenjem su se
laboratorijski nalazi normalizirali uz poboljšanje subjektivnoga stanja bolesnice. Ovaj prikaz upozorava na to da liječnici moraju biti vrlo oprezni pri propisivanju nesteroidnih antireumatika starijim bolesnicima liječenima lijekovima koji mogu utjecati na bubrežnu funkciju.
Cilj: Utvrđivanje učestalosti mikroalbuminurije (MA) kod bolesnika s koronarnom bolesti srca (KBS), arterijskom hipertenzijom (AH), hiperkolesterolemijom (HK) i metaboličkim sindromom (MS).
Metode: ...Analizirani su bolesnici hospitalizirani u koronarnoj jedinici i na kardiologiji Opće bolnice u Karlovcu u periodu od 1. do 9. mjeseca 2009. godine. Analizirane su četiri nerenalne bolesti: KBS, AH, HK i MS. Bilo je 176 bolesnika; 120 bolesnika nije imalo MA, a 56 bolesnika je imalo MA. Muškaraca je bilo 122 (69 %), a žena 54 (31 %). Ukupni raspon dobi bolesnika bio je od 36 do 84 godine, a prosječna dob bila je 62.8 godina.
Rezultati: Kod MS je učestalost MA statistički značajna prema KBS (45,5 vs 31,0 %; Z = 1,831; p < 0,05) i HK (45,5 vs 28,4 %; Z = 1,919; p < 0,05), ali nije značajna prema AH (45,5 vs 35,9 %; Z = 1,13; n.s.).
Zaključak: Značajno veću učestalost MA imaju bolesnici s MS, dok kod bolesnika s AH, KBS i HK nema razlike.
Uvod: Istraživanja su potvrdila kako je prekomjeran unos kuhinjske soli značajno povezan sa porastom arterijskog tlaka koji utječe na kardiovaskularni pobol i smrtnost. Cilj: Cilj ovoga rada je ...prikazati najznačajnije rezultate pojedinih istraživanja u RH koji ukazuju na prekomjeran unos kuhinjske soli, veličinu javnozdravstvenog problema, te moguće intervencije. Metode: Prikupljeni su i analizirani rezultati istraživanja u indeksiranim časopisima o unosu kuhinjske soli, te njenom utjecaju na kardiovaskularno zdravlje. Rezultati: Rezultati pokazuju kako stanovnici RH unose dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa kuhinjske soli (prosjek u RH je 11,3 grama) dok gotovo trećina populacije smatra kako nema potrebe za smanjenjem i redukcijom unosa. Ne prepoznaju kako kruh i drugi pekarski proizvodi sadrže najviše soli. Manje od 50% populacije čulo je o štetnosti unosa kuhinjske soli iz medija, dok je najveći broj njih istu informaciju dobio od izabranog liječnika obiteljske medicine. Unatoč svemu, dvije trećine stanovnika zna kako je prekomjeran unos kuhinjske soli štetan za ljudsko zdravlje, te više od 80% populacije smatra kako bi trebalo promijeniti naviku dodatnog unosa kuhinjske soli. Zaključak: U Republici Hrvatskoj nužno je postići konsenzus i izraditi nacionalnu strategiju za smanjenje unosa kuhinjske soli u prehrani. Osim strateškog dokumenta potrebno je više intervencija na nacionalnoj razini, te paralelno sa tim više angažmana zdravstvenih radnika naročito na razini primarne zdravstvene zaštite. U provođenju intervencija najvažnije karike su podizanje svijesti opće populacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli, kontinuirana edukacija građana i upozoravanje na važnost unapređenja zdravlja, te posebno regulirana suradnja sa medijima i industrijom hrane.
Uvod i ciljevi: Primarni ciljevi ove studije bili su ispitati podnošljivost, učinkovitost i suradljivost bolesnika pri terapiji Carvetrendom® u liječenju arterijske hipertenzije, koronarne bolesti ...srca i kongestivnoga srčanog zatajenja. Pacijenti i metode: Studija je dizajnirana kao otvorena, multicentrična, nekomparativna, opservacijska studija faze IV. koja je uključivala 183 odrasla bolesnika obaju spolova. Od 183 analizirana olesnika 37 (20,2%) bili su hipertoničari, 73 (39,9%) koronarni bolesnici i 73 (39,9%) bolesnici s kongestivnim srčanim zatajenjem. Opservacijsko razdoblje trajalo je 56,1 ± 16,9 dana, tijekom kojega su bolesnici imali tri posjeta. Bolesnici su uzimali Carvetrend® u skladu s propisanim režimom doziranja. Podnošljivost lijeka i suradljivost bolesnika ocjenjivali su ispitivači za vrijeme završnog posjeta. Rezultati i zaključci: Podnošljivost lijeka ocijenjena je u 152 bolesnika, i to kao vrlo dobra u 143 bolesnika (94%) i kao dobra u 9 bolesnika (6%). Suradljivost bolesnika ocijenjena j u 169 bolesnika; kao vrlo dobra u 149 bolesnika (88%), kao dobra za 19 bolesnika (11%) i kao loša za jednog bolesnika (1%). Za vrijeme opservacijskog razdoblja određena je i terapeutska učinkovitost lijeka u smanjenju sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka (p < 0,001) kod bolesnika s hipertenzijom i koronarnom srčanom bolešću. Statistička analiza podataka rađena je s pomoću SAS® Stat softvera (SAS® System, License No. 0092661001). Karvedilol je učinkovit antihipertenzivni lijek, koji omogućuje statistički značajno sniženje sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka kod hipertoničara liječenih u kratkom opservacijskom razdoblju (p < 0,001). Nadalje, karvedilol je kod promatranih bolesnika smanjio simptome i znakove koronarne ishemijske bolesti srca, kao i kongestivnoga srčanog zatajenja. Karvedilol pokazuje povoljnu podnošljivost, bilo da se rabi kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim lijekovima. Slična učinkovitost i podnošljivost primijećene su kod bolesnika sa šećernom bolesti i bez nje. Također, bolesnici pokazuju vrlo dobru suradljivost za liječenje karvedilolom.
Bolesti u vezi s radom Mustajbegović, J; Žuškin, E; Šarić, M
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/1992, Letnik:
43, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Razmatrani su različiti učinci rada i uvjeta rada koji pridonose razvoju bolesti u vezi s radom. Posebno su obrađena neka stanja kao što su sindrom bolnih leđa, kronična nespecifična bolest pluća, ...arterijska hipertenzija, učinci vezani uz psihosocijalne faktore, kao i oštećenja vezana uz rad s videoterminalima, Naglašena je važnost epidemiološkog i kliničkog pristupa u prevenciji i kontroli tih bolesti s obzirom na mnogobrojne uzročne faktore koji se pojavljuju i isprepliću u nastanku i razvoju bolesti u vezi s radom. Posebno su navedeni predloženi postupci za definiranje bolesti u vezi s radom na osnovi kojih bi se prišlo izradi liste bolesti u vezi s radom.
Devetsto radnika starih 35 - 59 godina podvrgnuto je kliničkom, elektrokardiografskom i psihološkom ispitivanju. Prevalencija arterijske hipertenzije bila je 15,2%. Pozitivna obiteljska anamneza za ...hipertenziju bila je prisutna u 87 (63,5%) hipertenizivnih i 41 (29,9%) normotenzivnog radnika (P<0,01). Prosječna tjelesna masa i prosječna srčana frekvencija bile su značajno više u hipertenzivnoj nego u normotenzivnoj skupini (P < 0,01). U hipertenzivnoj skupini 96 (70,1 %) radnika pripadalo je tipu A ponašanja, dok je u normotenzivnoj skupini tom tipu ponašanja pripadalo 89 (65%) radnika (P > 0,05). Između hipertenzivnih i normotenzivnih radnika nije bilo značajne razlike u jačini osam bazičnih emocija, kao ni u zadovoljenju životnih potreba (P > 0,05). Multiplom regresijskom analizom ustanovljeno je da SU dob i srčana frekvencija značajni prediktori za sistolički krvni tlak u obje skupine. Ove varijable bile su značajniji prediktori u hipertenzivnoj skupini. Ostale varijable, tjelesna masa i zadovoljstvo radnim mjestom i osobnim dohotkom, nisu se pokazale značajnim prediktorima. Značajni prediktor dijastoličkog krvnog tlaka u normotenzivnih radnika bila je tjelesna masa. U hipertenzivnih radnika ova varijabla nije značajno utjecala na visinu dijastoličkog tlaka. Osam bazičnih emocija po Plutchiku i zadovoljenost životnih potreba nisu bili značajni prediktori sistemskog tlaka niti u hipertenzivnih niti u normotenzivnih radnika. Naša studija potvrdila je heterogenost prediktora sistemskog tlaka u normotenzivnih i hipertenzivnih radnika.
PDF
